Od pljački nalazišta do arheološkog turizma u Ljubuškom

ljubuski.info

U blizini arheološkog lokaliteta Gračine na kojem je pronađen rimski vojni logor gradi se prvi "in situ" posjetiteljski centar koji će na osobit način skrbiti o valorizaciji tog lokaliteta, ali i očuvanju, daljnjem istraživanju i prezentaciji cjelokupne kulturno-povijesne baštine ljubuškog kraja.

Posjetiteljski centar imat će suvremeni, ali i inovativni način prezentacije koji uključuje 3D virtualnu stvarnost, replike rimskih vojnika, maketu nalazišta, arheološku zbirku materijala sa sustavnih istraživanja na Gračinama i drugu zbirku predmeta prikupljenih s istraživanja provedenih posljednjih nekoliko godina.

Izloženi materijal prvi put bit će prezentiran javnosti, a proći će potrebne konzervatorsko-restauratorske zahvate, kazao je u Mirko Rašić iz Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Za potrebe buduće tehničke obrade, navodi, osiguran je depo i prostorija za analizu materijala, dok će kongresna dvorana omogućiti javne i znanstvene prezentacije djelovanja i aktivnosti na kulturnim dobrima.

Pored toga, na vrhu objekta zamišljen je i vidikovac s kojeg će biti moguće panoramski sagledati kompleks nalazišta.

Kada su u pitanju drugi lokaliteti, Rašić navodi kako je upravo završena kampanja arheoloških istraživanja na tvrđavi herceg Stjepana Kosače u Ljubuškom, a po prvi puta su organizirana sustavna istraživanja na prostoru palasa, južnog i sjevernog obora kojima je utvrđen kontinuitet života od kasne antike (4.-5. st.) do novog vijeka.

Uz to, u pripremi je i natječaj za konzervatorsko-restauratorske radove na središnjoj kuli, branič kuli i dijelu obrambenih bedema.

Dva prethodno spomenuta lokaliteta - tvrđava herceg Stjepana Kosače i rimski vojni logor dio su europskih projekata prekogranične suradnje.

Aktivnosti istraživanja i obnove, odnosno izgradnje posjetiteljskog centra iznose više od 2.000.000 maraka što, smatra Rašić, apsolutno nadilazi lokalne okvire za ulaganje u kulturno-povijesnu baštinu.

Pljačka arheoloških nalazišta, krađa eksponata, zbirki…

Krađe vrijednih umjetnina, devastacija i pljačka arheoloških nalazišta od rata do danas, osiromašili su u velikoj mjeri bh. kulturnu baštinu, a najnoviji takav slučaj zabilježen je prije samo par dana kad je slovenski državljanin, koji je uhićen na hrvatskoj granici, iz Bosne i Hercegovine pokušao prokrijumčariti fosile ogromne materijalne vrijednosti, koji prema procjenama hrvatskih stručnjaka vrijede nekoliko desetaka tisuća eura te su zanimljivi nezakonitim trgovcima - 'kolekcionarima'.

Među najugroženije sredine poslije rata, Rašić ističe Tomislavgrad i iznimno vrijedno gradinsko naselje Lib kao pretpostavljeno središte Delmatskog plemena.
To je prostor s kojeg se desetljećima odnosi iznimno vrijedan pokretni arheološki Muzej, poput delmatske nadgrobne stele danas smještene u Austrijskoj zbirci, ili bogatih numizmatičkih kolekcija koje su danas dio drugih arheoloških zbirki u BiH, do recentnih pokušaja pljačke - navodi Rašić.

Upozorava i na djelovanje tzv. arheologa amatera na službeno registriranim arheološkim nalazištima i upotrebu metal detektora.
Na žalost, sav materijal koji je prispio sa takvih 'istraživanja' nema znanstvenu vrijednost zbog nedostataka konteksta u kojem je pronađen, a na samom terenu je učinjena nepovratna šteta - kaže.

Arheološki turizam u BiH

Kada je pitanju arheološki turizam u našoj zemlji, Rašić smatra da je riječ o strateškom pitanju lokalnih samouprava koje su dužne identificirati sve potencijale ove vrste, te ovisno o mogućnostima, kadrovskim i financijskim, organizirati njihovu prezentaciju.

Po njegovom mišljenju, preduvjet je, zapravo, da se svi arheološki potencijali koji imaju određene ambijentalne, simboličke ili povijesne vrijednosti, neovisno o vremenu ili karakteru kojem pripadaju, dožive kao dio vlastitog kulturnog identiteta.

Nakon toga, arheološka nalazišta su sjajan sadržaj koji može činiti dio veće ponude, koja uključuje prirodnu baštinu, eno gastro ponudu, sportski turizam i dr.
Vjerujem da Ljubuški, Jajce i Stolac mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse koji su uključili više arheoloških nalazišta i Muzeja u cjelovitu turističku ponudu, i prema tome postali prepoznatljivi - navodi Rašić.

Novija arheološka otkrića

Govoreći o novijim arheološkim otkrićima, Rašić posebno ističe rad mladih arheologa iz Jajca i Tomislavgrada koji su na lokalitetu Divačani (Jajce) pronašli sjajan antički sarkofag, dok je u spilji Ričina kod Tomislavgrada pronađen pokretni arheološki materijal koji pripada gornjem paleolitiku s vremenskom distancom od čak 17.000 godina.

Navodi kako vrijedi istaknuti i manje kampanje arheoloških istraživanja u Livnu, Ravnom, Visokom i Zenici.
Dakako, ponosno mogu istaknuti da na prostoru Ljubuškog već sedam godina kontinuirano organiziramo sustavna terenska arheološka istraživanja, tijekom kojih su pronađeni najstariji tragovi zajednica s prostora Ljubuškog (7500. god), elementi prvih kršćanskih zajednica (5.-6. st.), cijela nekropola helenističkog tipa (2.-3. st. pr. Kr.), militarne barake i komunikacije rimskog vojnog logora (1. st.) i čitav niz pokretnog arheološkog materijala - kazao je Rašić.

Bh. arheološki lokaliteti nisu dovoljno vidljivi u svijetu

Iako je na bh. području registrirano, locirano i opisano nekoliko tisuća arheoloških nalazišta koja ispunjavaju dug vremenski okvir od paleolitika do kasnog srednjeg vijeka, oni nažalost nisu dovoljno vidljivi u svijetu.
Kroz čitavu povijest arheoloških istraživanja na tlu Bosne i Hercegovine, počevši od kraja 19. st. do danas, organiziran je gotovo zanemariv broj sistematskih istraživanja, a to izraženo u postotcima, zasigurno ne dostiže ni pet posto od ukupnog broja poznatih i verificiranih nalazišta - naglašava Rašić.

Osim toga, dodaje, rijetki su lokaliteti na kojima su istraživanja potpuno dovršena, a kad se tome doda da je polovica provedena u periodu kada su korištena metodološka načela koja se u arheološkim istraživanjima već odavno ne primjenjuju, razlozi skromne razine poznavanja ili vidljivosti naše baštine postaju razumljivi.

Navodi kako tome svakako ne pridonose pseudoarheološke teorije o građevinama ili pojavama, zbog čega imamo negativan refleks u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, a izvan nje smo na marginama prepoznatljivosti kulturnog identiteta.

Jedino se ističu specifični srednjovjekovni spomenici - stećci, iako su i oni, kaže, kao izoliran potencijal još uvijek vrlo skromno iskorišteni.
Trenutno je realna pretpostavka zaštita, a ne istraživanje kulturne baštine, a u tom smislu smatram iznimno važnim istaknuti potencijal lokaliteta Badanj (Stolac) s tragovima najstarije umjetnosti u BiH, prapovijesnih kultura Butimirske ili Glasinačke skupine, antičkih gospodarskih imanja sa ostatcima mozaičke ili fresko umjetnosti, tipa vila rustika u Višićima ili Skelanima, najstarijeg rimskog vojnog logora na istočnoj obali Jadrana (Gračine kod Ljubuškog), te brojnih srednjovjekovnih utvrda Humske zemlje ili srednjovjekovne Bosne - zaključio je Rašić.

Koliko je važno očuvati i promovirati kulturnu baštinu jedne zemlje, koja uključuje i arheološka nalazišta, pokazuju i određeni podaci da kulturni turizam čini čak 40 posto cjelokupnog europskog turizma, a 4 od 10 turista svoje odredište bira na temelju kulturne ponude.

FENA

Glas naroda

Slika korisnika Krešo

"Navodi kako tome svakako ne pridonose pseudoarheološke teorije o građevinama ili pojavama, …

Nervira me kad arheolozi izlaze iz svojih okvira i određuju tko su "pseudoznanstvenici", a upravo se kroz povijest iz njihovih redova izdvajaju takvi pojedinci i petljaju se u druge znanstvene oblasti.

Osobno sam prije 20 godina posjetio jedno znanstveno predavanje u zagrebačkoj Mimari.
Predavanje je održao vodeći svjetski poznati arheolog dr. Manfred Kofman na temu lokacije Troje na brdu Hisarlik uTurskoj.
Nemam riječi gospidin Kofman je živa arheološka enciklopedija! Samo me jedno zasmetalo, taj se gospodin previše petlja u Homerologiju, a tu oblast znanosti ipak treba prepustiti osobama koje je na poseban način u životu dotakla Ilijada i Odiseja.

Ako arheolozi doista žele izlaziti iz svojih stručnih okvira, e, tek će tada naići na široku znanstvenu i stručnu građu koja se kosi i sa njihovom strukom.

Posebno me smeta ta ukleta arheološka dogma po pitanju naših stećaka, nikako da shvate kako se stećci spominju davno prije srednjeg vijeka.
Spominju se u Ilijadi i Odiseji prije više od 28 stoljeća, tako da im je detaljno opisana namjena, način izrade i način korištenja…..

Krešo

Ja sam laik a i slabo čitam ali me zanimaju mišljenja o namjeni stećaka i ostalih "fenomena" po svijetu!
Zamolio bi te Krešo da mi malo opišeš,kako ti vidiš,kako su se izrađivali stećci i kojom svrhom?
Unaprijed hvala!

Slika korisnika Krešo

"Zamolio bi te Krešo da mi malo opišeš,kako ti vidiš,kako su se izrađivali stećci i kojom svrhom?
Unaprijed hvala!"

_____________________

Ilijada i Odiseja su neponovljiva stvaralačka djela ljudskog genija! Uglavnom, oko toga se slažu brojni znanstvenici koji su na razne načine ostavili tragove u našoj povijesti.
Sama Ilijada broji više od petsto stranica, a da bi samo iz njezina konteksta izdvojili samo sitne detalje gdje se sve spominju stećci, e, tada je treba cijelu poznavati na pamet.
Uglavnom, tamo se kaže da su to kameni blokovi ljudskom rukom isklesani….
Zatim, u jednom se dijelu Ilijade detaljno opisuje kako braća i rođaci sahranjuju jednog ratnika.
Polažu pokojnika u grob, nasipaju grobni hum i gore stavljaju stećak, kaže se; "...jer čast je mrtvima takva!"
Nadalje, u jednom dijelu Ilijade kralj Prijam izlazi s kolima iz grada, odlazi prema ahejskim brodovima moliti Ahileja da mu da na otkup mrtvog sina Hektora.
Homer njegov put detaljno opisuje, po izlasku iz grada prolazi pored groba Ila božanskog i nakon toga zaustavlja konje da piju u rijeci Skamander.
Taj Ilov grob često spominje u brojnom kretanju vojske između mora i grada Ilija (Troje).
Tako jedne prilike opisuje muža lijepe Helene kako se naslanja na kameni blok Ilova groba da bi što preciznije odapeo strijelu sa napetog luka, nedvosmisleno je kako se radi o visokom kamenom bloku da bi uopće moglo služiti kao oslonac za luk i strijelu.
U jednom dijelu Odiseje, Odiseja moli duša njegova prijatelja koji je stradao, moli ga da se vrati i pokopa njegovo mrtvo tijelo i da u grob zatakne veslo kojim je veslao u zadnjim danima života.
Cijeli taj obred se detaljno opisuje, i na kraju pošto naspu grobni hum, Odisejevi drugari privlače stećak i uzanj zataknu veslo.
Iz konteksta se može izvući zaključak da su koristili već postojeći stećak, koji se stavlja na svježi grob i nakon određenog vremena se koristi za drugi.

Krešo

Hvala na detaljnom objašnjenju,znači,prema Vama,stećci su stariji od Homera i već su odavno bili tu pa opet se postavljapitanje Tko Kada i Kakoje obrađivao kamen i čime?
To je pitanje svih pitanja!

Stećci,zbog svoje težine i vrimena potrebnog za njihovu izradu i izradu ornamentike ,su se mogli
na grob postavljati samo naknadno pa ti ovaj prvi primjer baš i ne pije vodu.Što se tiče Ilijade i Troje pošto se govori o naprednim društvima,pismenim,bogatim,izgrađenim,ona je mogla bit samo negdi di se ta naprednost vidi i danas.Kod nas da nije kule,koja i nije neko građevinsko djelo,nebi imali šta vidit.Nemamo nikakva nasljeđa koje bi moralo izaći iz te tada napredne kulture.Ne mi ko narod jer smo kasnije došli na ove prostore,već sami prostor.

rašiću reci ljudima kako si sa poljacima oprao 100 000 maraka za sondiranje gračina, a ti podatci postoje iz vremena gradnje škole 80tih, malo se promuvali doli i uzeli lovu i iskoristili njihove podatke , a jesi namazan rašiću

Ma sta 100 ooo maraka najmanje 300 000 iljada ,,Hehe

parkovi platili 2016-17 god radove hehe

evo ako nekog zanima više o stećcima https://www.youtube.com/watch?v=YizWrPbzY9c

Krešo, bravo za stećke. Arheologija je dobra za nas, poučila nas je dosta toga ali je isto tako poznata da ne odstupa od svojih uvjerenja, ne proširuju vidike. Uvjeren sam da ima brdo amatera ili laika kako oni zovu, kojima je znanje bogatije nego onih ispalih iz knjige, arheologa. Stećci su evidentno puno stariji od srednjeg vijeka ali se uporno ponavlja jedno te isto.
Što se tiče metal detektora, protiv sam da se devastiraju registrirani arheološki lokaliteti ali neki vid suradnje struke i detektoraša bi dobro došao i jednima i drugima.
Ali, novac je uvijek govorio i govorit će.

eno ga vozi auto o sto iljada nije valjda dao zadnje pare zato

Ajde ljubomorni mišu sto viriš iz svoje [ * neprimjereno * ]e rupice ,znaš da Rašic vozi tricu staru koja vridi 800 eura ,,

Rasicu di su pare?? "Za sto lira u sto vira", na kuci im stoji.

Slika korisnika Krešo

Prije 15 godina preko izravnog kontakta, i privatnih dopisivanja, vodio sam podužu raspra sa Semirom Osmanagićem (tvorac teorije o piramidama u Visokom)!
Mogu kazati da su mene i Semira povezale određene osobe koje podržavaju slobodne i neopterećene istraživače, istraživače koje nitko ne može zarobiti u već dogovorene šablone!
Uglavnom ja sam prvi načeo temu o mogućem načinu gradnje piramida. Ako vas bude zanimala naša rasprava, tamo pred sami kraj ću Semiru otkriti svoje mišljenje kako su građeni blokovi piramida, jer mislim da su na isti način građeni i naši stećci.
Moje je mišljenje da su ljudi prije više tisuća godina poznavali cement u prirodnom obliku kao što danas poznajemo glinu. Glini dodamo vodu, nakon sušenja ona se stvrdne i zadrži zadani oblik. Možda za koju tisuću godina više nećemo imati u prirodi gline u prahu, stvrdnuti će se i postati će običan žućkasti kamen.
Isto tako mislim da je nestalo prirodnog cementa u prahu, koji je nekad vađen iz dubokih suhih pećina.
Na ovakva razmišljanja me potakli dijelovi jednog davno miniranog stećka, jer sam u presjeku odlomljenih dijelova uočio komadiće drugog kamenja, slično kamenčićima koji dospiju u cementnu žbuku.

Evo prenosim neke dijelove našeg podužeg dopisivanja:

Krešo:
Od osnivanja egiptologije, egiptologije kao nauke, koja se bavi proučavanjem Starog Egipta, njegove kulture, pisma, jezika i umjetnosti: - Od tada pa do danas nije se ostvario nikakav napredak u odgonetanju načina gradnje egipatskih piramida.

Semir Osmanagić:

s ovom se konstatacijom slazem. egiptologija jeste ostvarila odredjen napredak po pitanju kulture, vrlo spor po pitanju jezika i razumijevanja duhovnog zivota egipcana; historijski su jos uvijek zasnovani na tekstu menetoa i tu uzimaju samo ono sto njima odgovara. po pitanju piramida imaju tri skole: konzervativnu (gradnja uz upotrebu nasipa - to je zasnovano na par slika iz xviii dinastije sto nema veze sa cetvrtom dinastijom i piramidama koje su, navodno, tada nastajale), reformatorsku (varijacije na temu gradnje uz upotrebu primitivne tehnologije) i trecu, novu skolu koja ponovo ne ide korak dalje u obradi, transportu i gradnji materijala.

stvarni napredak su napravili nezavisni istrazivaci u zadnje 4 decenije. oni su posli od drugacijeg koncepta (svrha piramida) i s pravom su doveli u pitanje osnovne dotadasnje aksiome: vrijeme nastanka (nije rijec o cetvrtoj dinastiji), graditeljima, svrsi (nije rijec o grobnici) i razlicite primjenjene metode i tehnologija gradnje. ako ih uslovno nazovemo "piramidolozi", za razliku od "egiptologa", onda cemo uvidjeti da su njihova objasnjenja, bez obzira koliko heterogena, na tragu objasnjenja svih glavnih piramida u svijetu.

(nastavlja se)

Krešo

Od pljački nalazišta do arheološkog turizma u Ljubuškom
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Audio/Video

Posljednji komentari