Milenko Bašić medijima ustupio e-mailove

ljubuski.info

Za Etičnu banku jedva da sam čuo, nikad nisam sudjelovao niti promicao navedenu, a moje postupanje kao ministra s tim projektom može povezati samo zlonamjernik. Zalažem se za politiku čistih računa, bez korupcije, pa umjesto da mene uvlači u ovu kaljužu, pozivam Bašića da izađe s imenom tko je i što tražio, tim je riječima Slaven Dobrović, nekadašnji Mostov ministar zaštite okoliša a danas kandidat Domovinskog pokreta na parlamentarnim izborima, na svom blogu komentirao prošlotjedni članak u kojem je Milenko Bašić, vlasnik vjetroelektrane Krš-Pađene osumnjičen u istoimenoj aferi, ustvrdio da mu je 2017. Dobrovićevo ministarstvo stopiralo projekt zato što je odbio uložiti novac u Etičnu banku koju se povezivalo s Mostom.

Nakon Dobrovićeve reakcije ponovno se obratio Milenko Bašić i dostavio elektroničku korespondenciju koja pokazuje kako su vodeći ljudi Etične banke od njega tražili financiranje upravo u vrijeme kad je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odlučivalo o promjeni njegova projekta. Nakon što ih je on odbio jer mu njihovi uvjeti nisu odgovarali, dobio je negativno odnosno uvjetno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša kojem je na čelu bio upravo Dobrović.

Konkretno, u rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 20. ožujka 2017. stoji da za vjetroelektranu Krš-Pađene nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja buke, utvrđene u ranije provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš, ali je zato potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Bašić tvrdi kako je ministarstvo imalo rok od 30 dana za odgovor na njihov zahtjev, ali odgovor nisu dobili u roku, već s velikim zakašnjenjem.

On datum izdavanja Rješenja, koje je za njegovu tvrtku bilo negativno jer je podrazumijevalo kako mora raditi potpuno novu glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, kao da radi cijeli projekt ispočetka, povezuje s pregovorima koje je istovremeno vodio s predstavnicima Etične banke vezano uz financiranje svog projekta. Kao uvjet za financiranje predstavnici Etične banke tražili su od C.E.M.P.-a zapravo ulazak u vlasničku strukturu banke, to jest plaćanje temeljnog kapitala u iznosu pet milijuna eura.

Iz e-mail korespondencije vidi se kako su se pregovori oko financiranja projekta vodili početkom veljače, ali da su predstavnici Etične banke istovremeno tražili od C.E.M.P.-a uplatu temeljnog kapitala u Zadrugu za etično financiranje koja bi bila stopostotni vlasnik banke. S predstavnicima Etične banke su u ime C.E.M.P.-a komunicirali direktor Ivan Šimić i Krunoslav Beljo. Goran Jeras, upravitelj Zaklade za etično financiranje koja je stajala iza projekta Etične banke, dostavio je 2. veljače 2017. direktoru C.E.M.P.-a Ivanu Šimiću indikativnu ponudu za financiranje projekta VE Krš-Pađene s predloženim timelineom, a među primateljima tog e-maila bio je i Ladislav Turčinović, jedan od osnivača Mosta.

Sljedećeg dana, 3. veljače, Krunoslav Beljo iz Bašićeve tvrtke poslao je e-mail Jerasu u kojem se zahvaljuje na ponudi i traži dodatna pojašnjenja.

Vezano za način rada Ebanke d.d., kao i naše potencijalno ulaganje, molim vas nekoliko informacija: - U kojoj je trenutno fazi osnivanje banke? - Možete li mi poslati osnivački akt ako je moguće? - Mi kao potencijalni suvlasnici banke, uplatom temeljnog kapitala, koje ovlasti dobivamo u upravljačkim strukturama banke? - Uplata temeljnog kapitala banke, s obzirom na to da se radi o d.d., je "zamrznuta" i nema mogućnosti povlačenja.

Isti je upit i za ulog 12,5 posto u kapital banke, možemo li raspolagati tim sredstvima? Uz iznos kredita od 170 mil. EUR, koji bismo dobili kao kreditna sredstva, imamo li i ako da, kako uplaćen ulog?

Vezano uz zakonsku regulative, nadzor banaka i ponuđeni iznos financiranja, koja su ograničenja s obzirom na financiranje vlasnika banke, kao i na maksimalnu izloženost banke prema jednom klijentu?"

Jeras je istoga dana navečer poslao detaljna pojašnjenja i u njima objasnio kako je Zadruga za etično financiranje (ZEF) organizacija koja je osnovana 22. travnja 2014. godine s glavnim ciljem povezivanja i umrežavanja pravnih i fizičkih osoba koje žele stvoriti zajednički poslovno-gospodarski sustav koji će im omogućiti bolje uvjete rada i poslovanja te stvaranje nove vrijednosti za zajednicu u kojoj rade. Umjesto osnivačkog akta investitorima je ponudio Statut te pojasnio da je model etičnog bankarstva takav da klijenti banke nisu izravno suvlasnici banke, nego suvlasnička prava ostvaruju indirektno i kolektivno putem svojeg članstva u ZEF-u.

Nakon toga, 6. veljače, Krunoslav Beljo poslao je e-mail Milenku Bašiću u kojem ga je obavijestio da je za sutradan u Splitu dogovorio sastanak s Jerasom kako bi prošli sve detalje, ali je dao i sljedeće primjedbe odnosno objašnjenja Bašiću:

Temeljni kapital za otvaranje banke koji su prema statutu donijeli je 80 milijuna kn i nisu osigurali do sada dovoljno novca za osnivanje banke.

Zadruga za etično financiranje u koju bismo mi uplatili sredstva bila bi 100-postotni vlasnik banke. Ono što je ovdje potencijalno za nas problematično jest da na skupštini Zadruge vrijedi pravilo jedan član - jedan glas (bez obzira na uplaćeni udio sredstava) i kako kasnije imati kontrolu nad uloženim sredstvima.

Sredstva koja traže da uplatimo, 12,5 posto iznosa kredita, bila bi zamrznuta do otplate kredita, tako da bismo za svaki dio kredita koji se otplati mogli povući 12,5 posto od otplaćenog iznosa.

Nakon sastanka s Goranom Jerasom iz Etične banke, 7. veljače u Splitu, Krunoslav Beljo poslao je novi e-mail Milenku Bašiću i Ivanu Šimiću u kojem im, između ostalog, objašnjava:

Morali bismo uplatiti 5 mil. EUR kapitala odmah i 15 mil. EUR naknadno ako osiguraju financiranje projekta, odnosno ukupno cca 20 mil. EUR (ili 12,5 posto iznosa kredita). Ono što je za nas nepovoljno je da sredstva od 20 mil. EUR koja bismo uplatili ne bismo mogli koristiti i ostala bi zamrznuta (dodatno na vlastito učešće koje moramo osigurati). Kako bi se kredit otplaćivao, mogli bismo povlačiti 12,5 % od otplaćenog iznosa.

Nakon toga Krunoslav Beljo obavijestio je Gorana Jerasa da bi za njih ulazak u Etičnu banku predstavljao rizičan pothvat te da zapravo od toga odustaju. Goran Jeras je 16. veljače poslao Belji, Bašiću i Šimiću e-mail u kojem se kaže:

Ne slažem se s Vašom procjenom problema rizičnosti povrata, prvenstveno zato što u slučaju da mi ne uspijemo dokazati da možemo osigurati financiranje projekta VE Krš-Pađene, onda ne bi ni došlo do zadržavanja Vaših sredstava unutar ZEF-a, odnosno ona ne bi ni postala dio kapitala banke. Banka će do početka svog rada raspolagati i sa znatno većim kapitalom od ovih početnih 80 milijuna i ovaj aranžman se planirao s prvenstvenim ciljem da se proces ubrza na obostranu korist. Međutim, u potpunosti razumijem Vašu odluku, pogotovo ako imate opcije za financiranje koje su razrađenije i realnije od ove koju smo mi ponudili, tako da Vam želim uspjeh i svako dobro u daljnjem radu.

Taj e-mail datiran je 16. veljače 2017. godine. Mjesec dana kasnije, 20. ožujka 2017., tvrtka C.E.M.P. je od Ministarstva zaštite okoliša i energetike - kojem je na čelu bio Mostov ministar Slaven Dobrović - dobila za sebe nepovoljno rješenje.

Kao ključni dokaz da je Etična banka bila povezana s Mostom, odnosno vodećim ljudima Mosta, Bašić je naveo podatak da je glavni čovjek Bašić se pita:

Koji bi mogao biti drugi razlog što Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije odgovorilo na naš zahtjev u zakonskom roku, a Dobrović nas uopće nije htio primiti? Istovremeno su nas iz Etične banke stalno pritiskali da im damo pare, a kad smo to odbili, Ministarstvo nam je izdalo negativno rješenje. Takvim rješenjem oni su nas de facto prisilili da se vratimo na staru tehnologiju, za koju smo imali sve potrebne dozvole, a tvornica u Kistanju gdje su se trebali graditi stupovi, po novom projektu je propala. Dobrovića smatram osobno odgovornim što je propala tvornica vrijedna 15 milijuna eura koja je mogla zapošljavati 500 ljudi.

Bašić je projekt počeo razvijati još 2012., ali kako je u međuvremenu, dok je rješavao administraciju oko vjetroelektrane, prvotno projektirana tehnologija već bila zastarjela, tražio je promjenu na novu tehnologiju koja bi imala čak i manji učinak na okoliš.

Objasnio je da je stari projekt imao pravomoćnu građevinsku dozvolu za 71 vjetroturbinu snage po dva megawatta, a novi 48 vjetroturbina snage po tri megawatta, koje su puno učinkovitije, tiše i manje štetne za okoliš. Kod izmjene projekata, istaknuo je, kad se prelazi na novu tehnologiju, trebalo je samo napraviti studiju odnosno elaborat licencirane kuće.

Kad je riječ o uvjetima koje je Ministarstvo propisalo za promjenu projekta, Bašić je objasnio da su i drugi vjetroparkovi mijenjali tehnologiju jer se i drugima dogodilo da je zbog dugotrajne administracije tehnologija kojom su krenuli u projekt već bila zastarjela, ali da nitko nije morao raditi novu studiju utjecaja na okoliš, već je bilo dovoljno izraditi novi elaborat. Uostalom, istaknuo je Bašić, on je tehnologiju i opremu za vjetropark kupio u renomiranoj njemačkoj tvrtki, dakle, riječ je o visokosofisticiranoj tehnologiji koja je već prošla sve ateste i studije propisane pravilima Europske unije.

Zato je tvrtka C.E.M.P. tužila Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i ta je tužba dočekala novog ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića. Ćorić je u vezi s time, tvrdi Bašić, urgentno postupio i Ministarstvo je donijelo novo rješenje - no i tim rješenjem C.E.M.P.-u su bili propisani vrlo rigorozni uvjeti monitoringa od dvije godine tijekom gradnje, plus tri godine nakon izgradnje projekta.

U prošlotjednom intervjuu ministar Tomislav Ćorić je na pitanje je li njegov prethodnik Slaven Dobrović pogriješio kad je investitorima iz afere Krš-Pađene odredio da moraju cijeli proces studija o utjecaju na okoliš prolaziti ispočetka, iako su oni izmjenom projekta nudili novu tehnologiju koja prema studiji ima manji utjecaj na okoliš, odgovorio sljedeće:

Držim da je pogriješio jer su naše konzultacije s predstavnicima DORH-a to pokazale. Kasnije su to potvrdile i odluke Upravnog i Visokog upravnog suda.

Dakle, Ćorić je potvrdio da su se oko toga vodile konzultacije i s DORH-om koji je prije donošenja Rješenja dao mišljenje te da su i dvije sudske instance to potvrdile.

O spomenutim suprotnim rješenjima Dobrovića i Ćorića pisano je još 2017. godine, a nakon toga je prvi put Milenko Bašić javno optužio Most da su mu blokirali projekt jer je odbio dati za komunikaciju, osim Gorana Jerasa, upravitelja Zaklade za etično financiranje, bio Ladislav Turčinović, jedan od idejnih začetnika Mosta osobno blizak i predsjedniku Mosta Boži Petrovu. Turčinović je inače bio predsjednik Općinskog vijeća istarske općine Sveti Petar u Šumi i jedan od četvorice sudionika pregovora Mosta s HDZ-om i SDP-om nakon parlamentarnih izbora 2015. godine. Na tim su pregovorima u ime Mosta tada sudjelovali Božo Petrov, Drago Prgomet i Ivan Lovrinović, ali i Ladislav Turčinović koji je javnosti tada bio najmanje poznat.

Potom je objavljen članak pod nazivom Otkrivamo tko je misteriozni četvrti čovjek: Ključna Mostova figura u pregovorima s velikim koalicijama nekad je bio član HDZ-a.

Milenko Bašić ustvrdio je da je upravo Turčinović 2017. organizirao jedan njegov sastanak s Božom Petrovom u Hrvatskom saboru.

Ladislav Turčinović pritiskao je direktora moje tvrtke Ivana Šimića da prihvatimo financiranje projekta vjetroelektrane putem Etične banke, ali uz uvjet da prethodno investiramo pet milijuna eura u banku. Turčinović je više puta dolazio do Šimića i na neki način ga pritiskao, a kako smo mi prethodno predali zahtjev za izmjenu projekta u Ministarstvo, vidjeli smo da su prošli svi rokovi i da nam iz Ministarstva ne odgovaraju. Šimiću je bilo jasno da je to klasična ucjena i rekao mi je da nema druge nego da se ja nađem s Turčinovićem pet milijuna eura za Etičnu banku.

Na te Bašićeve tvrdnje tada je reagirao Ladislav Turčinović koji je, između ostalog, poručio:

Potpuno je netočna izjava u tekstu gosp. Bašića da se 'pojavio predstavnik Mosta koji je tražio financiranje'. Prava istina je da je gosp. Šimić, direktor tvrtke C.E.M.P., pokrenuo inicijativu kojom je zatražio sastanak sa mnom i kasnije ljudima u Mostu, s namjerom da dodatno argumentima i pokazateljima ukaže na ukupnu problematiku OIE u Hrvatskoj.

Turčinović je također ustvrdio kako on nema ama baš nikakvih službenih ovlasti u ZEF-u te da nije ni u jednom dijelu sudjelovao u izradi ponude koju je ZEF poslao Bašiću i da ne zna tko ju je koncipirao. Rekao je i da je potpuno neistinita konstrukcija po kojoj je on, koristeći službene institucije Republike Hrvatske (MZOIE), na bilo koji način onemogućio ili pokušao zaustaviti donošenje rješenja potrebnih za provedbu projekta Krš-Pađene.

Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, a sada Voditelj strategije i razvoja ZEF-a, u svom je reagiranju tada konstatirao da nijedna politička stranka, pa tako i Most, nije član Zadruge za etično financiranje (ZEF) te da stoga ni ne sudjeluju u prikupljanju sredstava. Za Ladislava Turčinovića naveo je da je on jedan od više od 1200 članova koji je tražio sastanak sa mnom misleći da će me nagovoriti na dogovor vezano uz Etičnu banku. On se meni predstavio kao čovjek koji je bio prvi osnivač Mosta, da je Most bila njegova ideja, a da mu se Božo Petrov potom pridružio i podržao tu ideju.

Za sebe je govorio da je takoreći prvi čovjek Mosta. Moram naglasiti da je oko Etične banke imao fin pristup, nagovarajući me da uđem s njima u financiranje, govorio mi je da je ta Etična banka spas za Hrvatsku, da su sve ostalo lihvarske banke, a da će to biti hrvatska banka koja će raditi u interesu Hrvata. Ja sam ga uvjeravao da nemamo novca za takvo financiranje, ali je on nakon toga inzistirao na tome da nam ugovori sastanak s Božom Petrovom da pokušamo naći neko rješenje. Kad sam vidio da nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike i dalje ne odgovaraju, shvatio sam da je vrag odnio šalu, a već sam uložio silne milijune u projekt tvornice u Kistanju gdje su se trebali proizvoditi stupovi za vjetroturbine, pa sam pristao na sastanak s Božom Petrovom. Taj sastanak odvio se u uredu Bože Petrova u Saboru, u periodu prije no što nam je Dobrovićevo ministarstvo izdalo negativno rješenje, rekao je Bašić.

Istaknuo je da on nije bio taj koji je tražio sastanak s Petrovom, već da je na tome inzistirao Turčinović. Sastanku su, osim njega, prisustvovali njegov direktor Ivan Šimić, Božo Petrov i Ladislav Turčinović.

Ne mogu reći da je Petrov tražio novac za Etičnu banku, na sastanku se više govorilo o problematici vjetroparka i problemima s kojima se susrećemo, da čekamo to rješenje koje nikako ne stiže, ali je spomenuta i Etična banka, odnosno da mi s njima oko toga razgovaramo. Glavnu riječ vodio je Turčinović, Šimić je govorio o problemima vezanim uz vjetropark, a ja sam zapravo prvi put prisustvovao takvom jednom sastanku jer operativno nisam sudjelovao u poslovima oko vjetroelektrane. To je sve radio Šimić. Božo Petrov sve je zapisivao u svoju bilježnicu, mislim da je ispisao tri stranice teksta, prisjetio se Bašić.

Nakon toga Bašić je odustao od financiranja putem Etične banke jer mu njihovi uvjeti naprosto nisu odgovarali, a ubrzo je uslijedilo negativno mišljenje Ministarstva. međutim, u ZEF-u ne obnaša nikakvu dužnost niti je ovlašten zastupati ZEF u bilo kojem svojstvu.

Goran Jeras reagirao je na više puta izrečene tvrdnje Milenka Bašića te je dostavio svoju reakciju i viđenje odnosa između Etične banke i C.E.M.P.-a.

On ističe kako Etična banka nije projekt MOST-a niti bilo koje stranke već je projekt Zadruge za etično financiranje koja okuplja velik broj članova (pojedinaca, udruga, poduzeća, sindikata, obrta, jedinica lokalne samouprave) iz cijele Hrvatske, najrazličitijih stručnih usmjerenja i osobnih svjetonazora, koji zajednički žele pokrenuti novu kreditnu instituciju, a koja će raditi po provjerenom i izuzetno uspješnom modelu etičnog bankarstva prema uzoru na slične banke iz drugih država EU.

Za ovaj projekt, kaže, ZEF je dobio niz međunarodnih priznanja i nagrada. Jedan od fokusa investicija etičnih banaka su, između ostalog, i ulaganja u obnovljive izvore energije među koje spadaju i vjetroelektrane te je stoga, ističe Jeras, razumljiv interes ZEF-a i kontakt s većinom trenutnih i planiranih projekata OIE u Hrvatskoj.

On tvrdi da je prvi kontakt sa ZEF-om, a u vezi projekta VE Krš-Pađene, inicirao C.E.M.P. kojeg su zanimale mogućnosti financiranja navedenog projekta od strane etičnih banaka.

Iako smo smatrali da navedeni projekt nosi određene rizike zbog svoje veličine, kao pozitivnu stranu projekta prepoznali su uključivanje značajnih komponenti domaće proizvodnje, odnosno poslovnih subjekata iz Hrvatske za koje postoji veća vjerojatnost reinvestiranja ostvarene dobiti u hrvatsko gospodarstvo.

Kontakti ZEF-a s poduzećem C.E.M.P. d.o.o. bili su isključivo sastanci tijekom siječnja i veljače 2017. vezani uz pripremu i razgovor o indikativnoj ponudi kojom je ZEF C.E.M.P.-u ponudio svoje usluge kroz pomoć u zatvaranju financijske strukture projekta. Ponuda je napravljena u skladu s pravilima ZEF-a i poslovnim modelom etičnog bankarstva. S obzirom na to da naša etična banka još nema licencu i s obzirom na veličinu projekta VE Krš-Pađene, za koji je potreban značajan kapital koji je uobičajeno izvan dosega novoosnovane male banke, sastavni dio ponude bila je i suradnja na kapitalizaciji Etične banke u mjeri koja bi joj omogućila financiranje projekta VE Krš-Pađene putem tzv. sindiciranog kredita u kojem bi se najveći dio rizika financiranja prenio na veći broj partnerskih financijskih institucija. Taj model financiranja, uobičajen je za financiranje većih projekata. U indikativnoj ponudi poslanoj poduzeću C.E.M.P d.o.o. kao jedan od elemenata ponude navodi se i uvjet iz poslovnih modela etičnih banaka o sudjelovanju u kapitalizaciji banke s minimalno 1/8 iznosa koji se potražuje za financiranje projekta, što je za projekt VE Krš-Pađene iznosilo 21,25 milijun EUR. Radi minimizacije rizika vlasniku projekta, a istovremeno s ciljem maksimalne operacionalizacije procesa licenciranja banke, predloženo je da se taj potreban iznos uplati u dvije rate - prva s iznosom od 5 milijuna EUR potrebnih za kapitalizaciju banke i ostatkom od 16,25 milijuna EUR prilikom predaje kompletiranog zahtjeva za financiranje projekta.

Nacional

Glas naroda

idi čovječe u Hrvatsku i tamo se brani i skini ljagu sa svoga imena , oni su te optužili , koji ku.r.a.c više nas ovdje moriš kao malo dijete oni su meni ovo ono

i još da se nadovežem , šutio si do optužnice i bijega , ako ti je netko tražio mito i ucijenio te prije par godina, što nisi kao poduzetnik i čist kao što ti kažeš izašao na tv i javno to rekao , sad se pravdaš kao dijete malo

Hrvatska je stvorena na krvi najboljih od nas tko god bježi od Hrvatskog pravosuđa je NULA

Pa na ovom portalu samo crna kronika i kriminal.Pa koliko kriminalaca imamo to je čudo tj.uglednih gospodarstvenika.

On je meni govorija da je on njemu reka kako sam mu kaziva.

Milenko Bašić medijima ustupio e-mailove
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari