I bez korone više od 800.000 ljudi u BiH živi u siromaštvu

ljubuski.info

Najozbiljniji problem u Bosni i Hercegovini nakon svjetske ekonomske krize su posljedice pandemije koronavirusa, tvrde ekonomisti.

Građani ih na svojoj koži odavno osjete. Otkazi, smanjene plaće i pad gospodarske aktivnosti veliki su udar na kućne proračune. Koliko će nam trebati za oporavak, nitko ne zna.

Zna se da je, u samo prvih nekoliko mjeseci pandemije, bez posla ostalo više od 30 tisuća ljudi u našoj zemlji. Neki su se snašli, ali otkaza i dalje ima. Ta brojka zapravo je znatno veća, jer je siva zona mimo svake statistike. Neprijavljeni radnici nisu imali pravo ni na kakvu pomoć.
Država ne smije dopustiti da ljudi koji rade, ako dođu u poziciju da ne rade, mora se iznaći način da ti ljudi pežive, jer ako ne prežive u ekonomskom i socijalnom smislu, kad se sve ovo završi, neće imati tko sve vraćati na početak, odnosno na ono što smo imali prije koronavirusa, ističe Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

 

A prije COVID-a, mnogi su imali koliko-toliko normalan život. Kako su preko noći ostali bez ičega, brojni građani morali su potražiti pomoć.

Svakodnevnica je postala luksuz. Počeli su obraćati humanitarnim organizacijama koje su se našle u problemu - kako pomoći svima?
Je teško i zato smo i mi povećali i broj naših zaposlenika ili volontera kako bismo sve to stigli. Radimo po prioritetima. Oni koji su najugroženiji, njima prvenstveno pomažemo. Oni koji su u malo boljoj situaciji, svakako pomažemo, ali ne odmah, kazala je Maja Arslanagić, Udruga "Pomozi.ba".

I poslodavci priznaju da je sve teže zadržati radnika, jer neke djelatnosti bilježe pad prometa od preko 70 %. U svega par mjeseci ostali su bez većine prihoda, i pitaju - kako opstati?
Nama trebaju mjere kako da dočekamo iduću godinu ili da ovo razdobolje na 12 mjeseci prebrodimo. Recimo, ako tvrtka ima pad poslovanja od 50 ili 70 posto, ona mora plaćati doprinose državi kao da se sve normalno i događa, ističe Suhad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH.

Iako možda država tretira ovu situaciju kao normalnu, normalnost možemo zaboraviti na neko vrijeme, kažu ekonomisti. Epidemiološka slika se komplicira, a posebno ih zabrinjavaju najave novih, oštrijih mjera iz kojih smo izašli s katastrofalnim iskustvima.
Ako opet zatvorimo po istom linearnom sustavu sve one koji potencijalno mogu da imaju kontakt sa pacijentima, s klijentima, korisnicima usluga, bojim se da neće biti nikakve šanse da se ponovo reaktiviraju ni otvore ni frizerski saloni, ni kafići, ni zubarske ordinacije, ni obućari, ni kemijske čistionice. Dakle, svakoga koga zatvorimo ponovo, dovest ćemo u situaciju da ja mislim da to zatvaranje neće preživjeti, smatra ekonomist Zoran Pavlović.

Procjene nevladinog sektora su da u našoj zemlji, više od 800 tisuća ljudi živi u siromaštvu. Prema podacima Svjetske banke, u prvih sedam mjeseci ove godine, broj zaposlenih je, u odnosu na isto razdoblje prošle, pao za tri posto. Ako mjere pomoći države zakažu, predviđaju kako bi moglo osiromašiti još 85 tisuća ljudi. I to onih kojima do sada nije bila potrebna socijalna pomoć.

BHRT

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari