Odbačene zaštitne maske i rukavice završavaju u okolišu

ljubuski.info

Iako je prevladavajuća pretpostavka kako je COVID-19 "dobar za okoliš" zbog učinka na smanjenje emisije CO2 i poboljšanja kvalitete zraka, ali i smanjenja razina buke u velikim gradovima, ti učinci su samo privremeni i trajat će do ponovnog pokretanja gospodarstava zahvaćenih država. Osim toga, pandemija je izazvala i negativne utjecaje na okoliš - od povećanja količine otpada koji generiraju kućanstva do povećanja količina medicinskoga otpada.

Porast medicinskoga otpada

Maske pomažu u spašavanju ljudskih života tijekom pandemije, no istodobno su se pokazale opasnima za životinje u prirodi. Otkako je njihovo nošenje na javnim mjestima postalo obvezno, jednokratne kirurške maske odbacuju se na pločnike i plaže te završavaju u morima, oceanima, jezerima i rijekama. Ljudi zaboravljaju da njihovu tankome zaštitnom sloju trebaju stotine godina za razgradnju. Kirurške maske neće tako skoro izaći iz upotrebe, a kad ih odbacimo, mogu štetiti okolišu i životinjama, rekao je agenciji AFP Ashley Fruno iz skupine za zaštitu životinja PETA.

Članovi skupina za zaštitu životinja zamijetili su makakije kako žvaču vrpce iznošenih i odbačenih maski u brdima iznad malezijskoga glavnog grada Kuala Lumpura, što te majušne majmune može ugušiti. Nedavno je veliku pozornost medija u Britaniji zaokupilo spašavanje galeba kojemu su se noge zaplele u vrpce kirurških maski. Tako je proveo tjedan dana, a kada su ga opazili, bio je nepokretan, ali živ. Spašen je u posljednji trenutak. No najveći bi problem mogao biti u vodi jer odbačene maske, rukavice od lateksa i ostala zaštitna oprema pronalaze put do već zagađenih mora i rijeka. Više od milijarde i pol kirurških maski prošle je godine završilo u oceanima i na taj način mora onečistilo s dodatnih 6200 tona plastike, kažu članovi skupine za zaštitu okoliša OceansAsia.

Dokaza da maske prijete podvodnom životu već ima. U Brazilu je maska otkrivena u želucu uginuloga pingvina kojega je more izbacilo na plažu, a pokraj Miamija se u masku zaplela i potom uginula riba napuhača. Jednako je završio rak zarobljen u masku u laguni u francuskom dijelu Sredozemlja. Maske i rukavice posebno su problematične za morska stvorenja, kaže George Leonard, glavni znanstvenik u američkoj nevladinoj skupini Ocean Conservancy. Kad se ta plastika razgrađuje u okolišu, raspada se na manje čestice, rekao je Leonard, upozoravajući da one često ulaze u prehrambeni lanac i utječu na cijeli ekosustav.

Kako pandemija odmiče, ljudi se sve više okreću platnenim maskama, ali mnogi se i dalje služe jednokratnim. Aktivisti korisnike pozivaju da ih pravilno odlažu u otpad te da prethodno iz njih izvuku vrpce kako bi se smanjio rizik za životinje. Medicinski otpad također je u porastu. Bolnice u Wuhanu (Kina) u prosjeku su proizvodile 240 metričkih tona medicinskoga otpada dnevno tijekom izbijanja pandemije, dok je njihov prijašnji prosjek bio oko 40 tona. U mnogim državama došlo je do povećanja otpada poput zaštitne opreme, maski i rukavica. Zanimljivo je istaknuti kako su centri za prikupljanje i obradu medicinskoga otpada u svijetu bili suočeni i s priljevom otpada iz neobičnih izvora, poput zrakoplova i kruzera na kojima su putnici imali pozitivan test i bili stavljeni u karantenu.

Zbog koronavirusa je povećana količina medicinskoga otpada u bolnicama u BiH. Zaštitna odijela, rukavice i maske, koji se koriste kao osobna zaštitna oprema u radu s pacijentima zaraženim koronavirusom, tretiraju se kao infektivni medicinski otpad. Pa tako, primjerice, u redovitom procesu rada UKC RS-a mjesečno producira oko 7000 kg ovog otpada, dok se u vrijeme pandemije COVID-19 mjesečno producira blizu 13.000 kg.

Veće količine komunalnog otpada

Novi koronavirus definitivno je imao negativne utjecaje na okoliš. Količine otpada su se povećale. Politike karantene, uspostavljene u većini zemalja, navele su potrošače na povećanje potražnje za internetskom kupnjom i kućnom dostavom. Posljedično, povećao se otpad koji generiraju kućanstva. Između ostalog, hrana kupljena online isporučuje se pakirana, pa se povećala i količina ambalažnog plastičnog otpada.

Procijenjena količina proizvedenoga komunalnog otpada u 2018. godini u BiH iznosi 1,243.973 tone, odnosno 355 kg po stanovniku godišnje ili 0,97 kg po stanovniku na dan. U ukupnoj količini prikupljenoga otpada, miješani komunalni otpad sudjeluje s 90,9 posto, odvojeno prikupljeni komunalni otpad s četiri posto, otpad iz vrtova i parkova s 3,1 posto i ambalažni otpad dva posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Brojke iz godine u godinu rastu, a promjene koje su se dogodile u 2020. godini zasigurno će biti još i veće upravo zbog ambalažnoga otpada te jednokratnih maski i rukavica.

Za razliku od zemalja članica EU-a, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, BiH je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom. Rješavanje tih problema i orijentacija prema cjelovitom i suvremenom upravljanju otpadom jedan su od preduvjeta za približavanje EU.

Pandemija je prošle godine smanjila recikliranje otpada diljem svijeta. U SAD-u su neki gradovi obustavili programe recikliranja jer su se vlasti zabrinule zbog rizika od širenja virusa u centrima za reciklažu. S druge strane, tijekom tzv. zaključavanja u posebno ugroženim europskim državama ograničeno je održivo gospodarenje otpadom. Na primjer, Italija je u vrijeme najtežega razdoblja zaraženim stanovnicima zabranila razvrstavati svoj otpad. Također, industrija je iskoristila priliku za ukidanje zabrane vrećica za jednokratnu uporabu. Sve to ostavit će dugoročne posljedice na okoliš.

Večernji list

Glas naroda

To je odgoj eto nam jos zaraze.Svasta!

Odbačene zaštitne maske i rukavice završavaju u okolišu
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info
ljubuski.info
Pravda je samo za sirotinju Emir Imamović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari