Gdje je raslo smilje sade se masline, lavanda, slatki pelin...

Od svega što sam ikad sadio, krumpiri me nikada nisu iznevjerili. Ako ih nije bilo za prodaju, bilo ih je barem za osnovne potrebe i drago mi je što su se ljudi osvijestili te prionuli poslu kako bi imali za sebe i svoju obitelj tu kulturu, a i naš ljubuški rani istinski je brend ovih prostora. No i mnogi drugi su se udomaćili. Dovoljno se samo, ako vam se ne sade krumpiri i ne radi zemlja, sjetiti onih priča o Irskoj koja je danas među najjačim državama Europe, a koju je "bolest krumpira" zamalo koštala opstanka. Postoji krilatica iz tog vremena kako je onda kada je ta grana uništena, uništena i cijela nacija. To nam mora biti na umu. Ne smijemo zapostavljati našu proizvodnju jer čudna se vremena događaju - kaže zemljoradnik iz zapadne Hercegovine dok se raspitujemo u kulturama koje su budućnost ove zemlje, a krumpiri su ovdje i prošlost i sadašnjost i budućnost.

Međutim, nisu jedino na što će se bh. poljoprivrednici fokusirati. U posljednje vrijeme iznimno su popularne masline. Prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana agronom koji radi i na popularizaciji kultura koje spadaju pod mediteranske Zoran Raič govorio je o maslinama, kao i drugim kulturama koje imaju perspektivnu uspjeti na ovim područjima.

Izvrsna kvaliteta ulja

Masline su i ove godine dobro krenule, a vjerujemo kako ovaj kasni led na njih neće utjecati. Tu vrijedi spomenuti i smokve. Iako ih je možda u nizinama led malo jače dohvatio, to ne bi trebalo stvoriti veće probleme. Međutim, kad sve rezimiramo i kad gledamo u budućnost, maslinarstvo je uzelo maha. One parcele koje su bile pod smiljem, a koje sve više ne rade, zasađene su dobrim dijelom maslinama. Smokve se također sadi. Izdvojio bih još i šipak koji smo zapostavili. Ima ga, ali stidljivo jer još nema konkretne prerade kako bi se radilo, zasad su to prerade koje se rade u kućnoj radinosti, pravi se sok od šipka, ali još ništa na veliko za neki plasman - priča agronom i prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana.

U Hercegovini već imamo četiri uljare za masline, a i Hercegovački plodovi Mediterana rade jednu veću, zatim će u Neumu biti jedna veća, u Mostaru u Samostanu časnih sestara u Bijelom Polju koje rade izvrsno maslinovo ulje.

Veći nasadi opstali

Maslinarstvo, definitivno, ima budućnost i ono će sigurno biti pun pogodak. Naravno, za neke ozbiljne količine nismo spremni, što ne znači da nećemo biti za nekoliko godina - ističe Raič.

Pitamo ga i za smilje. Neki govore da je posao potpuno propao, drugi da je samo riječ o zatišju, treći da će uvijek biti simbol Hercegovine oko kojeg će se raditi.
Pa kad se sve analizira, s moje točke gledišta, stali su veći proizvođači koji su u najam uzimali zemljište. Ostalo je nekoliko tih proizvođača, ali se nisu bazirali samo na smilje nego i na lavandu, slatki pelin, odnosno proširili su svoj spektar djelovanja i oni će opstati, a ona gospodarstva s pokojim dulumom uglavnom su zaorala ta zemljišta i nisu opstala, ispričao je predsjednik Hercegovačkih plodova Mediterana.

Kako stvari stoje, potencijala na ovom tvrdom kamenu u poljoprivrednoj proizvodnji još ima.