Velika zaduženost ljubuške Vinarije - omča oko vrata

povijesna

Kamo ide ljubuška Hepok Vinarija? To se pitanje u Ljubuškom odavno postavlja, još od 2000. godine kada je napravljena prva privatizacija, tj. kada je dotad socijalističku poljoprivrednu tvrtku u sastavu agrokombinata Hepok, legalno kupio Vlatko Barbarić iz Čitluka, danas poznat kao vlasnik vinarije Hercegovina produkt i Etno sela u Međugorju.

Barbarić je upravljao i gospodario ljubuškom Vinarijom do kraja 2004. godine, kada je prešla u ruke ljubuške tvrtke Nativa d.o.o. iza koje su stajali Milan Lučić i austrijska vinarska grupacija Vino Alpe Adria, koja je u međuvremenu propala, a u pozadini je bila Hypo Alpe-Adria banka iz Klagenfurta.

Pitanje kuda ide najstarija vinarija u BiH, utemeljena još za Austro-Ugarske 1886. godine, odnedavno je ponovno aktualizirano nakon što je promijenila vlasnika.

Sadašnji, odnosno najnoviji vlasnik je ljubuška tvrtka Kravica d.o.o., na čijem je čelu Ivan Vukšić Bratiša, a tko stoji u pozadini - javno nije poznato.

- Imali smo jedan neuspjeli pokušaj da se, pored tradicionalnih sorti blatine, žilavke i merlota, uvedu i neke kontinentalne sorte, ali podneblje za njih nije bilo prikladno i od toga se odustalo. U posljednje dvije godine posadili smo još 15 hektara uglavnom blatine i nešto žilavke, a ove godine smo pripremili zemljište za još 33 hektara također blatine i žilavke koje ćemo posaditi ove zime tako da se vraćamo onome što je bilo prije. To će iziskivati nabavku dodatne mehanizacije, a povećat ćemo vjerojatno i broj djelatnika. Čeka nas završetak projekta dogradnje i obnove Vinarije i aktivniji i odlučniji nastup na tržištu, a za tri-četiri godine imat ćemo dobru osnovu za jedan stabilan rad, rast i dobit - kaže Krešimir Jolić, direktor Hepok Vinarije Ljubuški. Sada je u Vinariji 46 stalno zaposlenih i prijavljenih radnika, redovito primaju plaću što je veoma važno, ako se imaju u vidu štrajkovi i nezadovoljstvo prije koju godinu.

Direktor Jolić ističe da je ovogodišnja berba bila iznad očekivanja, ubrano je 38 vagona grožđa, a bilo je očekivano 27 vagona.

Planovi o kojima se govori su obećavajući, međutim, ljubuška Vinarija ima uteg i omču oko vrata, a to je veliko kreditno zaduženje od nekoliko milijuna eura. Govori se o više od deset milijuna eura kredita u Hypo Alpe-Adria banci, za koji su založene Vinarijine nekretnine i pokretnine, no direktor Jolić kaže da je dug manji od tog iznosa.

Stari spremnici su zbog dotrajalosti izrezani i bit će napravljeni novi

Nedavno je jedan događaj privukao pozornost i izazvao sumnje: veliki vanjski spremnici za vino, napravljeni od čelika, su izrezani.

Te su cisterne postavljene 1981. godine, bile su dotrajale, korozija ih je dobro načela i vino je iz njih curilo. Morali smo ih izrezati i od njih ćemo napraviti nove manje spremnike, to nam radi jedna tvrtka iz Mostara. Prije je kapacitet bio osam milijuna litara, sada će biti pet milijuna, bit će funkcionalniji i to će nam biti dovoljno - kaže direktor Krešimir Jolić.

Napomena: Članak se dijelom razlikuje od onoga objavljenog u Večernjem listu (8. prosinac 2009.) zbog uredničke i lektorske korekture V. lista

Ivan Kaleb [ Večernji list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari