Je li korona zauvijek promijenila školstvo?

ljubuski.info

Pandemija virusa Covid-19 je zahvatila cijeli svijet, a nitko nije mogao ni pretpostaviti kako će trajati toliko dugo i ostaviti katastrofalne posljedice na sve sfere društva.

Život kakav poznajemo se promijenio preko noći. Od najstarijih do najmlađih, svi su morali prilagoditi se novonastaloj situaciji.

Promjene izazvane globalnom pandemijom koronavirusa utjecale su naročito na školstvo. Učenici širom svijeta naviknuti su na klasični sustav obrazovanja - predavanja u prostorijama škole.

Međutim, u cilju sprječavanja širenja opake bolesti, donešena su pravila o fizičkom razmaku, te je i školstvo prešlo na online metode nastave. Procjenjuje se kako su 1.2 milijarde učenika u 186 zemalja svijeta prešle na online učenje.

Izazovi online učenja

U danoj situaciji to je bilo najbolje moguće rješenje. Očuvanje zdravlja jeste prioritet, ali ovaj sustav je imao i brojne manjkavosti. Ne zna se je li tranzicija bila teža za nastavničko osoblje ili za školarce.

Živu riječ u podučavanju ništa ne može zamjeniti, kao ni blisku interakciju nastavnika i učenika. Na taj način se nejasnoće razrješavaju brže i učinkovitije, a nijedan učenik koji želi naučiti više ne ostaje uskraćen za nove spoznaje.

Online metoda učenja, koja je i dalje na snazi, nešto je složenija.

Učenici se prijavljuju na digitalne platforme i gledaju prijenos predavanja uživo, tzv. webinar. Vrijeme trajanja nastave je skraćeno, a informacije manjkave, jer profesori ne mogu stići ispričati sve što bi rekli na klasičnom satu.

Online učenje donijelo je mnoge izazove koje je potrebno pobijediti. Učenici koji ne posjeduju potrebnu tehnologiju i pristup internetu bore se sudjelovati u digitalnom učenju.

Ovaj jaz je najbolje uočljiv kada se uporede bogate zapadne zemlje i zemlje na istoku. Recimo, dok 95% učenika u Švicarskoj, Norveškoj i Austriji ima računalo za školske zadatke, u Indoneziji računala posjeduje svega 34% učenika.

Situacija u regiji je nešto povoljnija po pitanju informatičke pismenosti - procjenjuje se kako 60% domova posjeduje (kakvo-takvo) računalo i da imaju pristup internetu.

Neke škole i vlade su pružale digitalnu opremu učenicima kojima je potrebna, ali brojni su i dalje zabrinuti da će pandemija utjecati na digitalnu podjelu.

Je li online učenje jednako učinkovito?

Mišljenja su podjeljena. Dok brojni ističu prednosti klasične nastave, postoje i oni koji zastupaju stav po kojem učenje na mreži nosi brojne pogodnosti.

Za one koji imaju pristup pravoj tehnologiji, učenje na mreži može biti učinkovitije na više načina. Neka istraživanja pokazuju da učenici prilikom online učenja memoriraju u prosjeku 25-60% više gradiva u usporedbi sa samo 8-10% u učionici.

Za online učenje je potrebno 40-60% manje vremena, nego za učenje u tradicionalnom okruženju u učionici, jer učenici mogu učiti vlastitim tempom, vraćajući se unazad i ponovo čitajući, preskačući ili ubrzavajući kroz koncepte po njihovom izboru.

Učinkovitost učenja na internetu naročito varira među starosnim skupinama.

Nastavno osoblje je došlo do zaključka da je mlađoj djeci naročito potrebna motivirajuća okolina učionice, jer u kućnim uvjetima kraće drže pažnju. Kod starijih skupina ovaj problem nije toliko izražen.

Kako bi se u potpunosti iskoristilo učenje putem Interneta, potrebno je uložiti trud u postizanju radnog ozračja i motivirati djecu. Nužno je koristiti čitav niz programa i alata, kako nastava ne bi bila monotona i kako bi učenici školske godine završili usvajajući prijeko potrebno gradivo.

Utisci učenika o online nastavi

Među učenicima vlada jednako ozračje - klasično školovanje je znatno bolje nego online. Iako su se brojni prošle godine obradovali što mogu ostati kod kuće, vrlo brzo su shvatili kako online školovanje nije isto što i raspust.

Kod kuće je nužno osigurati miran kutak za rad, što je u višečlanim obiteljima ponekad nemoguće. Nužna je informatička oprema i neograničen pristup internetu, a to je za brojnu djecu predstavljalo problem.

Ipak, učenici ističu da tko hoće učiti, taj i nauči. Nastavnici savjetuju učenike o literaturi iz koje će se moći dodatno informirati. Dostupni su i izvan okvira nastave, da učenicima pojasne sve što ne shvaćaju. Komunikacija se odvija putem aplikacija kao što su Viber i Whatsapp.

Hoće li online nastava zaživjeti i nakon pandemije?

Iznenadni odlazak iz učionica koji je pogodio sve dijelove svijeta naveo je brojne da se upitaju hoće li se režim učenja na Internetu zadržati i nakon pandemije? Kako bi ova promjena utjecala na obrazovanje na globalnoj razini?

Odgovor na ovo pitanje, nažalost, nemamo. Ono što znamo jeste da je i prije Covid-19 zabilježen visok rast i usvajanje obrazovne tehnologije.

Globalna ulaganja u sredstva potrebna za online nastavu dostigle su 18,66 milijardi američkih dolara 2019. godine, a ukupno tržište internetskog obrazovanja trebalo bi doseći 350 milijardi američkih dolara do 2025.

Bilo da se radi o jezičkim aplikacijama, virtualnom podučavanju, alatima za video konferencije ili softverima za učenje na internetu, došlo je do značajnog porasta uporabe informatičke tehnologije od pojave virusa Covid-19.

Glas naroda

Mi u ZHZ nismo ni imali online nastavu,vec nastavu na daljinu,a to nije ni blizu isto..
To nuzno zlo pomoglo je samo utoliko da se lani spasi godina ucenicima..
Niti su djeca,a niti profesori bili zadovoljni ni nastavom takvom ni ishodima nastave..
Za nasu djecu je uvijek bolje rjesenje ziva rijec,interakcija u ucionici,pa makar i sa pola odjela..
Djeca pripadaju u skolske klupe,bez obzira na pandemiju..
Naravno da se moraju postivati epidemioloske mjere,sto je vise moguce..
Ne smijemo dopustiti da nam online nastava unisti generacije ucenika i u obrazovnom,ali i u socijalnom i psiholoskom aspektu..

PRKorea po uloženim sredstvima za učenje na daljinu je ispred nas. Mi imamo ništa.

S obzirom da teze da sve bude "na daljinu", nastava, posao, kupovina i ostalo, mozemo reci da se nalazimo u velikom prijelomu. Ljudi jesu drustvena bica i zadaca jednog ucitelja nije da prenese puke informacije nego takodjer i svoju energiju, motiviranost, ljubav prema odredjenom podrucju! Koliko se ljudi osjeca usamljeno odkako radi od kuce? Samo jedan sastanak uzivo moze zamijenit tristo razgovora preko telefona. Jer medjusobno dijelimo energije i to je ono sto se ne vidi. Jasno, ima i gadn.ih profesora koje je bolje ne gledat...ali s ovim online smo gadno zaglibili

Po vami ispada da smo prije korone živili ko sijamski blizanci,a nismo.Nasuprot otuđenost je bila i bit će to veća što nam đepovi budu puniji.Što se tiče i škole i misa na daljinu to je s jedne strane i dobro,dijeca i vjernici mogu čut i birat koga će slušat.S druge strane roditelji mogu iz prve ruke vidit i ocjenit stručnost nastavnika a nastavnik istu može pokazat.Isto je tako i sa svećenicima.Naravno ovo je sve iz nužde ali nikako zlo i katastrofa.

Je li korona zauvijek promijenila školstvo?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info
ljubuski.info
Pravda je samo za sirotinju Emir Imamović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari