Unatoč neradu parlamentarci naplatili puni iznos od 3,6 milijuna KM

U godini pandemije građani ostaju bez posla ili s umanjenim plaćama - političari su zaštićeni kao "lički medvjedi".

Svaki zastupnik i izaslanik u Parlamentu BiH u startu ima oko 4.500 KM, a većina njih mjesečno naplaćuje oko 7.000 KM. U najgoroj poslijeratnoj godini, kakva je nesumnjivo bila 2020., tijekom koje je desetine tisuća radnika u BiH ostalo bez posla i primanja, za 57 izabranih izaslanika i zastupnika Parlamentarne skupštine BiH iz proračuna je isplaćeno skoro 3,6 milijuna KM za njihova mjesečna primanja, skoro bez ikakva učinka, a održali su tek pola planiranih sjednica.

Zastupnici u hrvatskom Saboru imaju manja primanja, iako je Hrvatska država s višim standardom i članica EU (prosjek plaća je u odnosu na BiH veći za 800 KM). U Srbiji je plaća zastupnika čak četiri puta manja u odnosu na BiH, a u Crnoj Gori i Makedoniji do tri puta. Iako je rad u Parlamentu BiH u proteklom mandatu ocijenjen kao ispodprosječan, plaće izabranih dužnosnika, odnosno, državnih parlamentaraca su redovite i u odnosu na regiju najviše.

Međutim, to je samo jedna kap u moru jer bh. političari na svim razinama, na svojim džepovima uopće nisu osjetili pandemijsku krizu. Za razliku od bh građana koji strepe za svaki novi dan. Upravo suprotno - političari su pokazali socijalnu neosjetljivost, plaće su sebi povećali ili ih zadržali na istoj razini, dok su istodobno odbili povećati minimalnu plaću. Iznose koji bh. parlamentarcima liježu na račune 'običan čovjek' može samo sanjati, a novac isplaćen iz proračuna svrstava ih u sami vrh najbogatijih ljudi u BiH i to - bez ikakve odgovornosti, bez ijednog zaposlenog, bez rige oko plaćanja poreza jer država plaća porez za njih i, na koncu, bez ikakvog konkretnog, pozitivnog napretka i rezultata rada što pokazuju svi dubinski, relevantni rezultati socijalno-političko-ekonomskog i svakog drugog stanja Bosne i Hercegovine.

Politička elita u pandemijskom dobu

U ovom kontekstu Dnevni list podsjeća da je u listopadu prošle godine objavio analizu i istraživanje bh stručnjaka, prof. dr. Ante Domazeta, prof. dr. Vjekoslava Domljana, prof. dr. Almira Pešteka i mr. Faruka Hadžića u studiji 'Održivost emigracija iz BiH', a koja značajnim dijelom upravo govori i o ovom "bh. fenomenu".

Kada je riječ o socijalnom kutu gledanja na korona krizu, u analizi se navodi da su vlade pokazale socijalnu neosjetljivost u poduzimanju mjera protiv krize. U FBiH "korona zakonom" nisu uvaženi prijedlozi za povećanje minimalne plaće i njeno izjednačavanje sa razinom u RS-u, za dodjelu jednokratne pomoći trajnije nezaposlenim osobama, a odloženo je korigiranje mirovina prema indikatorima rasta i inflacije iz prethodne godine.

Vlade su se fokusirale na redovito servisiranje obveza iz socijalnog dijela proračuna (mirovine, socijalna davanja, obrazovanje, zdravstvo, javne službe), ali su ostale potpuno neosjetljive na ogromnu populaciju nezaposlenih i prekarijat, koji je u krizi izložen dodatnom siromaštvu, a nije zaštićen nikakvim mjerama vlada.

Uz sve to, zaposleni u javnom sektoru i politička elita s visokim plaćama i privilegijama ostala je potpuno pošteđena bilo kakvih restriktivnih mjera", navedeno je u ovoj analizi bh. stručnjaka.

Međutim, tu nije kraj. Naime, oni navode da se privilegirana politička elita "našla u prilikama da koristi dodatni obim javnog novca namijenjen državnim intervencijama na ublažavanju krize, što je dodatna prijetnja razbuktavanju korupcije i netransparentnosti njegovog korištenja novca, a za što već postoje brojne indicije navedene u nabavkama medicinskih sredstava".

Oporba i vlast složni u jednome - ne žele smanjenje plaća

Također, početkom listopada prošle godine izaslanici Doma naroda Parlamenta BiH odbili usvojiti niz prijedloga za smanjenje privilegija dužnosnicima. Primjera radi, odbili su Prijedlog zakona o izvanrednim mjerama štednje u institucijama BiH, zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja godine, ukidanju prava na regres, jubilarnih nagrada, te ukidanju naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje, odvojeni život, stimulacije, službena putovanja, itd.

Kada su u pitanju primanja i privilegije, ovdje, izuzev nekoliko pojedinačniih stavova, nema razlike između parlamentaraca vladajućih stranaka i oporbe. Oporba se priklonila stavu vladajuće većine da smanjenja neće biti i da bi to bila isključivo populistička odluka.

Predsjednik HDZ-a i izaslanik u Parlamentu BiH Dragan Čović u prošloj godini naplatio 76.608 KM, a naplatio i odvojen život, oko 2.628 KM, a predsjedavajući Doma naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović godišnje naplati 69.293 KM. Postavljaju se pitanja i o lažnom prijavljivanju odvojeng života u Sarajevu po kojem parlamentarci također naplaćuju značajne iznose te navodi kako su ovoj "praksi" pribjegli broji parlamentarci.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je nešto skromnije godišnje zastupničke plaće, svega 66.664 KM, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović inkasirao je još nekoliko tisuća manje (61.503 KM), dok je, recimo, Nikola Špirić (SNSD) lani naplatio 78.285 KM, a SDA-ovi zastupnici Amir Fazlić i Nermin Mandra 71.061, odnosno 64.665 KM. Zastupnik SNSD-a Nebojša Radmanović od države je naplatio 71.819 KM, Asim Sarajlić (SDA) 64.616 KM, Sredoje Nović (SNSD) 72.600 KM, a Obren Petrović (Srpski klub) 74.987 KM, itd. Borjana Krišto, sa 76.364 KM naplaćenih sredstava poreznih obveznika BiH je u samom vrhu po visini primanja, kao i njen oporbeni kolega Zlatko Miletić koji naplati 76.670 KM godišnje.

I Marina Pendeš je u vrhu po visini isplaćenog novca - ona godišnje, uz mjesečnu neto plaću od 4.575 KM, topli obrok od 125 KM, prijevoz od 105 KM i 273 KM isplaćenih za odvojeni život te zastupničkom paušalu od 713,54 KM, naplati ukupno 74.299 KM. Safet Softić je prošle godine naplatio 68.532 KM.

U godini pandemije nitko od njih, izuzimajući Mirsada Kukića, nije se odrekao regresa.

Parlamentarni veterani - jesu li vrijedni stotine tisuća KM?

Državni parlament obiluje veteranima u parlamentarnim klupama, poput neprikosnovenog Halida Genjca, ili Dušanke Majkić, Adila Osmanovića, Nikole Lovrinovića, Šemsudina Mehmedovića, itd.

Za ovih 26 godina doživotnog uhljebljenja, njihov posao je bio donositi zakone kojima bi olakšali i poboljšali kvaliteta života građana, međutim, na prste jedne ruke se mogu prebrojati kvalitetni zakoni koje su usvojili, a neki desetljećima čekaju dolazak na dnevni red.

Da će nerad potrajati, što na ruku ide vladajućoj koaliciji, najbolje dokazuju i mlade snage, poput Sanje Vulić, nadaleko poznate po izjavi da je za nju Dodik "bog". Ona je u državnom Parlamentu jedna od najglasnijih u rušenju države koja je debelo hrani. Njena prošlogodišnja zarada, bez obzira što je bez ikakvog političkog iskustva, iznosila je 63.504 KM. Također, Vulić uredno naplaćuje odvojen život u iznosu 3.600 KM.

Usporedbe radi, prema podacima Eurostata, radnik s minimalcem koji iznosi 406 KM u Federaciji BiH zaradi godišnje manje od jedne Vulićkine mjesečne plaće. Prosječna plaća u BiH iznosi 969 KM, dok najniža mirovina, koju prima oko 200.000 umirovljenika, u prosjeku iznosi oko 400 KM.

Bolna je činjenica da jedan parlamentarac u prosjeku za mjesec, uglavnom nerada, naplati oko 15 minimalnih mirovina umirovljenika u BiH, dok radnik sa prosječnom plaćom mora raditi osam mjeseci kako bi primio jednu prosječnu plaću bh. parlamentarca. Sveukupno, oko 14,8 milijardi KM se godišnje troši na financiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entitetske i deset županijskih vlada, od kojih opet svaka ima svoje parlamente i skupštine.

Kolika im je plaća?

Ipak, ovako visoke plaće teško da će u dogledno vrijeme biti manje - zastupnici i izaslanici, kao dužnosnici u zakonodavnim i izvršnim tijelima, sami odlučuju o svojim primanjima, tako da ostaje samo nabrajati iznose koji im 'liježu' na račune.

Tako Branislav Borenović na neto plaću od 4.435 KM naplati, zajedno sa toplim obrokom, regresom, paušalom zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukupno nplati 63.482 KM, njegov kolega Mladen Bosić 74.077 KM, a kolegica Lidija Bradara čak 72.318 KM, a Amir Fazlić 71.061 KM, dok je Adil Osmanović godišnje naplatio 66.512 KM.

Među najvišim primanjima su i primanja Bariše Čolaka koji s neto plaćom od 4.852,04 KM i svim ostalim isplatama godišnje uprihodi 76.617 KM, dok Denis Zvizdić naplati nekoliko tisuća manje - 67.809 KM. Oko tog godišnjeg iznosa kreću se i primanja Dragana Mektića koji godišnje naplati 67.662 KM, a nešto manje godišnje naplati Edin Mušić - 64.299 KM.