Kakvoća života djeteta u Europi i anglosaksonskom svijetu je izuzetno porasla u posljednjih 50-70 godina. Problemi kao što su smrtnost djece pri porođaju, umiranje zbog nedostatka antibiotika ili cjepiva, neuhranjenost i nemogućnost školovanja svedeni su na minimum. Međutim, iako su svi podaci ukazivali na budući rast kakvoće kognitivnog i fiziološkog razvoja djece i njihovog obrazovanja, u posljednjih 10 godina su se pojavili problemi koji značajno umanjuju kvalitet zdravog odrastanja.
Statistički podaci iz SAD ukazuju na probleme kao što su gojaznost, gdje svako peto dijete ima prekomjernu težinu, opadanje stope kreativnosti za čak 85% (u odnosu na standardnu devijaciju) u uzrastu od 7 do 18 godina, pojava poremećaja pažnje (teškoće s koncentracijom, mirovanjem i razmišljanjem prije reagiranja) kod svakog trećeg djeteta.
Ipak, znanstvenici iz sfere medicine i društvenih znanosti izdvojili su tri stuba aktivnosti koje su nužne za zdravo odrastanje i koje mogu suzbiti rastući problem s kojim se djeca susreću.
Igranje - spoj kognitivnog, tjelesnog i emotivnog razvoja
Roditelji često, u želji da osiguraju što bolje odrastanje svom djetetu, propuste uvidjeti suštinsku stvar koja čini djetinjstvo kvalitetnim - igru/igranje. Igranje s vršnjacima, pokazalo se u brojnim istraživanjima, je kljuno za razvoj djeteta pri čemu, pored tjelesne aktivnosti, dolazi i do razvoja moždanih ćelija i emotivne/socijalne inteligencije.
Tjelesna aktivnost kao temelj zdravlja
Ukoliko pogledamo povijest ljudske vrste, temelj naše biološke sposobnosti jeste kretanje, tj. pješačenje. Naime, postoji nekoliko beneficija koje se prožimaju kroz tjelesni aspekt igre.
- Kontrolira pojavu gojaznosti i smanjuje šećer u krvi - Svi znamo kako djeca obožavaju slatkiše. Danas su slatkiši svakom djetetu nadohvat ruke, što dovodi do rasta stope gojaznosti i pojave povišenog šećera u krvi. Tjelesna aktivnost sama po sebi smanjuje šećer glukozu i samim tim dugoročno smanjuje pojavljivanje dijabetesa 2.
- Čisti arterije i vene (kardiovaskularni sustav) - Bilo koja tjelesna aktivnost smanjuje štetni kolesterol i masti u krvi. Povećava fleksibilnost krvnih sudova i pomaže snižavanju tlaka, što dugoročno pozitivno utiče na izbjegavanje srčanog i moždanog udara.
- Jača kosti i potiče hormon rasta - Trčanje, skakanje ili hrvanje s vršnjacima pozitivno utječe na rast mišića i kostiju kod djeteta. Naime, svaki vid opterećivanja mišića, npr. penjanje na drvo i skakanje, stvara stres kod mišića i kostiju. Taj stres dovodi do lučenja hormona rasta, koji, zajedno s drugim hormonima, povećava mišićnu masu kod djece, ubrzava metabolizam i povećava gustoću kostiju. Istraživanja Nacionalnog instituta za zdravlje u SAD pokazuju da osobe koje nisu tjelesno aktivne imaju znatno veću vjerojatnoću za dobijanje raznih vidova koštanih oboljenja.
- Mišić pamti - Osobe koje su u mladosti bile vrlo tjelesno aktivne i koje su se oprobale u više različitih sportova brže se vraćaju u zdravu formu poslije razdoblja neplanirane neaktivnosti. Dakle, osobe koje nisu bile dovoljno tjelesno aktivne u mladosti imaju veće izglede za gojaznošću u kasnijim godinama života.
- Održava bolje držanje tijela - Stub kralježnice prvi ispašta ukoliko dijete nema dobro držanje. Kod većine djece najbolji način kako dijete može održati dobro držanje jeste pomoću širokog spektra tjelesnih aktivnosti koje kroz igru dovode do aktiviranja svih skupina mišića.
Igranje kao životna škola
Još su stari Latini bili svjesni značaja tjelesne aktivnosti i kako ona utječe na cjelokupnu djetetovu psihu. Čak se u samim školama igra kroz sport smatrala jednim od osnovnih stubova obrazovanja. U nastavku ćemo vam navesti kako igra pozitivno utječe na mentalni i duševni/psihički razvoj kod djece.
- Utječe pozitivno na stupanj sreće - Činjenica da 7% djece u starosnom razdoblju od 3 do 17 godina ima neki oblik depresije zvuči zabrinjavajuće. S jedne strane imamo sve veću stopu djece koja igraju igrice na tabletima, pametnim telefonima, dok s druge strane Sveučilište u Mičigenu iznosi podatak kako ne postoji nijedna igrica koja bi mogla nadomjestiti tjelesnu igru tijekom koje dolazi do lučenja endorfina i seratonina, koji su zaslužni za osjećaj sreće, priznanja i smirenosti.
- Stimulira razvoj inteligencije i kreativnosti - Neuroznanstvenici su otkrili kako obogaćivanje igre dodavanjem boja i igračaka kod djece može promijeniti neuroplastičnost mozga. Pozitivne promjene su najprije zabilježene u korteksu (posljednjem, naboranom sloju) mozga, koji je zadužen za širok spektar kompleksnijih aktivnosti, među kojima su i vizualno i racionalno razmišljanje.
- Poboljšava komunikacione vještine, vokabular i učenje jezika - Noam Chomsky je prvi iznio stav da djeca posjeduju urođenu sposobnost učenja jezika bez ikakvih formalnih smjernica. Upravo jedan od najboljih načina za učenje jezika jeste igra. Djeca često kroz igranje zamišljenih uloga najbolje izgrađuju svoje komunikacijske vještine, čije se stečeno znanje kasnije ne može nadoknaditi nijednim tečajem.
- Socijalizira i razvija emotivnu inteligenciju - Socijalizacija je možda čak i ključan čimbenik općeg obrazovanja koji određuje projekciju "sudbine" života djeteta. Kako bi socijalizacija bila uspješna, dijete mora posjedujovati emotivnu inteligenciju (socijalnu), koja podrazumijeva kontroliranje vlastitih impulsa i emocija. Iako je često dječja igra puna plača, tjelesnog ili psihičkog zlostavljanja, ona je nužna za razvoj čovjekove sposobnosti da vrši društveno prihvatljivu interakciju/komunikaciju s drugim ljudima. Treba istaći kako je društvena ili vršnjačka kazna osnova za održavanje ravnoteže u društvu u kome jedinka uči norme ponašanja.
- Daje životne pouke - Igra potiče djecu na razvijanje vještine rješavanja problema. Naime, djeca često projektiranjem potencijalnih društvenih uloga kroz igru imaju mogućnost razvijanja vještina koje će ih pripremiti za život.
Spavanje je ključno za dijete
S razvojem farmakologije često živimo u uvjerenju kako san može biti zamijenjen nadomjescima. Međutim, zaboravljamo da posljedice nedostatka sna nisu iste kod odraslih i kod djece u razvoju. Liječnica Rachel Dawkins s Univerziteta John Hopkins navodi kako spavanje kod djece predstavlja temelj zdravog kognitivnog i emotivnog razvoja. Dakle, evo nekoliko oblasti u kojima spavanje izravno utječe na djetetov rast i razvoj.
- Utječe na koncentraciju i memoriju - Dok spavamo, dolazi do obnavljanja nervnih ćelija i stvaranja novih, zahvaljujući brojnim hormonima, prije svega hormonu rasta, koji se jedino luči tijekom sna. Djeca u uzrastu od 6 do 12 godina trebala bi spavati od 9 do 12 sati. Svaki sat manje od navedenog umanjiće potpuni oporavak kod djeteta. Pored toga, dijete koje je nenaspavano će pored fiziološkog i mentalnog nazatka doživjeti i psihološku frustraciju u vidu kritike profesora i dobijanja niskih ocjena samo zbog toga što ne može ostane koncentrirano.
- Tek kada odspavamo zapravo smo nešto naučili - U našem svakodnevnom govoru se često učenje, memorija i koncentracija posmatraju kao sinonimi, iako suštinski oni to nisu. Naime, procesi koncentracije i pamćenja su međusobno ovisni jer se zbivaju u trenutku primanja informacije, dok se proces učenja zbiva u razdoblju REM faze spavanja, tj. u trenutku kada sanjamo. U REM fazi sna dolazi do smislenog/"logičkog" povezivanja memorirane informacije s datim kontekstom/pričom u kojoj se ona nalazi.
- Regulira ponašanje - Često neispavanost biva izravno povezana sa stupnjem iritantnosti i agresivnosti kako kod djece, tako i kod odraslih. Rješavanje ovog problema potencijalno može srediti mnoge probleme fizičkog i psihičkog zlostavljanja djece od strane njihovih vršnjaka.
Oživljavanje osjećaja zajednice kroz volontiranje
Dobrobiti rada za opšte dobro zajednice se ne mogu egzaktno izmjeriti znanstvenim metodama, ali dugovječnost njihovog postojanja ukazuje na to kako nismo daleko odmakli od naših dalekih predaka. Budući da postoji širok spektar dobrobiti koje mladi dobijaju volontiranjem, navešćemo samo one koji su u izravnoj vezi sa zdravim odrastanjem.
- Razvija obogaćenu perspektivu o svijetu i zajednici u kojoj živimo - Sudjelovanje u radu za opće dobro zajednice predstavlja važan dio u procesu odrastanja jer se njime uviđa važnost i značaj preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke. Tijekom obavljanja društveno korisnih poslova djeca imaju priliku iz prve ruke vidjeti koliko njihov rad može imati utjecaja na zajednicu kojoj pripadaju, ali samim tim i na svijet. Stupanje u interakciju s djecom i ljudima iz različitih društvenih slojeva/pozadina utiče na formiranje strpljenja i empatije kod mladih.
- Spaja teorijsko znanje iz škole s praktičnim životnim izazovima - Volontiranje u bilo kakvoj organizaciji daje mladima priliku istražiti svoje životne interese kroz realne izazove koje život donosi. Dosadašnje iskustvo brojnih škola i nevladinih organizacija je pokazalo kako se učenici bitno lakše zainteresiraju za određenu temu u školi kada shvate da će stečeno znanje moći primjeniti u stvarnom životu. Dakle, ako se dijete zainteresira kada, na primjer, u školi nauči kako djeluje proces recikliranja, onda će kroz volontiranje uspjeti svoje znanje usmjeriti na rješavanje konkretnih problema u mjestu u kome živi.
