Obljetnica smrti i veliko otkriće - pronalazak spisa sluge Božjega Petra Barbarića

ljubuski.info

Na Veliki četvrtak 1897. godine – a bio je to 15. dan mjeseca travnja – u travničkome sjemeništu oko dva sata popodne preminuo je Petar Barbarić, isusovački sjemeništarac, sluga Božji, kandidat za sveca.

Rođen je 19. svibnja 1874. godine u Šiljevištima, župa Klobuk kod Ljubuškog u pobožnoj hrvatskoj obitelji s devetero djece. Djetinjstvo je proveo na paši s ovcama uz pobožne knjige. U pučku školu pošao je tek s dvanaest godina, kad je blizu rodnog sela otvorena škola.

U dvije godine završio je četiri razreda škole s odličnim uspjehom. Roditelji nisu imali novaca za njegovo daljnje školovanje pa je u Vitini izučio trgovački zanat. Kao trgovački pomoćnik, primljen je u sjemenište u Travniku sa željom da postane svećenik, uz pomoć bivšeg učitelja Tomislava Vuksana. Živio je vrlo pobožno. Govorio je da će radije umrijeti, nego uvrijediti Isusa. S talijanskog na hrvatski jezik preveo je životopis Pavla Kolarića, bjelovarskog isusovca koji je preminuo u Rimu, na glasu svetosti. Petar je obolio od tuberkuloze i umro kao učenik osmog razreda isusovačke gimnazije, položivši redovničke zavjete. Obraćao je grješnike, uveo je u sjemenište pobožnost Srcu Isusovu, a u svojoj rodnoj župi, osnovao je Bratovštinu Gospine krunice. Hrvati diljem svijeta utječu se njegovom nebeskom zagovoru. Brojna kulturna društva nose njegovo ime. Pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Životopis mu je preveden na više jezika. Zemni ostaci su 1998. prebačeni u novu grobnicu sjemenišne crkve sv. Alojzija u Travniku.

Godine 1939. u Nadbiskupskome ordinarijatu u Sarajevu započeo je informativni biskupijski postupak za proglašenje blaženim Petra Barbarića, travničkoga sjemeništarca uzorna života rodom iz Hercegovine, koji je umro na glasu svetosti u Travniku 1897. godine, u 23. godini života. Proces je dovršen 1943., nakon čega je prema crkvenim propisima sva dokumentacija poslana u Rim.

Veliko Otkriće – pronalazak spisa sluge Božjega Petra Barbarića

U Rimu su 19. ožujka 2008. pronađeni nakon 65 godina originalni spisi sluge B. Petra Barbarića kojima se gubi trag još od 1943. godine. Te je naime godine tadašnji vice-postulator kauze sluge B. Petra Barbarića, isusovac o. Karlo Ferenčić, sve njegove sačuvane i prikupljene spise predao Crkvenom sudištu Sarajevske nadbiskupije koje je tada vodilo biskupijski postupak za beatifikaciju sluge Božjega. Sačuvan je i zapisnik u kojem je točno naveden cijeli popis spisa Petra Barbarića, a koji je bio priložen Aktima procesa. (Do tada su se originalni spisi Petra Barbarića čuvali u trezoru Ekonomata Sarajevske bogoslovije kako stoji navedeno u samom zapisniku.)

Od tada, kad su predani Crkvenom sudištu u Sarajevu, gubi im se svaki trag. Pojedini dijelovi njegovih spisa bili su objavljivani u njegovim biografijama ali nikada u cijelosti i, naravno, bez mogućnosti uspoređivanja s originalima.S napredovanjem njegova procesa za beatifikaciju trebalo ih je pronaći u prvom redu zbog izrade Pozicije. Sadašnji vice-postulator p. Božidar Nagy tražio ih je najprije u Arhivu Sarajevske nadbiskupije gdje su bili predani, ali ondje među Aktima procesa nisu se nalazili. Dalje smo ih tražili u Arhivu Hrvatske Pokrajine D.I., potom u Gimnaziji u Travniku, ali sve bez uspjeha. Jedino još mjesto gdje bi se možda mogli nalaziti bio je Arhiv Kongregacije za kauze svetaca u Rimu; kad je naime biskupijski proces u Sarajevu završen, prema crkvenim propisima prijepis Akata procesa poslan je 1943. g. na Kongregaciju za kauze svetaca u Rim. Bilo je za pretpostaviti da su vjerojatno zajedno s Aktima bili poslani i originalni spisi sluge. B. Petra Barbarića, ali nigdje nije bilo nikakve službene potvrde. Nakon ustrajnog traženja po Arhivu Kongregacije nešto se našlo: pronađen je samo autentičan prijepis spisa sluge B. Petra Barbarića, ali originala ondje nije bilo. Kada više nije bilo nade da se originali nalaze na Kongregaciji za svaki slučaj pokušalo se je još jednom istražiti Arhiv Generalne Postulature u Generalnoj kuriji D. I. u Rimu.

I konačno čudo se dogodilo: originalni spisi sluge B. Petra Barbarića ondje su pronađeni 19. ožujka 2008.! Bili su praktički zametnuti, stavljeni u koverte na kojima je bio hrvatski natpis, nerazumljiv službenicima Generalne postulature koji tako uopće nisu znali da se oni tamo nalaze!!! Kada su mi pokazali da su nešto našli što bi moglo možda imati vezu s tim spisima, ali kako ne razumiju hrvatski ne znaju točno o čemu se radi, odmah sam ih prepoznao!

Možete misliti kako se osjećao vice-postulator kad je u ruke uzeo pisma, bilješke, bilježnice sve čitko ispisano vlastitom rukom sluge B. Petra Barbarića!!! Kao da je sam sluga Božji stajao pred vama! Posebno je dojmljiv bio trenutak kad sam uzeo u ruke famoznu bilježnicu u kojoj se nalazi prijevod životopisa Pavla Kolarića, germaničara, što ga je u Travniku načinio Petar Barbarić i koji se nekoliko puta čitao u sjemenišnoj blagovaonici za ručkom, a za koji se mislilo da je odavno izgubljen.

Generalna Postulatura izrazila je spremnost da ove originalne spise sluge B. Petra Barbarića vrati u Hrvatsku Pokrajinu Družbe Isusove gdje će sigurno više doći do izražaja i zacijelo se više neće zagubiti!

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto