Bosnu i Hercegovinu su ekonomski i demografski stručnjaci nazvali zemljom staraca, a tome dodatno doprinosi i podatak da je u njoj u prošloj (2020.) godini zabilježen rekordan negativan prirodni prirast.
Prema dostupnim podacima na entitetskim agencijama za statistiku u Federaciji BiH je u prošloj godini rođeno 16.716 osoba, a preminulo 25.016 što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom od 8.298.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, u ovom entitetu je u prošloj godini rođeno 8.494, dok je preminulo 16.589 osoba. Na ovom području je registriran negativan prirodni prirast od 8.095. Zbrajajući negativne priraste u ova dva entiteta dolazi se do zaključka da je u BiH u 2020. godini negativan prirodni prirast bio 16.393, odnosno, za toliko je bio veći broj umrlih od rođenih.
Uspoređujući te podatke s 2019. godinom, broj rođenih u BiH je manji za 1.630, a umrlih veći za 4.725.
To zapravo znači da je u 2019. godini u BiH rođeno 26.840, a umrlo 36.878 osoba. U 2020. godini broj umrlih je 41.603, a rođenih 25.210.
Shodno navedenom, primjetno je kako se trend u kojem je veći broj umrlih od rođenih nastavlja u BiH unazad nekoliko godina, a kako je kazao Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar koji se i bavio navedenim podacima, ovakav trend se dešava u najvećoj mjeri zbog iseljavanja stanovništva.
Taj podatak je najviše primjetan na broju rođenih beba u BiH i ako ih usporedite s brojem djece koja se školuju i broj upisanih studenata primjetno je drastično smanjenje u posljednjih nekoliko godina. Smatram da će i s demografskog aspekta situacija biti sve gora zbog strukture stanovništva koju trenutno imamo u našoj zemlji
, kazao je Hadžić.
Promatrajući ovu situaciju s ekonomskog gledišta, već su vidljivi problemi, s obzirom na to da u BiH već postoji veliki broj umirovljenika, a kako je dodao Hadžić, negativnim prirodnim prirastom i iseljavanjem, on će se samo povećavati.
Dovest će se u pitanje održivost financiranja fondova poput mirovinskog, sustava zdravstvenog osiguranja u narednim godinama kada bi pritisak mogao biti još značajniji, a pogotovo trenutno u kontekstu pandemije kada je zabilježena smanjena naplata poreznih prihoda
, dodao je.
Za ovakvo stanje je dijelom kriva i loša ekonomska situacija, smatra Hadžić, jer se zbog nezaposlenosti i loše perspektive u našoj zemlji, bračni parovi sve manje odlučuju širiti obitelj.
Dijelom je to i zbog stalne političke nestabilnosti koja je prisutna jer nitko ne zna što nas očekuje u budućnosti te u kojem smjeru politika može odvesti svakog pojedinca. Zbog toga, većina mladih koji bi i htjeli zasnovati obitelj idu van BiH upravo zbog boljih uvjeta koji se pružaju u inozemstvu kada je riječ o odgoju i školovanju djece. Ne želim špekulirati i navesti da je povećana smrtnost i zbog pandemije jer nije poznata struktura umrlih
, naveo je.
BiH je od 2014. do 2019. godine ostala bez više od 1,3 milijuna stanovnika
Kako je već navedeno, BiH stručnjaci već svrstavaju u zemlju staraca s obzirom na to da posljednji podaci govore da je u njoj blizu 700.000 umirovljenika i otprilike 468.000 učenika i studenata.
Demograf Stevo Pašalić je kazao kako je negativan prirodni prirast značajno izražen još od 2007. godine, te da konstantno raste.
To se odmah odražava i na starost stanovništva, ali je vrlo važno istaći da je i očekivano trajanje života produženo što znači da je i populacija samim time starija. Tako dobivamo stariju radnu snagu koja u 21. vijeku nije prilagodljiva inovacijama i digitalizaciji kao mladi
, pojasnio je Pašalić.
I Pašalić je mišljenja kako je do ovakvih podataka dovelo iseljavanje stanovništva koje našu državu napušta iz ekonomskih razloga.
Mi preko 80 posto stanovništva gubimo iseljavanjem u odnosu na negativan prirodni prirast. Računao sam da je od 1991. zaključno s 2019. godinom, BiH izgubila više od 1.3 milijuna stanovnika. Od tog broja prirodnim prirastem, od 2014. do 2019., je 44.414 osoba, a ostali podaci se odnose na odlazak
, poručio je Pašalić.