Jednom kada ovo prođe, kako ova zdravstvena tako i ova gospodarska kriza, a svi se nadamo da će se to dogoditi što prije, ovo vrijeme zasigurno će se još dugo analizirati u detalje.
Neki izračuni pokazuju kako je samo ono što se događalo od ožujka do rujna lani normalno za razdoblje od pet godina, a od tog rujna prošla je puna godina dana.
Uvoznici se snađu
Kriza pak svakodnevno uzima maha, a cijene namirnica, osobito onih osnovnih, prehrambenih, idu u nebo. Posljednja namirnica koja je višestruko poskupjela je krumpir. Ovih dana slušali smo ispovijesti ljudi iz Semberije koji govore o brojnim problemima s krumpirom, pa zbog cijene dolazi i do nestašice, a to potvrđuju i iz Seljačkog saveza Federacije BiH, čiji članovi i sami sade rani krumpir.
Situacija nije dobra i sve ono što kažu u ostalim dijelovima zemlje, možemo potvrditi i mi koji najveću proizvodnju obavljamo na jugu. Krumpira nema u dovoljnim količinama, a ono što je ostalo, ide od 80 feninga do 1 KM, a cijena će ići još prema gore
- govore iz Seljačkog saveza. Navodimo podatak da je i u stranim zemljama koje više proizvode krumpir podbacio.
Prodavači su naveli kako se problem s krumpirom proteže od sjevera do jugoistoka Europe, od Danske do Bugarske, zbog kiša, ali i dugotrajne velike suše, pa je problematičan i njegov uvoz.
Moguće je to, ali mi smo fokusirani na nas. Rani krumpir, primjerice, nije imao dobru cijenu, bila je lošija u jednom trenutku nego 2019. i 2020. i mi proizvođači smo stalno u teškoj situaciji. Prvo mraz pa duge suše, sve to utječe na prinos, a to što spominjete uvoznike, da je i kod njih podbacio krumpir, ne treba se za njih brinuti. Oni uvijek nađu put do Bosne i Hercegovine
- pričaju u Seljačkom savezu.
Kvaliteta je neosporna, međutim, kada količina podbaci, onda sve pada u vodu. To potvrđuje i agronom Goran Kojić koji navodi da se velik broj poljoprivrednika ove godine odlučio na proizvodnju industrijskog krumpira zbog sigurnog plasmana. Takav krumpir vozi se ravno u tvornice. U poljoprivrednoj zadruzi Agrofarmer tako su otkrili da su povećali zasađenu površinu industrijskog krumpira za čak dva i pol puta pa tako taj proizvod sade za Bingo te za Srebrenicu, gdje proizvode pomfrit te ga šalju u trgovine.
Proizvođač iz zapadne Hercegovine kaže kako je dugoročno sadnja industrijskog krumpira moguće rješenje za poljoprivredu, ali...
Brojni su primjeri da je krumpir othranio ovdašnje stanovništvo, a mnoge razvijenije zemlje preživjele su najveće krize zahvaljujući konzumnom krumpiru. I zato ovu proizvodnju treba nastaviti, ali ne kao dosad. Država se ne brine o poljoprivrednicima i mi smo prepušteni sami sebi. Praktički moramo biti menadžeri od 0 do 24 kada je vrijeme prodaje. Umjesto da se posvetimo sadnji drugih kultura koje dolaze na urod, mi se moramo brinuti o plasmanu i tu se izgubi dosta vremena, a i financijski je neisplativo. Lako je moguće da će se BiH dovesti u situaciju da će potpuno ovisiti o uvozu, da će ove plodne njive biti potpuno zapuštene i da će postupno neko drugo stanovništvo svjesno vrijednosti koje mi imamo preuzimati sve ovo
- priča ogorčeni poljoprivrednik.
O sadnji industrijskog krumpira kaže da može imati pozitivne učinke na ovdašnje žitelje.
Ako se osigura otkup, onda to može biti jedno od rješenja, ali to ne znači da se može zanemariti konzumni krumpir, čija je vrijednost za kućanstvo puno veća
- kazao je.
