Istraživanje bioraznolikosti i na području rijeke Trebižat

ljubuski.info

Centar za životnu sredinu započeo je istraživanja flore i faune u slivovima pritoka Neretve: Bune, Bunice, Bregave i Trebižata s ciljem da se kroz kombinaciju znanstveno istraživačkog rada i aktivnosti zagovaranja postigne dugoročna zaštita i održiva upotreba ovih rijeka, a za dobrobit lokalnih zajednica i šire javnosti.
Glavni cilj terenskih istraživanja je prikupljanje podataka o prisustvu i rasprostranjenju endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta, kao i vrsta od međunarodnog značaja, ali i podataka o ugroženosti biodiverziteta. Rezultati istraživanja će doprinijeti kvalitetnijem planiranju i provođenju aktivnosti iz oblasti zaštite prirode, kao i pokretanju inicijative za zaštitu ovih pritoka Neretve. Smatramo da je važno da se sada fokusiramo na ove rijeke jer bi u suprotnom za nekoliko godina mogli izgubiti najvrednije riječne ekosisteme u Hercegovini, kako zbog hidroenergetskih projekata tako i zbog lošeg upravljanja prirodnim resursima, rekla je Dragana Kovačić Jošić, koordinatorica projekta.

Popis flore i faune koji će se dobiti kroz istraživanja predstavlja jedna od prvih stručnih i metodološki pripremljenih istraživanja datih rijeka što će značajno doprinijeti poznavanju brojnosti i distribucije pojedinačnih vrsta na datom prostoru.

Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju nazočnost većeg broja rijetkih i ugroženih vrsta, a treći nalaz morskog sokola (Falco eleonorae) u BiH, registriran na lokalitetu Vitina, izdvaja se kao jedan od do sada najzanimljivijih nalaza, navodi se na stranicama Novog Vala Blagaj.

Ova istraživanja se realiziraju u okviru projekta "Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat, Bosna i Hercegovina" koji financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF).
Ovo su prve aktivnosti koje Centar za životnu sredinu vodi u Hercegovini, a koje nisu podrška aktivnostima naših partnera, te nam je posebno drago što je u pitanju upravo ovakav projekt koji temeljno pristupa zaštiti četiri rijeke Hercegovine. Kroz tri godine koliko projekata traje, pokušat ćemo prikupiti što više podataka o prirodnim vrijednostima ovog kraja, dati preporuke za održivo upravljanje i nadamo se pokrenuti i zaštitu određenih lokacija uz tokove Bune, Bunice, Bregave i Trebižata, dodala je Dragana Kovačić Jošić.

Rezultati svih istraživanja bit će objavljeni i dostupni relevantnim institucijama, široj javnosti, medijima i lokalnim zajednicama. Osim toga, značajan fokus projekta je i na radu s lokalnim zajednicama i drugim sudionicima na podizanju svijesti o značaju zaštićenih područja. Najvažniji cilj projekta je pokretanje inicijative za zaštitu prema nadležnim institucijama, kao i izrada prijedloga za održivo upravljanje ovim rijekama.

Glas naroda

Božje davanje

Kasno Marko na Kosovo stiže...

Bioraznolikost je u zadnjih 30 godina smanjena za 50% zahvaljujući hidroelektrani,kanalizaciji i
poljoprivredi bez kontrole.Isto se događa i zbog takozvane kultivacije krša.99,9% ljudi ne zna šta znači bioraznolikost ali zato imaju rješenja za sve,od pesticida,herbicida,fungicida,kemoterapija...i na kraju im za sve krina 5G mreža i chemtrailsi

Naj veća bioraznolikost je u Afriki, Južnoj Ameriki,Indiji,Sibiru,Avganistanu,Pakistanu i oni ti imaju naj više koristi od iste.Naši su preci imali naj više koristi od bioraznolikosti pa su umirali gladni na motiki oko pedesetih godina.1917te je bioraznolikost bila u punom cvatu a ljudi umirali od gladi.

Čuli Avganistan bolan nema kemijskog , biološkog oružja koje nije tamo probano da ne spominjem uranske metke , aaaaa jesi mi ga pametan ti znaš šta je u Avganistanu aaaaa

Cajo dobio 15.000 km za projekt"Invertazicaja stanja krajobrazne i biološke raznolikosti rijeke Trebižat"

Meni nije jasno kako to da kad god je neko istrazivanje u pitanju za to su zaduzene neke strane organizacije. Ocito ovi nasi imaju para samo za uhljebske dzepove i samo ih je za to briga, ali necemo sada o tome. Da bi se zastitile rijeke, a sa njima i bioraznolikost potrebno je da inspekcije zastita voda rade svoj posao i izlaze na teren bez obzira je li u pitanju neka velika firma ili restoran ili kuca kojoj kanalizacija ide u rijeku ili podzemnu vodu i da se svi pridrzavaju propisa, a ne, jedno na papiru, drugo u stvarnosti

Igraj te se malo znanstvenika

Dođite istražiti bioraznolikost rijeke Trebižat uzvodno od izvora Klokun, možete naći presahlo korito i mnoštvo ribljih kostura.
Svake godine taj dio presuši zbog neasvjesnog ponašanja u HE Peć Mlini, a nitko o tome ni riječi.
Nego molite Boga da vam Klokun i dalje izvire inače bi Koćuša, Čeveljuša i Kravica bile samo gole klisure.

To poslitkat, posnimat i objavit, a ribarske udruge bi mogle tuzit Elektroprivredu i za to dobit odstetu kao sto su ih tuzili na Neretvi jer nisu poribljavali kako su zakonom obvezani. Ep je duzna osigurati bioloski minimum, ovo nema nigdje nego samo kod nas

Nikakve ribarske udruge ne piostoje više (pa te molim da ne laprd.aš šta bilo). Dok se Mlini ne sore,tj. prestanu sa radom-nima sriće za Trebižat kao takov.

Najbolje je sjedit i cekat da se smiluju pa puste vodu sto se nece nikad ni dogodit! Udruge ili ne, da je ljudima stalo pobunili bi se, ovako ih nije briga jer ih je pola u partiji, a ostalih pola nezadovoljnika zna samo pisat komentare

rijekom trebižat iznad elektrane peć mlini upravljaju adeze uhljebi a ne ljubitelji prirode i elektrana radi sa iskorištenjem vršnog protoka 60 % što je gore nego u africi
30% vode se BACA to je ekonomičnost koju provode oni koji nisu elektranu pravili nego je MUZU za privatno i partijsko bogaćenje

Postoje i pritoke Trebizata tj. Mladi koje kao sto je netko rekao spasavaju tu rijeku. Kako se on njihovoj flori i fauni vodi briga? Kad sam vidila sta su radili od Cukova slapa u Grabovu vrilu i unistili krajobraz smucilo mi se.

Istraživanje bioraznolikosti i na području rijeke Trebižat
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari