Zanima li ikoga kakvu hranu naša djeca jedu?

ljubuski.info

Najveći problem javnih nabavki ustanovama poput naše jeste što je u konačnici u svemu cijena presuđujući čimbenik a to, u našem okruženju, znači i lošiju kvalitetu, rekla je Danijela Kegelj, ravnateljica JU Dječji vrtići Mostar.

Osim toga, kaže Kegelj, za mnoge potrebe, npr. sredstva za dezinfekciju, sredstva za pranje posuđa, deterdženti za pranje rublja, nemaju propisane bilo kakve odrednice ili preporuke, već su opet prepušteni tržištu.
Nema izuzetaka. Mogu ljudi uz kavu banalizirati ovaj problem, ali mi više od 15 godina radimo javnu nabavku i svašta smo doživjeli i preživjeli. U osnovi priča o javnim nabavkama je zamišljena kao poštena stvar, ali to vrijedi za tržišta gdje se u ponudi ne može naći proizvod koji nije zadovoljio propisane kriterije. Ovdje je upravo problem u odsustvo ili manjkavosti kriterija, kaže Kegelj.

Đenana Šegetalo, direktorica JU Ciciban, kaže da što se tiče Javnih nabavki uz zahtjevan posao i obilnu dokumentaciju, pogotovo kada su e-aukcije nemate izbora o biranju kvalitete proizvoda i usluga.

AJN - najpovoljnija ponuda ne znači lošu kvalitetu

Iz Agencije za javne nabavke FBiH pak kažu da je tvrdnja da ekonomski najpovoljnija ponuda znači lošiju kvalitetu pomalo apsurdna.
Postoje dva kriterija za dodjelu ugovora sukladno članku 64. Zakona, i to - Najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude - Ekonomski najpovoljnija ponuda, u okviru koje mogu biti sljedeći potkriteriji: cijena (obavezno) kvaliteta predmeta nabave, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabave, funkcionalne i okolišne karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i slično, uz obvezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterija, naveli su između ostalog iz Agencije za Javne nabavke.

Kažu da ugovorno tijelo (u konkretnom slučaju neka od javnih ustanova Dječji vrtići) samo prema svojoj potrebi bira koji od navedena dva kriterija za dodjelu ugovora će koristiti, te ako odabere kriterij ekonomski najpovoljnije ponude ima mogućnost kao potkriterij koristiti kvalitetu, tako da je sama konstatacija da ekonomski najpovoljnija ponuda znači lošiju kvalitetu pomalo apsurdna.
Također, prema članku 54. Zakona o javnim nabavama, ugovorno tijelo je to koje pripremna tehničku specifikaciju predmeta nabave, i ima puno slobodu pripremiti je prema svojim potrebama, ali u skladu s odredbama navedenog propisa, poručili su iz Agencije.

Provjerava se opasnost, ali ne i kakvoća

Marin Bago aktivist za zaštitu potrošača iz Mreže 'Naše društvo', kaže kako je problem na cijelom tržištu BiH, gdje se nažalost ne bavimo kvalitetom proizvoda, već se samo provjerava je li proizvod štetan ili opasan po zdravlje prilikom upotrebe.
Nažalost kod nas nije pokrenuta tema o kvaliteti proizvoda, evo kada pričamo o hrani pričamo je li štetna, ali ne pričamo koliko je to kvalitetno, koliko ima nutritivnih vrijednosti… Jednostavno kao društvo nismo još uvijek dobacili do te teme, nažalost, jer ako nešto nije štetno ne znači da je kvalitetno i zdravo, kaže Bago.

Kopirani Program zdravstvene zaštite u HNŽ-u

Inače, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, 2018. godine donesen je Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, koji je donio ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Goran Opsenica na osnovu člana 22.; stava 1. Zakona o predškolskom odgoju ("Službene novine HNŽ", broj 8/2018.), temeljem obavljenih konzultacija s Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a.

Među ostalim, mjere za osiguranje higijene u dječjem vrtiću obuhvaćaju ispunjavanje uvjeta u pogledu prehrane, gdje piše da hrana mora zadovoljavati uvjete propisane za zdravstvenu ispravnost namirnica.

Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima osigurava se redovnim brojem obroka u skladu s preporučenim količinama energije i prehrambenih tvari, i čine njegov sastavni dio, kao i propisanim sanitarnim nadzorom nad namirnicama i predmetima opće upotrebe koji se koriste u prehrani djece.

No ovaj program je kako se može pronaći na internetu gotovo doslovno prepisan iz susjednih zemalja i neprilagođen stanju u ovoj županiji. Primjerice naš zakon nema predviđenu medicinsku sestru za trijažu, koja se spominje u ovom Pravilniku.

Iako se o kakvoći hrane i ostalih proizvoda koji se koriste u vrtićima u ovom pravilniku ne piše ništa detaljno, u dječjim vrtićima se trude djeci ponuditi što bolje i raznovrsnije obroke.

Pravilna prehrana od fetalnog, preko dojenačkog razdoblja i dobi malog djeteta preduvjet je za optimalan rast i razvoj, a time i za formiranje zdrave odrasle osobe - stoga je ulaganje u ovo razdoblje od izuzetne važnosti. Nepravilna dječja prehrana, osobito u fazama intenzivnog rasta, prema sadašnjim saznanjima utire put većini kroničnih bolesti djece i odraslih koje obilježavaju moderno doba. Poveznice između prehrane u djetinjstvu i kasnijih sklonosti bolestima su brojne te iz godine u godinu sve bolje istražene. Istraživanja su pokazala da dobra intrauterina opskrba hranjivim tvarima, jednako kao i kasnija pravilna dojenačka prehrana, poglavito majčinim mlijekom, pridonose boljem kognitivnom razvoju, boljoj koordinaciji očiju i ruku i vještini govora. To dugoročno pozitivno utječe na uspjeh u sustavu odgoja i obrazovanja, na interpersonalne odnose, te veću produktivnost i uspjeh u odrasloj dobi.

Prehrambene navike i uzori

Nutricionistica Nevena Pandža kaže kako analizirajući europske standarde, za normalno uhranjeno, prosječno aktivno dijete vrtićkog uzrasta prehrana treba biti ispunjena cjelovitim žitaricama, različnim sezonskim i lokalnim povrćem i voćem, izvorima proteina poput ribe, mesa, jaja, mliječnih proizvoda i grahorica, izvorima masnoća iz ulja, orašida, sjemenki, maslina i dr.
Unos hrane treba rasporediti u više obroka, 3 glavna i 2-3 užine, ovisno o potrebi djeteta. Kvalitetom i raznolikošću prehrane zadovoljavaju se energetske potrebe metabolizma, unos svih potrebnih nutrijenata, potrebe rasta i razvoja, uobičajenih dnevnih aktivnosti djeteta, dinamskog djelovanja hrane. Savjetuje se da unos tekućine bude iz vode, čajeva, mliječnih proizvoda, cijeđenih sokova od povrća i voća, pojašnjava Pandža.

Dodaje da djeca usvajaju prehrambene obrasce svojih uzora, roditelja, starije braće i sestara, odgajatelja, ali i vršnjačke skupine.
Zato je bitno od najranije dobi krenuti s edukacijom i primjenom uravnotežene prehrane. No naše tržište po svemu sudeći, ne gleda kvalitetu proizvoda, samo jesu li proizvodi štetni ili ne, pa se zbog toga na tržištu može pronaći svašta, smatra nutricionistica.

Mobiliziranje lokalnog

No s ekonomske strane gledano razni su prijedlozi za rješenje ovog problema, koji za sobom povlače brojne benefite. Kada bi bilo volje cjelokupne zajednice.

Marin Bago kaže da je sama ideja da Mostar, odnosno županija, hranu koju nabavljaju javne ustanove stavi u funkciju iskorištavanja postojećih resursa.
Dakle može se mobilizirati lokalna poljoprivreda, voćarstvo, stočarstvo… mislim da bismo ukupne resurse u poljoprivredi mogli mobilizirati, a za uzvrat bismo proslijedili/osigurali djeci zdravu organsku hranu. Profitirali bismo na više razina - roditeljima bi ostao novac u novčaniku poljoprivrednik bi zaradio, a dijete bi jelo kvalitetnu hranu. A pri tome može se nadovezati edukacija u predškolskom uzrastu da djeca vide kako se što sadi, da vide domaće životinje… Može se napraviti niz lijepih priča koje mi smatramo troškom, a zapravo su investicija u djecu, kaže Bago.

bljesak.info

Glas naroda

Brzu ne zdravu hranu. čips, Cola, hamburgeri, smrznuta hrana koju im mame samo pogriju u mikrovalnoj jer eto nema se vremena kuhati a i nokti su skupo plaćeni da bi radilie oko bašče .

Pročitaj članak

Stavljanje djece u institucije od malena nije mjerilo napredka... Nego jedna indoktrinizacija prikazana kao nešto dobro i napredno

Svi debeli,svi nose naočale i pola ih spleteno,smotano hoda,Kilo renovaka u namexu od 3km.margarin i kečap iz turske i pašteta da je štoveća.to je idealna prehrna za djecu.

Ovo vam je sve traženje kruva priko pogače.Ako je hrana ispravna i nema štetnih sastojaka dovoljno je da je svak može jest.Ovo vam je ona di je nestalo popu posla pa kozliće krsti.Dajte dici svirke i pisme,pokrenite ih i razigrajte pa će i bolje ist i spavat

Di je ona što je vodala dicu iz vrtića po domu zdravlja i općini za vrijeme epidemije korone ili ona što kupuje smrznuto povrće za vrtić...jao

Pročitajte članak, šta bezveze blebečete. Riječ je o hrani koja je u vrtićima, a ne o onoj kojom roditelji skromnih mogućnosti i sa manjkom znanja hrane svoju djecu. Znamo samo da ovi bogati kupuju eko i bio, po trostruko visoj cijeni, a neda im se svoje uzgojit ili kupit od nekog nebrendiranog čovjeka sa sela

Ja živim na selu imam sve svoje jaja baštu sve povrće krme ali svi bi prije pojeli hrenovku i paštetu još čajnu nego jaja i paprike raštiku blitvu spanak i ja bi prva za dicu da ne govor

Zato što su puni pojačivača i umjetnih okusa, da nisu ne bi im se htjeli ni približit.... Zato, nije sve kako izgleda

Zanima li ikoga kakvu hranu naša djeca jedu?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari