Opada broj farmi ali raste broj kladionica

ljubuski.info

Odlični zemljišni i vodni resursi, nevjerovatan potencijal za razvoj organske proizvodnje, nepregledne poljane, livade, pašnjaci, visoravni, tradicionalni domaći proizvodi bez konkurencije, razvoj sela i ruralnih potencijala, odobrene dozvole za izvoz.

Samo su neki od spektakularnih naslova o bh poljoprivredi. Realno stanje na terenu u vrlo malim postotcima i je tako, za one koji znaju iskoristiti potencijal, imaju sluh za biznis, hoće i znaju se uhvatiti u koštac sa tržištem i zaradom. Znaju šta selo pruža i može.

Odemo li ispod površine, dublje, kad sagledamo realno stanje, pitanje je tko će sve te resurse u budućnosti koristiti, gdje su mladi ljudi na selu, osim što zemlju napuštaju, simptomatično nove generacije gube radne navike, idu linijom manjeg otpora, sve što je nekad bila blagodat danas je sramota.

Sramota je u današnjem društvu objaviti story s kravom, na njivi, pa čak samo i posjetiti farmu goveda, voziti traktor i slično.

Mladima poljoprivreda nije u fokusu

Kažu kako je William Shakespeare uzimao umjetnost kao mjesto pojavljivanja istine, ako je tako, onda citat iz remek djela "Hamlet" opisuje bh poljoprivredu ovako: "Nešto je trulo u zemlji bosansko-hercegovačkoj"! Razumljivo, svaki početak je težak, nije lako započeti bilo koju poljoprivrednu proizvodnju i ostvariti zaradu i egzistenciju. Tvornica pod otvorenim nebom, kako poljoprivredu još nazivaju je vrlo rizičan biznis, i često ne zavisi samo od vlastitog rada i truda. Međutim, mnogo je pozitivnih priča ispričano, priča koje i dalje traju, te su odličan primjer.

Danas većinom to izgleda ovako: obitelj se tradicionalno bavi poljoprivrednom proizvodnjom, desetak muznih grla, 50 duluma obradivog zemljišta, zaključen ugovor o otkupu mlijeka, usput i 2-3 tovna bika tijekom godine, traktor u funkciji, štala izgrađena, višak mlijeka se preradi u sir za kojim se na tržnici traži kilogram više. Sve to, prethodne generacije poljoprivrednika su baš tu na selu gradile, pradjed, djed pa otac i tu nažalost danas priča završava u većini slučajeva.

Ipak nije sve tako crno, ima onih koji i nastavljaju dalje, sin preuzima već utemeljenu proizvodnju i prodaju. Ipak jedno pitanje "visi u zraku", zašto mnogi mladi na već "razrađen" obiteljski poljoprivredni biznis ne nastavljaju dalje, ne zanima ih to zanimanje, idu sa sela, svjesno za manju plaću od onoga što bi na kućnom pragu zarađivao!? Pitanje kojim se današnji sustavi i društvo ne bave, onoliko koliko bi trebalo, stoga i utemeljen odgovor i ne postoji, samim time ne nazire se niti rješenje!

Ruralno nije sramota

Kakvo je to selo gdje te više pjevac ne budi svojim jutarnjim pjevom, gdje tek poneka krava šeta livadom, gdje je 100% stanovništva u mirovini, gdje se traktori više ne voze, a plastovi sijena mogu izbrojat na prste jedne ruke? Silni programi pomoći, poticaji, programi ruralnog razvoja ne nude pravo rješenje. Na žalost, sve dok se u pojedinim županije Federacije u tijeku godine više registrira kladioničarskih poslovnica od registriranih tvrtki, silni programi poticaja nemaju svrhu. Ustvari imaju, ali samo za one koji ih donose, što se kaže neka ima na papiru i pokoji društveno politički poen!?

Svijest, a i mentalitet mladih već je odavno daleko od poljoprivrede, a osim što nema zainteresiranosti, prešlo se izgleda na veći stupanj, poljoprivreda i selo postaju sramota u društveno socijalnim kretanjima.

Mnoge zemlje EU odavno su prepoznale ovaj problem, sustavno ga rješavaju multidisciplinarno od obrazovnog sustava do novih proizvodnih tehnologija kako bi ruralna područja ne samo oživjeli već ih učinili samoodrživim. Dovoljan je podatak da svima bude jasno koja važnost se ovom problemu u EU daje, a to su financijske potpore. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine, programu je namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, predviđena sredstva za poljoprivredni program i ruralni razvoj iznose 95,577 milijardi eura. Ako već oni koji trebaju ne znaju, neka prepišu od uspješnih, to nije sramota ako je cilj ruralne sredine učiniti samoodrživim i primamljivim za stanovništvo.

agroklub.ba

Glas naroda

Ako odete na katastar ba vidjet će te da je ljubuški polje a i ostale obradive površine ko parket.Čini mi se da nema čestice veće od1000m2,a ako i ima onda je 10m široka maksimalno.Sigurno ima ljudi koji oče radit samo im treba omogućit da mogu bit konkurentni.U tu svrhu predlažemo da se uvede općinski prirez u visini od 20km/1000m2 za neobrađeni zemlju i 10km/1000m2 za obrađenu zemlju u polju.Za brdsko zemljište uvesti polovične vrijednosti.Sa prikupljenim novcem poticati ljude da prodaju,ili na dugogodišnje periode iznajmljuju zemljište.To uraditi na način da kupac i prodavač dogovore prodajnu cijenu a općina " nagradi "prodavača dodatno(npr:1000m2 prodaš za 5000km općina ti da dodatnih 1000km).kupca i prodavača osloboditi svih davanja i novac koristiti isključivo i samo u cilju okrupnjavanje čestica.Preprodaju ovakvih čestica onemogućiti i onemogućiti dijeljenje istih.

Bili to ti haracija kao Smail Aga cengic

Pregledajte vi kome ste zemlju u koncesiju dali i sto se na njoj radi a okanite se privatne zemlje
Samo bi oduzimali
Ostalo od Tite

Didjite vi na selo pa zivite i uzivajte,a tko je u danasnje vrime se obogatio s zemlje...pobro triba puno ulozit u zemlju i sto si dobio...vodu vari vodu ladi.

Bravoooo voda ista.Dat cu ja svoju zemlju pa radite

Bitno da kladionice rade

Dije tu zakon kladionice na svakom koraku gledam ljude dosta i starije igraju skupa sa zenama ovde nesto smrdi izgleda da smrdi sa glave

u insajdu u ljubuškom možete svaki dan u premier kladionici vidjeti policiju i maloljetnike kako se skupa klade

Male površine,motika i freza agrija nemogu bit konkurentne.Zato tribao ić na okrupnjavanje zemljišta.Sa ovakvih površina i ovom tehnikom mene čudi da su uopšte išta uspije zaraditi.Siguran sam da ima ljudi što bi se ozbiljnije posvetili raznim granama poljoprivrede samo ih na neki način tribao poduprit.Kad bi u Ljubuškom uspili stvorit 100obitelji sa minimum 10ha zemlje u jednom ili par komada mislim da bi bilo nešto.Najveća šteta je da nam 95% zemlje leži ne obrađeno a mi ništa ne poduzimamo.Svi ostvareni dobici bi ostajali tu i tako bi se bar nešto pokrenulo,bar ja tako mislim.

treba opcinarima kvesku markoticu jelcicu landeki i njima dat da obraduju zemlju a narodu njihove poslove...mora se narod kladit,sto dadnemo za frezu gorivo vodu pm bolje nam cekat oba daju gol ili 1/1

Za ovo gore sto pise od kladionici....pa onda si i ti tu kad si ih vidio...i sto blatis druge onda blatis i sebe i takodje tuđe ljude...

ovaj gore mislilac i zakonodavac adezea je jako pametan kako bi on rešio usitnjene posjede da nam i to ukradete na adeze način.
No nudera ti meni reci ima slavonija i tamo su njive veće površinom a niko ih ne obrađiva didovo pametno i tamo adeze gubi izbore "jer mu narod otišao" nudera samo pitanje zašto je narod otišao??????
Sad jedan maliodgovor uvod u odgovor ovako u Sloveniji imamo male njive i svakakve po kvaliteti i sve su obrađene-nudera dalje rekoh u Mađarskoj su ogromne njive-jedna velika ko općina Ljubuški naravno gledano zemljopisno .
Naša još postojeća Vegeta koprivnica svu sirovinu dobiva iz Mađarske a ne iz slavonije.
Nije stvar u njivama nego u vlasti u Sloveniji i Mađarskoj nije adeze na vlasti da je sve bi bilo ledina ko i kod nas-moje pametno didovo
Očito se više nema šta "jamit" sad bi nam vi jamili male njive u ledini da i toga nemamo da se iz njemačke nemamo di ni vratit.
E neće moći moje pametno didovo još malo vi odlazite a njive će se tada počet orat i male i velike-pametno didovo!

ovaj prvi što je da komentar kako bi onoporezova ko ima zemlju mora da nije nikad radio o zemlji nekad voda isla svakom vošom i kanalom a vidi danas di je voda ispod mađžarevi kuća kroz plantažu a za vrime tite se moglo pojit tj kroz jalovičine nemeres izvuć ono što si uložio a kako bi to lipo oporezova nesumljan da neće oporezovat zato narod mladi ode pametan posadi 1000 kg kronpira pa vidi računicu onda pricaj o porezu mora da si na državnim jaslam pa to pricaš

ovi je uveri[ * neprimjereno * ] uhljeba jer mu pamet curi iz šupllje glave moga bi i on brzo bit u općini savjetnik iki nosač šarenih kecera

Da ovim u 11:29:38. se potpuno slazem to bi trebalo sve tako biti. Ja sam ljetos cesce prolazio bajerom od Grabovnika prema Ljubuskom ,sve zareslo ja mislim da mnogo ljudi nezna kao sto i ja sam neznam Di mi je parcela.Opcina bi trebala udarit porez na svi zemlju a oni cija nije obradena dobro bi ga kaznila.Jedino tako bi se moglo naprid.

Gosp.samo uzivaj na zemlji od tog Bajera pa do Humca...radi pobro ako nemas motika kupit cemo ti,a ja sam svoje prebio.Dobar ti tek na zemlji hoces se usrecit.

Iko Galic zatvorijo kladijonicu i otvorijo farmu nesto se kuva docim se on oko koza muva

Htio sam samo podstać raspravu o mogućnosti nekakvog unapređenja uslova u poljoprivredi kod nas i u tu svrhu sam dao prijedlog.Onda čitam komentare da sam aga ,da će se radit kad se smjeni vlast,da bi otima sirovinu itd.Sa sela sam,radio sam na zemlji,živim u Njemačkoj i nikad u životu nisam uša u kladionica i nisam u političkoj stranci.S druge strane čitam non stop kuhanje kako se ništa od poljoprivrede ne može ,da je vodu vari vodu lađi,i dadnem prijedlog kako bi možda moglo a vi umjesto da dadnete bilo kakvo drugo rješenje odmah ponijeti po principu ja tako nebi a kako bi ne znam.I da se razumije ja znam da se od zemlje ne može obogatit i da je to mukotrpan posao ali ko oče i zna može se normalno živit.

Opada broj farmi ali raste broj kladionica
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari