Dok afere potresaju bh. pravosuđe, reforme i dalje stagniraju

ljubuski.info

Treće izvješće o usklađenosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini s kriterijima Europske unije, urađen u sklopu regionalnog istraživanja "Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterija" koje U.G. "Zašto ne" provodi u suradnji s partnerima u zemljama regije - Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Sjeverne Makedonije, pokazuje kako se reforme u ovoj oblasti kreću puževom brzinom.

Protekle godine Bosnu i Hercegovinu obilježile su mnoge sumnjive afere, prijetnje kaznenim prijavama, te generalna stagnacija u reformskim procesima.

Iako je početkom rujna 2015. godine usvojena Strategija za reformu pravosudnog sustava BiH za razdoblje 2014-2018, Akcijski plan za provedbu ove strategije usvojen je tek 2017. godine. Bitno je istaknuti da su i kašnjenja u primjeni velika, te da je svega nekoliko planiranih mjera usvojeno. Kašnjenje u primjeni prati i činjenica da na početku 2020. godine još uvijek nije usvojen ni revidirani Akcijski plan za provedbu Strategije za reformu sektora pravde u BiH za razdoblje od 2019. do 2020.

Negativno mišljenje pokazuje i posljednje Izvješće Europske komisije, u kojem se navodi kako nadležne razine vlasti ne izdvajaju dovoljna financijska sredstva za mjere navedene u Strategiji, iako su brojne radne grupe za njihovu primjenu operativne.

Gotovo cijela 2019. godina u pravosuđu bila je obilježena aferom "Potkivanje", u kojoj je jedan od glavnih sudionika bio trenutni predsjednik VSTV-a BiH, Milan Tegeltija. Kaznena prijava na ime Tegeltije nikada nije podignuta, a odbačena je i stegovna tužba i zahtjev za njegovu suspenziju zbog neprimjerenog kontakta, te uzimanja mita radi ubrzavanja procesa.

Ubrzo nakon toga, Tegeltija se ponovo našao na medijskim naslovnicama. Ovaj put zbog sumnje u njegovu nepristranost i neovisnost. Naime, predsjednik VSTV-a odazvao se i sudjelovao sastanku koji je sazvao predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik koji je imao za cilj okupiti predstavnike RS-a u državnim institucijama i dogovoriti blokadu istih.

S druge strane, predsjednik VSTV-a BiH nije jedini predstavnik pravosudnih tijela kojeg su pratile različite afere. Među njima našla se i glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH, Gordana Tadić kojoj se u više navrata pripisivalo zapošljavanje, kako rodbine, tako i rodbine bliskih joj suradnika i suradnica.

Najviši predstavnici pravosudnih institucija u BiH, također, su optuživani za zataškavanje činjenica u određenim slučajevima koji se vode pred sudovima, zaštiti ubojica i sl. Javnost su naročito potresali slučajevi ubojstava dvojice mladića, Dženana Memića i Davida Dragičevića. Oba slučaja prati niz nelogičnosti, preinaka kaznenih djela, zataškavanje dokaza, te, kako mediji prenose, jak politički utjecaj na pravosudne institucije i pojedince. Slučajevi do danas nisu riješeni.

Nezadovoljstvo radom pravosudnih tijela, te ujedno i VSTV-om, pokazala je i Parlamentarna skupština BiH ne primivši na znanje izvješća tog tijela za 2017. i 2018. godinu. Da postoji osnova za zabrinutost, te da je integritet i neovisnost pravosuđa svim navedenim itekako ugrožen, a nepovjerenje javnosti u njega raste iz dana u dan, potvrdilo je pismo upućeno predsjedniku VSTV-a, Milanu Tegeltiji, od strane OESS-a, Veleposlanstva SAD i Izaslanstva EU.

Kako se u pismu navodi, dosadašnji pozitivni napori u provođenju reformi tijekom 2018. godine zasjenile su zabrinjavajuće pojave koje negativno utječu na daljnje provođenje istih, a vezane su za oblasti podnošenja imovinskih kartica, ocjenjivanje rada, te postupak imenovanja sudaca i tužitelja. Međunarodni dužnosnici upozoravaju na favoriziranje imenovanja, dugotrajne procese, te upitnost integriteta i neovisnosti pravosuđa.

Sve navedeno potvrđuju kako međunarodna, tako i domaća izvješća o stanju bh. pravosuđa.

Potrebno je još spomenuti i kako revidirana Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, na čije se usvajanje čeka još od 2017. godine, do danas, također, nije usvojena. Nova Strategija trebala bi omogućiti veći stupanj prijenosa predmeta na sudove entiteta i Brčko Distrikta, pa bi se Tužiteljstvo i Sud BiH rasteretili manje složenim predmetima i pružila bi im se mogućnost, u vremenski zadatim rokovima, a to je do kraja 2023. godine, završiti najsloženije predmete.

Svi gore navedeni izazovi s kojima se pravosuđe susreće godinama, i dalje su na snazi, što dokazuje Polugodišnje Izvješće o provođenju Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini i Akcijskog plana za 2019. godinu, te njegovi zaključci. Još uvijek se čeka na krovnu instituciju bh. pravosuđa, VSTV BiH, da započne, nastavi ili dovrši mnoge izazove i probleme koji su stavljeni pred njih.

Ključnih reformskih ciljeva i mjera još uvijek nema. Nema Apelacijskog suda, kao ni novog Zakona o Ustavnom sudu BiH. Još se čeka na izmjene Zakona o VSTV-u. Osnivanje gospodarskih sudova u FBiH, koji se već godinama najavljuju kao reformsko rasterećenje općinskih sudova, još se nije dogodilo.

Na svoje vrijeme, također, čeka i unaprjeđenje financiranja pravosudnih institucija BiH, povećanje učinkovitosti istraga u kaznenim postupcima, unaprjeđenje sustava za praćenje učinkovitosti i kvalitete rada sudaca, tužitelja i stručnih suradnika, i na desetine drugih mjera na koje alarmantno upozoravaju kako međunarodne, tako i domaće institucije.

zastone.ba

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari