Poticati izgradnju kuća, kupnju stanova, poljoprivredne projekte...

Odavno se već govori o 500 praznih sela u BiH, a sad je istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja Sveučilišta u Leidenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio podatak da u 804 mjesta iz 90 bh. općina ne živi nijedan maloljetnik. Potvrda je to demografskog sloma ove zemlje koja žurno treba tražiti rješenja da bi zadržala postojeće stanovništvo, ali i pokušala privući ono koje je vani.

I upravo bi, priča nam analitičar iz jedne organizacije, a koji je želio ostati anoniman, naglasak trebao biti na budućnosti, a prošlost nam mora biti upozorenje iz kojeg ćemo izvlačiti pouke.

Ne cvjetaju ruže ni vani

Doživjeli smo demografski slom, ali već se najavljuje da će biti još lošije kad prestane pandemija. Bit će ako država ne poduzme ništa da zadrži postojeću ili da pokuša vratiti radnu snagu koja je vani. A prilike da se stvari pomaknu s mjesta i da nam bolje bude ima. Jer ni njima u inozemstvu ne cvjetaju ruže jer je cijeli svijet u krizi. Mi moramo gledati prema budućnosti, a ne se stalno osvrtati u prošlost - priča analitičar.

Prema njegovu mišljenju, rješenja vidi u poticajima za izgradnju kuća, kupnju stanova, financiranje projekata na obradivim zemljištima...
Zašto ne pomoći pri kupnji zemljišta na selu? Podaci kažu da je oko 500 sela potpuno prazno. Ljude treba motivirati da tamo idu, da proizvode zdravu hranu, da im se omogući i rad i otkup..., treba pomoći onima koji grade kuću, kupuju stanove. Svaka olakšica za one koji žele ostati ovdje vrijedi itekako. Ranija iskustva su nam loša, pa onda promijenimo strategiju i sačuvajmo ljude u ovoj zemlji - priča sugovornik.

I nisu aktualni problemi, gašenje sela i naselja, odlasci mladih, smrtnost... od jučer ili od pojave koronavirusa kako se voli dramatizirati. Problemi su veći i traju puno dulje. Već godinama vidimo kako BiH lagano umire. Prije nego je nastupila pandemija Braco Kovačević, profesor iz Banje Luke, zaključio je u svom radu da sela u BiH nestaju te da bh. društvo postaje gerijatrijsko.
Osim sela, opustjeli su i manji gradovi - konstatirao je. I istaknuti profesor dr. Tado Jurić kritički se osvrnuo na demografski kolaps. - Pogledajte sve pogranične krajeve Hrvatske uz BiH po cijeloj dužini granice, to je "spaljena zemlja". Tamo gotovo nema nikoga, i to ne zbog pandemije COVID-19 nego zbog pandemije "bijele kuge" i iseljavanja. Ulice su prazne, vlakovi voze prazni, učionice su prazne… - njegove su riječi.

Povratak mladih

A one nam moraju biti upozorenje, ne da bi se širio pesimizam nego da bi se tražio način da se stvari mijenjaju. Sugovornik s početka teksta u više navrata, objašnjavajući taj problem da su 804 mjesta bez ljudi mlađih od 18 godina, naglasio nam je da je potrebno ta mjesta razvijati kroz projekt "pametnih sela".

Europska unija još 2016. okupila je 300 pametnih glava koje su za cilj imale razviti viziju budućnosti ruralnih područja Europske unije. BiH je predgrađe Europe, želi biti njezin punopravni dio kroz Europsku uniju, ali potrebno je izvršiti brojne zadaće da bi to postala. Između ostalog, mora zadržati svoje žitelje i ponuditi im perspektivu da ovdje mogu živjeti od rada svojih ruku i biti zadovoljni, a ne sreću neprestano tražiti u "obećanim zemljama".