Sačuvajmo monumentalne ilirske grobnice

ljubuski.info

Povijesno graditeljsko blago koje imamo na ovim krškim hercegovačkim prostorima je ujedno blago koje je danas uveliko ugroženo i zapostavljen. Značaj ovih povijesnih monumentalnih spomenika i potrebitost za njihovim očuvanjem je veliki.

Riječ je o tzv.ilirskim gomilama, koji se još nazivaju i gromilama, tumulima, tumulusima, humcima i slično. I sad kad promatramo prostore Hercegovine, posebice prostore donje ili niže Hercegovine, preko raznih satelitskih programa kao što je npr. google earth, vrlo lako uviđamo da je tih gomila toliki ogroman ustvari neizbrojiv broj, da se ovdje radi o najbrojnijoj, ali i najstarijoj, povijesnoj graditeljskoj baštini čitave zemlje. I kad još pobliže promotrimo ove ilirske gomile, vidimo da najveći broj njih predstavlja grobnice ili tzv.grobne gomile. I ono što je pri tome još bitnije jest to da većina većih grobnih gomila sadrži dva ili više, a u pojedinim slučajevima i desetke, grobova prapovijesnih stanovnika Hercegovine, objašnjava geolog Goran Glamuzina.

Ovi grobovi su podizani prije više od 4000 godina, a vrlo vjerojatno još i od eneolitika ili bakrenog doba što ide u starost i do 5000 godina. Sami grobovi unutar gomila imaju izgled relativno male kamene 'škrinje' omeđene s 4 uspravne velike kamene ploče što je sve izvorno bilo poklopljeno najvećim kamenim pločastim blokom tkz.preklopnicom. U takvu konstruiranu grobnu kamenu škrinju tijelo pokojnika se polagalo u posve zgrčenom - fetus položaju. Stoga se ovi drevni grobovi iz bakrenog i brončanog doba nazivaju i terminom "zgrčenci". Pri tome vrijedi spomenuti kako su drevni prastanovnici Hercegovine koji su se pokapali u ovakvim grobovima zgrčencima, to činili na taj način upravo iz razloga što, ne samo da su imali vjerovanje u zagrobni život, već su vjerovali da se čovjek nakon smrti 'ponovno rađa', zbog čega su tijelo pokojnika i namjestili u zgrčeni položaj kakav ima ljudsko biće u majčinoj utrobi prije svog rođenja, kazao je Glamuzina.

S druge pak strane, iako većina, pa čak i onih 'upućenijih' u prapovijesne grobne gomile, imaju predodžbu o njima kao o 'običnim' nasutim kamenim gomilama bez neke vidljivije arhitekture, ono do čega sam došao obilaskom najužnijih prostora Hercegovine, kristalno jasno pokazuje i dokazuje da pojedini dijelovi Hercegovine sadrže ilirske grobne gomile koje imaju vrlo atraktivnu pa i jedinstvenu monumentalnu arhitekturu. Pa sam tako, i to gotovo neočekivano, obilazeći zanimljive geološke terene na prostoru zaleđa Neuma s južne strane planine Žabe, pronašao doslovno na desetke većih i manjih ilirskih grobnih gomila koje u svojoj bazi ili temeljnoj stopi imaju ugrađene vanjske kamene prstenove od ogromnih i fino isklesanih blokova među kojima pojedini najimpresivniji imaju i preko 2 metra dužine te višetonsku težinu.

Također pregledom visokorezolucijskih zumiranih fotografija s južnih strana pl.Žabe na granici općine Neum i Metković u Hrvatskoj, na vidjelo su se ukazale uistinu nevjerojatne monumentalne ilirske grobne gomile s kamenim prstenovima u formi moćnih kiklopskih zidova. Ovo su samo neki primjeri od ovakvih brojnih jedinstvenih grobnih gomila koje kriju ovi najjužniji prostori donje ili niske Hercegovine, koje tek treba pobliže snimiti i vidjeti.

No, nažalost, posljednjih nekoliko godina, svjedočimo, vjerojatno najvećoj nebrigi, zapostavljanju, i što je najgore, totalnom uništavanju ili devastaciji pojedinog oblika kulturne baštine u novijoj povijesti, a što se odnosi na ove vrijedne prapovijesne graditeljske spomenike. Dovoljno je samo otvoriti google maps ili google earth da bi pregledom posljednjih satelitskih snimaka ostali doslovno šokirani kolike pre ogromne površine kamenih brda i platoa, na kojima su se nekad sterala ilirska naselja te deseci i stotine njihovih grobnica, tj.kamenih gomila, su u potpunosti 'preorane', 'prefrezane', iskrčene, ustvari uništene ili devastirane na taj način da je svaka pa bila ona i minijaturna, kamena prapovijesna arhitektura doslovno zbrisana s lica zemlje, nepovratno, i permanentno.

O kakvim stupnjevima devalvacije i unazađivanja naše svijesti o ovoj vrsti baštine, se radi, može nam jasno pokazati jednostavni pokušaj da zamislimo da netko u budućnosti, za 100, 500, 1000, 2000, godina, naša današnja groblja gdje naši najmiliji počivaju, i gdje ćemo i mi počivati, čovjek iz budućnosti poradi nekih svojih potreba u budućnosti, sa nekim svojim strojevima iz budućnosti, - u potpunosti uništi i razvali bez trunke ikakva osvrta na to šta je uradio.

Kroz ove slike, i ove uvide, želi se ukazati na urgentnost situacije, da se svi zapitamo kako bi bilo da netko 'sutra' naša groblja i naše grobove bez trunke zadrške i glasa savjesti, posve zbriše s lica zemlje? Jer, koja je to razlika između groba danas, i groba od prije 200, 500, 1000 ili 4000 godina, groba u kojem je jednako s jednakom vjerom u zagrobni život bio polegnut čovjek kao duhovno biće kojeg su voljeli njegovi najbliži ?! Za bilo koga tko vjeruje u zagrobni život, jasno je da nema razlike. A kao još jednu vrlo važnu nadopunu ovakvih činova, možemo i trebamo se prisjetiti običaja naših starih, naših očeva i djedova , koji su se čvrsto vodili logikom, ali i znanjem, da su gomile grobovi i da u njih 'ne treba dirati'. Pa jasno vidimo kako smo taj čvrsti običaj naših djedova ne samo zaboravili već i posve pogazili. Stoga, bi bar mi danas, konačno trebali postati, ponovno, svjesni, da su 'naše' hercegovačke ilirske gomile, prije svega grobovi i groblja naših predaka, a onda isto tako i vrijedni oblici graditeljskog naslijeđa s monumentalnom suhozidnom arhitekturom, koje ćemo sutra, u sklopu već pokrenute procedure upisa suhozidne baštine u svjetsku UNESCO baštinu, moći uvelike brendirati i iskorištavati u turističkim okvirima, kao jedinstvenu prapovijesnu suhozidnu graditeljsku baštinu Hercegovine. No, da bi do toga došli, moramo zaustaviti njihovo uništavanje i zapostavljanje, zaključio je geolog Goran Glamuzina.

Goran Glamuzina | bljesak.info

Glas naroda

eno barbarić ih čuva sa Banjalučkim repetitorom iznad Krvnice u Radišićima.

Cmiljari u Gaju ih preorali,valjda im je i zato uspio biznis!

Sačuvajmo monumentalne ilirske grobnice
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari