Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka

ljubuski.info

Promotivno-ocjenjivačka izložba i jubilarna 10. znanstveno-stručna radionica na temu "Šipak" održana je u utorak u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru.

Ravnatelj FAZ-a u Mostaru Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja zajedno s proizvođačima promovirati uzgoj i proizvodnju šipka, odnosno dignuti površine pod šipkom.

Ove godine naglasak je na divljem šipku, odnosno o njegovim prednostima. Ova vrsta šipka u Hercegovini je veliki izvor C vitamina i jako je značajna za zdravlje ljudi. Moram kazati kako površine pod šipkom ipak nisu na razini na kojoj smo mi željeli, one trenutno iznose oko 55 hektara i ova proizvodnja nije zaživjela u onom smislu koji smo planirali, kazao je Ivanković.

Što se tiče površina, Ivanković je kazao kako one stagniraju iz razloga što nema stimulativnih mjera.
Nema onog neophodnog poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da se ta situacija u 2020. godini ipak mijenja u smislu stimuliranja, podizanja dugogodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline i vinove loze i svega ostalog što je značajno za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom, istaknuo je Ivanković.

Dodao je kako FAZ i ovakve manifestacije uvijek promoviraju potrošnju šipka u svježem, a još više u prerađenom stanju.
Turska ima preko 100 prerađenih proizvoda na bazi šipka i vrlo je jasan put kojim mi moramo krenuti. Mi u Hercegovini imamo cijeđene sokove od naranče i limuna, međutim trebali bi imati i cijeđeni sok od šipka, a ako je moguće i od divljeg šipka, naveo je Ivanković.

Diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva Aida Kohnić naglasila je kako divlji šipak ili ljutunac ima velike nutritivne i zdravstvene vrijednosti.
U zadnje vrijeme favoriziramo ljutunac, ali i svaku sortu koja se pokaže dobrom na terenu, a konkretno radi se o ciparskom šipku. To je vrsta slatkog šipka i sadi se prvenstveno radi konzumacije u svježem stanju, ali se može preraditi i u sok. Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka i nadam se da će se to jednog dana i dogoditi, dodala je Kohnić.

Stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo u FAZ-u Miro Barbarić ustvrdio je kako su na ovom događaju predstavljene autohtone vrste šipka u Hercegovini, ali i introducirane poput već navedenog ciparskog.
Ciparski šipak pokazuje jako dobre rezultate u našem podneblju, izrazito je atraktivan jer je kod njega, za razliku od svih drugih, izražena crvena boja ploda i sazrijeva jako rano što se poklapa s turističkom sezonom, dok se ostali šipci nalaze u jesenskom periodu, kazao je Barbarić.

Dodao je kako je današnja tema razgovora bila i prilagođavanje divljeg šipka plantažnim naseljima gdje bi se moglo imati i do 1700 stabala na jednom hektaru.

Dosadašnje teme bile su ocjenjivanje plodova barskoga šipka i glavaša koji su najučestalije sorte šipka, ali i drugih, gdje su se dodjeljivala prva, druga, treća mjesta i plakete, a ove godine će se svima dodijeliti zahvalnice za deset godina sudjelovanja na ovoj manifestaciji.

bljesak.info

Glas naroda

Šipak ti, ja sam u Stuttgartu.

Tvoj problem

No problem i tebi šipak.

Ivankoviću koliko ti imaš posađeni šipaka? Tko te tamo postavi i da ti naričeš što je kome dobro?! Što se god radi,od jutra do mraka,isplati se zato netriba agronomija ili menađžer.

jeli ovo onaj što je prije par godina govorio da je hercegovina zemlja smilja , kakvo je to sad mijenjanje mišljenja hahahahaha

Ako su uspijeli "šup^ci",zašto ne bi i "šipci"..

Šipak ovdje ne može uspjeti ali sigurno može nar...

Eto sad ovi što su frezali brda za smilje samo još trebaju pikamerima probiti do jednog metra i to sve ponovno isfrezati i imaju površine za divlji šipak. To će ih doći još samo oko 4-5 km po kvadratu. Šipak kao i ostalo voće traži duboku obradu tla tj 70-100 cm. Nakon toga obvezno treba ići 10 m3 stajnjaka na dulum, kojeg treba inkorporirati u sloju od 30 cm. Bez toga nemojte ni pomisliti na voćarstvo!

Da, stim da freza ide u dubinu 70-90 cm kao što je to radio Nuić na Crnopodu!

Moremo sadit šipak na plantaži.
Svakako nema loze.

Di god moze uspiti treba saditi divlji šipak. Pored toga obvezno treba netko tko će od toga napraviti završne proizvode...nabaviti strojeve za obradu plodova tj odvajanje zrna od kore, prešanje špice itd. To je sigurno kvalitetna sirovina za proizvodnju ljekoviti sokova, vina, ulja i još nekih proizvoda...

ali divlji ti neće uspijevat ako oko njega nije prirodni okoliš i ako ga zalijevaš maziš i paziš

Kakav je to prirodni okoliš? misliš nemore se saditi u gradovima ,industriskim pogonima ???Naravno da šipak traži povoljnu ekspoziciju i mikroklimu ( brda i prozraku ) kao i većina voćaka, nikako u kotlinama saditi jer to nije ni za povrće...

I sok cemo nazvati sipak cola

Nista nema od sipka sve sto smo probali propalo je neka ga sade Politicari oni su nas svakako POKRALiI ako propadnu nisu izgubili svoje pare

Sta si ti sve proba? Naravno od sirovine nema nista dok se ne obradi. I kamen je bezvrjedan dok se ne obradi.zamisli kinezi kupili kamenolom u mostaru i pilani kamen izvoze!

Ja san isto zato da se na plantaži posadi šipak pa ćemo bit konkurencija Coca coli i cockti .pravićemo sok šipacola.

Veliki stručnjaci prvo nagovaraju na smilje a sad na šipak na kraju je paučina

Manite se price,vec sadite. Da ste posadili kad vam je bila prva ta znanstvena skupstina,do sada ste mogli biti bogatasi.

Aa bome su ovi za šamara. Pa kakav šipak zadadi ga 5god treba da bi ubra 5 kila sad se jedva proda za 0.50 km.
Pa očeg živit ljudi moji
kupite kokose bar ce bit jaja i pilica da se nije gladn
ove klošare sve treba istuc narod na jad nagovaraju

Popalili i frazali brda gdje je bilo divljeg šipka,da se sadi smilje.dragi vodja dolazi obilazi plantaže smilja ,nas tada nacelnik na sjednicama vijeća govori kako je to budućnost Hercegovine,a sad sutra svi ka ona ženska stvar.i sad se pojavi opet neki pametnjak koji opet pokušava ljude uvjerit u nesto .nije problem ljudi moji ni u smilju ni u šipku ni paradajzu ni lubenicu ni bilo čemu problem je u vlasti koja je nesposobno za bilo što osim za sebe i svoje uhljebili.od svakog rada se u normalnim zemljama da zivit a kod nas se samo zovi od podobnosti i uhljebljavanja.

Tako je i time su uništili bioraznolikost i zatjerali živinu

Da počmete i Koku sadit,ovi bi oborili cijenu Kokaina na 30pfeninga,po kg.tako da nemislim da će išta ić.

Profesore Ivankovicu okani se prica o sipku. I sad nema trzista ane da se posadi 200hektara.Sipak ceka sudbina cincila, nojeva, lavande, cmilja. A to su nekad po pricama profesora bila dobre investickje. No narod postade pametniji pa ne nasjeda.. Vi mozete skolovati samo kadar za drzavne urede a sve drugo bolje dasutite........

mogla bi ali neće zahvaljujući političarima i zar stvarno mislite da će te išta prodat pored zemalja kao što je Turska

Nek prvo kradezeovci posade šipak na svojoj zemlji ako je sad otkupna cijena 0.50KM za pet godina će biti 0.10KM eto narod će se jako obogatiti gore nego cmilje

ovaj je ocito zaluta sa sipkom narodu trebaju radna mista oko sipaka treba puno posla dok dode na rod ka prispije za branja onda se nemoze prodat

Za 600-700000 KM može se otvoriti najmoderniji pogon za preradu divljeg šipka, eto nek se "gazde" i ostali prikupljači novca angažiraju za svoj narod...ili svoj džep...

Šipak ima svoju budućnost na ovim prostorim. narod je u velikim problemima brzom tempu života u štresu nervozi u beznadju što proizlazi iz takvog jednog ljudskog stanja Proljev sa čime možemo da ga suzbijemo sa šipkom. Ljudi su obično u takvim zdravstvenim stanjima bljijedi zato je tu jvitamin C da vrati boju. Zašto ne promjenit naviku kada se ide u goste sa ćesom zašto ne ponit 1kg šipaka umisto1kg banana još kada znamo da se na kori od banane možemo i okliznut što se sa šipkom nikada neće dogodit. Zašto ga ne brendirat napravit kao što imamo dani mladog krompira isto tako imati dane ljutona i sladuna da stane uz bok raštiki koja danas nema konkurencije.

Hercegovina je postala zemlja „Uvlačigu.a“ a ovi što se nisu mogli tim bavit oni su otišli . Di su HDZ- stručnjaci što ne osmisle preradu i plasman. Najbolje šta znaju je palit sviće i polagat cviće. E moj narode u veliku se rizičnos upuštaš.

ovi strucnjaci ne govore da treba imati infra strukturu za svski POLJOPRIVREDNI PROJEKAT 10 stabala sipka treba jedna krava srat godinu dana nema ni kenjaca da balegaju a kamoli krava mogo bi mozda ABZ on bi jedino moga gnojiti stajnjakom i zamjeniti tu stoku seljacki jezik

Da ne bi rata ne bi znali s kim živimo od ratnih profitera zidajnika privatizacijskih hopova šarlatana svih vrsta među kojima je i ovaj slučaj svi na proračunu a narodu udaraju dumine nakon interneta nema više naivaca

Marko je član zle organizacije od 1995 godine.Nije naškodijo di nije moga.Meni je bezobrazno pokazao svoju svirepost kad je mislio da je moćan.Postanu đavli i onda se udruže.Komentari ima dvi godine pokazuju tko je Marko.Marko moćan si koliko i gmizavac .

Hercegovina je u zadnjih 20 godina zemlja ne šipaka nego šu.paka

Bravo goste neznam koji si ali ova ti je na mistu „Zemlja šup.ka“

Divljeg sipka sve vise i vise nestaje sto zbog klimatskih promjena sto zbog pozara.

Najbolje je da svi sadimo za svoje potrebe i da ne k.e.nj.a.m.o ovde o biznisu,ionako ne mozemo konkurirat strancu jer mu robovi rade za koru kruva po satu

Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari