Više od dva milijuna bh. državljana je u iseljeništvu, a svake godine ogroman novac uplaćuju u BiH. Prošle godine pandemija je dovela do osjetnog pada uplata i doznaka iz iseljeništva.
Brojni su predviđali kako će iseljeništvo slati sve manje novca zbog krize u kojoj se našao cijeli svijet. Međutim, sve su prilike kako je smanjenje priljeva novca bilo kratkog daha.
U prvom tromjesečju ove godine iseljeništvo je u Bosnu i Hercegovinu poslalo 666,9 milijuna maraka, dok su prošle godine u prva tri mjeseca doznake iznosile 663,9 milijuna KM.
Iz Središnje banke BiH priopćili su kako su doznake u prošloj godini na godišnjoj razini iznosile 2,51 milijarde KM, dok je 2019. iz inozemstva u BiH stiglo 2,95 milijarde KM. U SB BiH su kazali kako je iznos doznaka iz inozemstva znatno veći od iznosa izravnih stranih investicija.
Procjenjuje se kako u inozemstvu živi gotovo isti broj Bosanaca i Hercegovaca kao i u BiH.
Na godišnjoj razini ova zajednica šalje u domovinu približno 2,5 milijarde KM. I dok su se posljedice pandemije koronavirusa na bruto društveni proizvod BiH u 2020. godini mjerile padom od pet posto, podaci o priljevu doznaka iz inozemstva za prva tri mjeseca 2021. vraćaju optimizam. Priljev novca iz iseljeništva vrlo je važan za ekonomska kretanja u BiH
- istakli su iz ove banke.
Središnja banka BiH ne raspolaže službenim podacima o novčanim doznakama po zemljama, ali se može procijeniti kako većina dolazi iz država u kojima je iseljeništvo BiH najbrojnija, odnosno iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike. Prošle godine dio iseljenika, što zbog nižih prihoda što zbog gubitka radnih mjesta ili straha od neizvjesne budućnosti, nije bio u mogućnosti potpomagati svoje obitelji u BiH onako kako je to do sada činio. Naime, prošle godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijarde maraka, a što je za gotovo 435 milijuna maraka manje nego godinu prije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine. Pad je primjetan u tri tromjesečja.
U drugom tromjesečju je iseljeništvo poslalo 197 mil. KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos bio je za gotovo 242 mil. KM manji nego godinu prije u istom razdoblju. Bh. ekonomisti to su objašnjavali činjenicom kako je iseljeništvo postupalo upravo onako kako se živi i radi u vrijeme pandemije, a to je i glavni razlog smanjenih iznosa koji su stigli na račune ljudi u Bosni i Hercegovini, odnosno korisnika potpora koje dobivaju od svojih dragih osoba.
Većina njih još prije nekoliko mjeseci predviđala je kako će u ovoj godini ipak doći do rasta prihoda. Najviše novca, pokazali su podaci Središnje banke BiH, iseljeništvo je poslalo prošle godine u razdoblju od siječnja do ožujka, odnosno u prvom tromjesečju, kada se u BiH slilo oko 4,6 mil. KM više nego u istom razdoblju godinu prije.
Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njegove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tijekove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim gospodarskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina.
Više od 10% BDP-a bh. iseljeništvo tradicionalno doprinosi ekonomiji BiH s više od 10% BDP-a godišnje. Taj proces odvija se preko službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman bh. građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava potrošnju koja je veća od domaće proizvodnje, a samim tim i viši životni standard od onoga koji sebi građani BiH mogu priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje.
Prošle godine iseljeništvo je slala manje novca. Veliki broj iseljenika zbog koronamjera nije dolazio u domovinu pa je došlo i do pada potrošnje, što se značajno odrazilo na ekonomiju. Dovoljno je bilo vidjeti zatvorene dućane i male biznise u cijeloj zemlji i shvatiti kako je zbog nedolaska iseljeništva i "tanjih" doznaka bh. društvo pretrpjelo nesagledive posljedice.
