Poljoprivrednici onivaju stranku?

Krah poljoprivrede u Bosni i Hercegovini te nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača odnosom svih razina vlasti prema ovoj grani gospodarstva rezultirati će osnivanjem stranke poljoprivrednika.

Proizvodnja hrane, pitanja poljoprivrednih poticaja, PDV-a, plavog dizela, vanjskotrgovinske politike, demografije i opstanka stanovništva na selu... teme su s problemima na koje poljoprivrednici duže vremena ukazuju pa bi one bile i u fokusu djelovanja nove stranke.
Kada mogu svi, zašto ne i mi - pitaju se na početku objavljenog posta o potrebi osnivanja stranke iz Udruge poljoprivrednika FBiH koju vodi Nedžad Bićo.

Smatraju kako će situacija u poljoprivredi biti dodatno pogoršana, a krivce za to pronalaze u vladajućim strukturama.
Kako vidimo, situacija u poljoprivredi nije nimalo dobra, a bit će još i gora. Trenutačne politike i njihovi predstavnici i dalje ne pokazuju razumijevanje za nešto što bi trebalo biti prioritet svih prioriteta (proizvodnja hrane) - ističu iz ove udruge.

Ujedinjavanje

Sa ciljem rješavanja problema u poljoprivredi, nedavno je osnovana udruga poljoprivrednika na razini cijele BiH. Za predsjednika je izabran Vladimir Usorac, ujedno i predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara iz Republike Srpske, zamjenici predsjednika su Nedžad Bićo, sadašnji predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH i Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH, dok je za predsjednika Skupštine izabran Ivan Primorac iz zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog.

Na stotine je poljoprivrednih udruga u Bosni i Hercegovini, od čega su mnoge fiktivne koje, pokazalo se, služe samo za izvlačenje novca iz proračuna. Kako većina tih udruga nije donijela dobrobit poljoprivrednom sektoru, nego tek pojedincima, dok su istovremeno poljoprivredni proizvođači nezadovoljni odnosom vlasti prema njima, rješenje za spas poljoprivrede vide u osnivanju stranke.
Poljoprivrednici će se na kraju morati sami o sebi pobrinuti, a to znači osnovati novu stranku koja će se baviti razvojem, a ne uništavanjem i raseljavanjem - zaključili su iz Udruge poljoprivrednika FBiH.

Prednosti i slabosti

Danas je u BiH oko 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, dok ih je, usporedbe radi, 1991. godine bilo više od 300 tisuća. Od današnjeg broja njih oko 70 tisuća je sa sjedištem u Federaciji BiH.

Hipotetski, da poljoprivredno gospodarstvo čini prosječno po tri člana s pravom glasa, to je oko 210 tisuća birača u Federaciji i oko 90 tisuća u Republici Srpskoj. Pod pretpostavkom da bi svi oni glasovali za novu stranku, imali bi značajnu ulogu u političkom životu BiH.

Tako bi, uspoređujući taj broj s rezultatima prošlogodišnjih Općih izbora, poljoprivrednici mogli izabrati barem jednog člana Predsjedništva BiH, bili bi najmanje treća politička snaga u državi i najmanje druga u Federaciji BiH te bi bili u prilici sastavljati vlast na više razina.

Međutim, ako i dođe do osnivanja stranke poljoprivrednika, iluzorno bi bilo očekivati da ta stranka ostvari značajne rezultate, jer već danas, brojne vođe poljoprivrednih udruga u BiH su politički angažirani u različitim strankama u kojima djeluju i u kojima su za svoje djelovanje nagrađeni različitim pozicijama, kako u stranci, tako i u upravnim i nadzornim odborima javnih poduzeća, zastupničkim i savjetničkim mjestima i slično.

Oni preko političkog angažmana bivaju postavljeni na ključne pozicije u udrugama s većim brojem članova kako bi se, za svaki slučaj, mase držale pod kontrolom, ali i obratno. Tako 'u tom kolu plešu' s dvostrukim ulogama, sve dok nadređeni ne zaključe da su im postali nepotrebni, a tad odlaze u ropotarnicu povijesti.

Podsjećamo, upravo se i Nedžada Biću, predsjednika udruge koja zagovora osnivanje stranke poljoprivrednika, godinama povezivalo i optuživalo za blizak odnos s vladajućima poradi ostvarivanja osobne financijske koristi, još od Platforme i ministrovanja Jerke Ivankovića Lijanovića.