Aktivni turizam velika turistička prilika Hercegovine

ljubuski.info

Outdoor, odnosno aktivni turizam, koji je trend u svijetu godinama, u Hercegovini je doživio svoju ekspanziju za vrijeme epidemije koronavirusa, kada su se ljudi okrenuli prirodi i zdravom stilu života te otkrili i prepoznali projekte na kojima se počelo raditi prije više od desetljeća.

Avanturistički parkovi i adrenalinski sadržaji, među kojima su zip-line, via ferata, penjalište, rafting, kajakaštvo, biciklizam, paraglajding i ronjenje sve su češće teme u planovima za odmor, kojim južni dio naše zemlje obiluje i okuplja domaće turiste iz čitave zemlje, ali bez sumnje i sadržajima na društvenim mrežama mami i one koji planiraju doći iz inozemstva.

Direktor regionalne razvojne agencije za Hercegovinu Redah Ivica Sivrić kaže kako je cijela priča počela prije 14 godina, kada je osnovan Centar za ruralni razvoj poljoprivrede koji je prepoznao da je razvoj raznih oblika ruralnog turizma osnova budućeg razvoja.
Hercegovina je tada imala Neum, Međugorje i Mostar kao turističkog odredišta bez razvijenih ostalih segmenata, kaže Sivrić, objašnjavajući kako su radili detaljne analize za promjene.

Tada se, kako navodi, počelo učiti ponajviše od susjedne Hrvatske, snimati određene staze i kao razvojna agencija sudjelovali su u raznim projektima te pristupali Europskim fondovima i malim, a sigurnim koracima implementirali projekte među kojima je veliku pažnju 2014. godine privukla Ćirina staza koju smatra pokretačem brojnih aktivnosti za razvoj aktivnog turizma Hercegovine.
Jedan od značajnijih projekata je bio promocija ruralnog turizma u prekograničnom području između Hrvatske i Bosne i Hercegovine 2007. i 2008. godine, a dugi je naša 'Svjetska staza baštine Trebižat - Srce Hercegovine', gdje smo htjeli dati na značaju svim aktivnostima na rijeci i oko rijeke, povezujući sve ono što je logično, kulturu, povijest, prirodu i gastronomiju. Na kraju dolazi 2014. do 2016. 'Ćirina biciklistička staza', koja je na kraju, s obzirom na promociju i aktivnosti, povukla dosta drugih stari koje su se počele dešavati, kaže Sivrić.

Ćirina biciklistička staza, kako ističe, nastavlja svoj razvoj i kroz trilateralnu suradnju naše zemlje s Hrvatskom i Crnom Gorom i bit će spojena na Europsku mrežu biciklističkih staza te bez sumnje privlačiti nove turiste.
Ono što je bitno i mi smo učili uz sve to i svi naši partneri i ključni dionici, tako da smo od 2011. do 2013. radili da se uspostavi Regionalni odbor za turizam, koji je poslije prerastao u Turistički klaster Hercegovine i ima više od 30 firmi koje imaju svoje setove aktivnosti, kaže Sivrić.

Iznoseći genezu jednog segmenta aktivnog turizma, ističe kako su se 2018. i 2019. godine pisali brojni projekti koji su se implementirali 2020. i 2021. godine i dobili svoje zasluženo mjesto, ostavljajući dojam da je aktivni turizam iznenadno doživio ekspanziju u Hercegovini.

Vjetar u leđa za razvoj outdoor turizma je i projekt USAID-a i UNDP- a "Via Dinarica", koji se bavio planinarenjem i hodanjem te intenzivirao razvoj avanturističkih parkova i adrenalinskih sadržaja u kojima uživa sve više gostiju.

U Hercegovini veliku pažnju plijeni sportsko-avanturistički park Fortica iznad Mostara sa zip-lineom, penjalištem, jedinstvenom staklenom šetnicom i najvećom ljuljačkom u državi.

Inicijator ove mostarske priče Đani Rahimić, koji je ujedno i predsjednik Brdsko-biciklističke udruge MTBA iz Mostara, smatra kako je prirodnim slijedom u Hercegovini zaživio aktivni turizam, jer se godinama radilo na brojnim projektima koji su u svijetu odavno popularni.

Pored avanturističkog parka Fortica, kako ističe, na mostarskim brdima je postavljeno nekoliko sajli za zip-line i napravljeno nekoliko via ferata i penjališta, što daje jednu širu sliku za građane, ali i sve goste kako iz zemlje tako i inozemstva.
Outdoor turizam pripremao se već nekoliko godina prije, a kako su ljudi uslijed epidemioloških mjera tražili izlaz iz gužvi, aktivni turizam se našao u žiži interesiranja, kaže Rahimić.

Osim Fortice, u okolici Mostara su dvije via ferate napravljene na Veležu, a via ferate i penjališta su sadržaji u kojima mogu uživati i posjetitelji Blagaja, Drežnice i Stoca.

Adrenalinske discipline turistima neće nedostajati ni u Jablanici, gdje je zip-line postavljen kod muzeja Bitka za ranjenike, ali ni u Konjicu, koji je već postao prepoznatljiv po raftingu, kao i Trebižat kod Čapljine.

Svega nekoliko kilometara prema zapadu je jedinstveni vodopad Kravica kod Ljubuškog, koji je ove godine bio središnje okupljalište prvog Outdoor festivala u zapadnoj Hercegovini, okupljajući stotine zaljubljenika prirode, sporta i outdoor aktivnosti iz raznih krajeva BiH.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić je kazao da se ideja za organizaciju ovog Festivala rodila 2019. godine, kada je slap Kravicu posjetilo više od 300 tisuća posjetitelja, ali samo u vidu jednodnevnog izleta. Tada su odlučili festivalom pokazati da Ljubuški nudi puno više od jednodnevnog izleta i predstaviti bogatstvo outdoor aktivnosti od tračanja do paraglajdinga.

Zbog uzbudljivih sadržaja značajno mjesto kada je riječ o razvoju outdoor turizma u zapadnom djelu Hercegovine već drugu godinu zauzima Avanturistički park Peć Mlini na izvoru rijeke Tihaljine kod Gruda.

Miljenka Majić, koja radi na poziciji vodiča u tom parku, nam kaže kako je prošle godine usprkos Covidu i epidemiološkim mjerama prodato više od sedam tisuća ulaznica, što je najbolji pokazatelj koliko su sadržaji avanturističkog parka zanimljivi svim generacijama posjetitelja.

Ističe kako zip-line i penjalište okupljaju posjetitelje, a ono što će ih dodatno zadržavati, prema njenim riječima, je ugostiteljski dio ponude na kojem se intenzivno radi sa ciljem stvaranja što potpunije ponude na jednom mjestu koje je već prepoznatljivo.

Uz bogatu gastronomsku ponudu i na izvoru rijeke Lištice u Širkom Brijegu ove godine bi trebao početi raditi zip-line, a veliki interes građana za adrenalinske sadržaje razlog je što se avanturistički park pravi i u Trebinju, koje zauzima sve značajnije mjesto na mapi turističkih sadržaja u našoj zemlji.

Prema provedenim istraživanjima turističkih radnika u BiH, više od 50 posto građana je pokazalo interes za aktivni turizam, što je u svijetu odavno popularizirano uz zdrav stil života za koji se sa zakašnjenjem zalažu i građani BiH.

Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Krešić kaže kako je turizam sektor koji uvijek treba unapređivati, zbog čega je veoma značajna podrška.
Mnogo toga bi trebalo riješiti na državnom nivou kada je riječ o razvoju turizama, prije svega da se daje podrška ljudima koji žele da se bave turističkim aktivnostima. Ne mora to biti u novcu, ali se može one koji ulaze u posao osloboditi nekih državnih nameta zaključio je Krešić.

Stručnjaci iz turizma tvrde kako je u BiH sustavno taj sektor daleko od rješenja, ali vjeruju kako je stanjem u vezi s pandemijom i velikim interesom građana za outdoor turizam u institucijama došlo do buđenja svijesti, kako je ova grana veoma važna i širokog spektra za razvoj zemlje.

Glas naroda

Zar nije ravnatelj Heraga poznati ekonomista Luburić KRade.. Ako nabavi ovoliku balončinu to će bit buuum veliki ali kad pukne..

Gori piše da je narod gladan

Ne zna on di je šupalj

Svi pricaju o aktivnom turizmu a trebizat nam umire. Analizirajte vodu i prikazite prave rezultate. Nema ribocuvara lovocuvara i slicno, mreze se bacaju, minira se, lovi se u lovostaju. Proveslajte kroz bucine i vidit cete bolest. To mora bit prioritet, do pitkog dovest rijeku inace sve pada u vodu.

Druže samo terapiju promini.... takrljas bedastoće odavno pricane i već zaboravljene.

Drug ti je draganče a i ćaći bio.

Nek rade luburić svoju turističku firmu otvori more zaposlit u nju brata i nevistu.vrlo su sposobni!!

Nek ih zaposli u kravici da naplaćuju karte.. Najbolje pare. I najsigurnije..

Zasto me vrijedjas? Sta sam pogresno rekao?

Ljubuški bi morao prednjačiti u ovoj uslužno panoramskoj letačkoj ponudi. Ljubuški mora imati najmanje 5 Balona za ovaj vid turizma zato što se veliki broj paraglajder letača može preko noći prekvalificirati za letače balona za malo vremena. Svaka balon korpa može primit minimalno posadu od 5 gostiju puta karta 100 KM to je po jednom satu panoramskog leta 500 maraka puta 5 balona po satu 2500 KM puta 10 sati 25000 po danu što bi mjesečno bilo negdje oko 750 000 KM ili na godišnjoj razini oko 7 do 8 milijona marakaa.

Samo ti roš izračun, stvarno misliš da će letat punih 10 sati dnevno i to cijelu godinu. Pa nema gostiju ni u tri ljetna mjeseca a pogotovo ne cijelu godinu

Pod broj 1 baloni se lete u uvjetima sa vrlo malo i nimalo vjetra jer nema mogucnost upravljanja. A hercegovina je pogodna za paragliding bas zato sto ima vjetra.. ta racunica ti apsolutno nikako ne stima. Tih 5 balona bi godisnje u prosjeku moglo poletit max 25 puta po neka 2 sata, s tim da ti za 5 balona treba minimalno 20 ljudi u operativi sa prijevozom i svim ostalim, gorivo kojeg balon spali za sat vremena itd tako da ne mozes balone isplatit za 15ak godina kad ih moras zamijenit.

Znači ima isplativosti jedino non stop trpat HDZovce da Letaju ako i padnu svedno nema štete već samo koristi

Tu je to negdi 5 miljona gori doli. Ta nećemo sve prijavit

Pa cemo spasavat Hugolinu sa balonom

Na blidinju napravljena biciklisticka staza mogli smo procitat na portalima da je bar u dva navrata ulozeno po 200 000 km a danas biciklo nemoze proc stazom samo neznam jeli redah i to financira 10% se ulozi a 90% se podili nemojte vise ulagat na taki nacin

Kakvi letaci kakvi bakraci od tog nema nista osim samopromocije doticnih koji to vode, ostalo ljubuski nije dobio nista ..to je jasno vec godinama svima koji ih gledaju svaki dan ..da ne govorimo o malverzacijama koje rade preko racuna i predstavljaju se kao neka gospoda..tu nema kruha za zajednicu..nema posla za ljude ..nema priliva novca niti zaposlenja i samozaposlenja..bez toga smo pustinja ..

Upravo tako, samopromocija par kompleksaša egoiste i parazita..

Neće im bit ravan ni Zeppelin u Fridrichshafeu

Aktivni turizam velika turistička prilika Hercegovine
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari