Dolazi li pandemija (hiper)inflacije?

ljubuski.info

Stariji se sjećaju druge polovine osamdesetih u bivšoj državi i inflacije koja je doslovno gutala novac, ali s njim, posljedično, i sve ekonomske vrijednosti. Pandemija koronavirusa u jednoj od svojih ekonomskih posljedica donosi upravo inflaciju.

Inflacija je povećanje opće razine cijena u odnosu na vrijednost novca, a često se definira i kao pad vrijednosti novca. Njene negativne implikacije na ekonomiju su ogromne.

Jenjavanjem pandemije koronavirusa možemo očekivati novu pandemiju - pandemiju inflacije, smatra profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.
Rast cijena sirovina i proizvođačkih cijena na globalnoj razini je već vidljiv. Samo je pitanje vremena kad će se taj inflatorni šok preliti i na potrošačke proizvode. Globalno gledajući, neke zemlje će nastojati iskoristiti inflaciju kao instrument kojim će riješiti problem već ionako velike prezaduženosti. Stoga bi centralna monetarna politika mogla imati dva moguća scenarija - ili da prihvati inflaciju kao neminovnu ili da osigura monetarne poticaje za pandemijom pogođeno gospodarstvo, što u konačnici vodi rastu kamata, ali i problemu održivosti javnog duga, kaže Pilav-Velić.

Ona kaže i kako je prema svemu sudeći Europska središnja banka sklonija drugom scenariju koji je već prisutan.
Za razliku od zemalja Europske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak unije pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na našu sposobnost servisiranja javnog duga. S druge strane, uz inflaciju i rast kamata dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. Nažalost, mi ćemo taj teret itekako osjetiti, zaključila je ona.

Ekonomist i analitičar Damir Bećirović kaže kako prije svega treba reći da ovogodišnja pojava nešto više inflacije u našoj zemlji, ako je suditi prema Indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Agencija za statistiku BiH, predstavlja više subjektivni doživljaj, nego stvarnu "statističku istinu", jer prema izvješćima agencije, inflacija u travnju na godišnjoj razini iznosi 1 posto.
Treba znati da Indeks potrošačkih cijena uključuje i proizvode i usluge koje ne trošimo redovno, kao što je slučaj s prehrambenim proizvodima. Stoga subjektivno doživljavamo poskupljenja puno intenzivnije u kontekstu poskupljenja pojedinih prehrambenih proizvoda nego dobara koja ne kupujemo kontinuirano. Poskupljenje pojedinih prehrambenih namirnica je očito i sigurno znatno utječe na proračun građana, kaže on.

Mi smo prije pandemije živjeli u razdoblju jako niske inflacije, nastavio je te naveo kako sadašnje nešto više stope nisu samo naša karakteristika.
U EU je inflacija u travnju iznosila 2 posto, što je njen najviši nivo od 2018. godine. U Mađarskoj i Poljskoj je stopa inflacije iznosila više od 5 posto. S obzirom na to da veliki dio proizvoda uvozimo, teško je očekivati da se to povećanje cijena neće preliti i na naše tržište. Ekonomisti su očekivali pojavu inflacije nakon popuštanja mjera izazvanih pandemijom, prije svega zbog ekstremno ekspanzivne monetarne i fiskalne politike koja je bila odgovor na krizu, pri čemu je oporavak ekonomije i dalje jako pod utjecajem mjera kojima se pandemija nastoji suzbiti. S druge strane, mi smo prošle godine imali krizu potražnje usred zatvaranja, a sada taj povišeni nivo štednje iz prošle godine, jer se jednostavno nije trošilo, prelazi u povećanu potražnju, što opet djeluje inflatorno, pogotovo u uvjetima kada se ponuda nije do kraja oporavila, kaže on.

Dodaje kako se na tržištima kapitala u SAD i EU već javlja rast kamatnih stopa koji naviješta i prestanak doba jeftinog kapitala.
Prema mom mišljenju je još jedan problem u kontekstu naše zemlje činjenica da se cijene mnogih proizvoda i usluga ne formiraju na bazi tržišnog mehanizma ponude i potražnje. Uz ogroman nivo ekonomske aktivnosti, koja je vezana za 'tender ekonomiju', gdje su cijene daleko od tržišnih, čak i u 'čisto' privatnom sektoru su na djelu oligopoli i dogovori o cijenama, što svakako ne pogoduje tome da se cijene ne formiraju na bazi stvarne ponude i potražnje, zaključio je Bećirović.

Posebno su intrigantna i opasna kretanja u zemljama čije se ekonomske aktivnosti izravno odražavaju na stanje u našem gospodarstvu.

Skupa energija je u svibnju bila zaslužna za rast potrošačkih cijena, u Njemačkoj je zabilježen najveći mjesečni rast cijena u posljednjih deset godina, piše DW. Roba i usluge koštale su u prosjeku 2,5 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, naveo je u ponedjeljak (31.5.) Savezni zavod za statistiku.

To je najveća mjesečna stopa inflacije još od rujna 2011. Otkako je koncem prošle godine istekla vladina mjera kojom je (zbog korona-restrikcija) privremeno smanjena stopa PDV-a sa 19 na 16 posto, stopa inflacije raste kontinuirano već pet mjeseci.

Stručnjaci predviđaju da će se povećanje razine cijena nastaviti i u nekoliko idućih mjeseci.

Prvi ekonomist VP banke Thomas Gitzel smatra da se trenutna inflacijska dinamika podcjenjuje.
Njemačka poskupljenja sada pale turbo-pogon. S obzirom na to da je prošle godine lockdown potpuno poremetio razvoj cijena pa su zbog toga mnogi proizvodi pojeftinili, sada u usporedbi s prošlom godinom inflacija izgleda veća, kaže on.

Sustavni dokazi buđenja inflatornih trendova mogu se naći na svakom koraku, pogotovo u Sjedinjenim Državama, piše u svom komentaru u Jutarnjem listu njihov urednik ekonomskog sadržaja Gojko Drljača.
U američkim medijima mogu se naći priče u kojima se prodavači rabljenih automobila čude novcu koji su uspjeli dobiti za vozila od desetak ili više godina. Ljudi pristaju na više cijene. Gospodin iz Marylanda odbio je za FORD F-150 pick up iz 2001. godine, koji je prevalio ogromnih 184 tisuće milja, pomalo nestvarnih 7.500 dolara ili 50 posto više nego što je mogao dobiti lani, s manje prijeđenih milja. Ono što treba znati kod ove pričice iz američke svakodnevnice je da porast cijena rabljenih automobila dobro indicira snažniji inflatorni trend te oprezniji ekonomisti već postavljaju pitanje gledamo li nakon nekoliko desetljeća prvo pregrijavanje američke ekonomije, koje će postati otponac dugog trenda snažnog rasta cijena, možda čak i hiperinflacije, piše on.

Činjenica je da je u ožujku na mjesečnoj razini cijena rabljenih automobila i kamiona skočila za 10 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 21 posto.
Hoće li se zahuktali inflatorni trendovi ispuhati tijekom ljeta, kao što očekuje većina policymakera, ili će stimulansi bez presedana u posljednjih 50 godina izazvati inflacijsku buru? Je li potražnja koju gledaju u Americi na tržištu automobila jedan od brojnih dokaza da su ekstravagantne razmjere fiskalnih poticaja već potaknuli ono što se naziva savršenom olujom; inflacijskim nevremenom stoljeća? Teško je procijeniti, no sigurno je da su fiskalni stimulansi bili toliki da je cijeli svijet premješten na neistražen teritorij ekonomskih sustava, zaključio je Drljača.

Večernji list

Glas naroda

Ovaj Drljača je,inače,teški ekspert i tekstovi mu samo što ne izlaze u vodećim svjetskim ekonomskim novinama.Inflacija i poskupljenja u euro zoni su izazvana, između ostalog,uvođenjem poreza na CO2.Što se tiče BiH ništa se kod nas ne može desiti mimo euro zonu jer je marka vezana za euro i štamparija je kod njih.Inače da nije tako mi bi tu inflaciju već imali.Ovo je usput i školski rad za komuniste nostalgičare koji im govori ko je uništio komunizam i Jugoslaviju a samim tim i njihovu komodaciju.Oni sami.

Gladne godine...

Izgleda da su se cjepili ovi samo na državnim jaslama zauzdani

Dolazi li pandemija (hiper)inflacije?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari