Postaje li Gabela obiteljska Troja?

ljubuski.info

Budući da se ovih dana ponovno podgrijava priča o mogućoj lokaciji Troje u Gabeli, odlučio sam reagirati ali ne zbog onih starijih kojima su isključivo ciljevi njihove želje, a ne precizni detalji oko te problematike! 

Mene najviše zanimaju novi mladi naraštaji koji se tek trebaju susresti s Homerovim djelima, koja su jedini putokaz ka rješenju tog 28 stoljeća starog problema.

Dragi mladi budući intelektualci, moj vam je savjet pročitati Ilijadu s razumjevanjem a ne nekom napetom žurbom zbog školskog programa i lektire, jer na takav način ništa nećete shvatiti!

Vidim kako ovi Čapljinci uvode neke, navodno, nove dokaze za preciznu lokaciju Troje:

... Troja u dolini Neretve potvrđuje kretanje zvijezde Sirius koju spominje Homer u djelima Ilijada i Odiseja, a čiji je položaj identičan položaju te zvijezde gledane s područja juga Hercegovine.

Naviknut sam na prosipanje ovakvih i sličnih gluposti, ovu su prosuli oni koji nikada nisu s razumjevanjem čitali Homera.

Ne spominje se zvijezda Sirijus, već se spominje sazviježđe Oriona, za kojeg Homer kaže kako se rađa u jesen i kako jadnicima ljudima vrućicu nosi.

Nadalje, Homer u toj skupini zvijezda uočava oblik napetog luka i strijelu, koja stalno cilja prema sazviježđu Velikog medvjeda, što se po noći jasno i sada vidi.

Kad budete čitali Ilijadu, obratite pozornost kako autor zanimljivo opisuje prividno kretanje zvijezda na nebu.

On tamo kaže za Velikog medvjeda kako stalno motri na Oriona da ga nebi ustrijelio, još se u tom bježanju ...stalno vrti oko sebe i nikad se ne kupa u moru!

Ovaj Homerov izraz da se Veliki medvjed nikad ne kupa u moru, namjerno je ostavljen u njegovoj tajanstvenoj mapi koja nas vodi upravo na naše geografske predjele Hercegovine. Tu, tijekom noći, Veliki medvjed nikada ne zalazi iza horizonta, tj. ne potapa se u more, već se tijekom cijele noći vrti oko zvijezde Sjevernjače visoko na horizontu što se ne može reći za lokaciju Troje u Turskoj, tamo Veliki medvjed zalazi iz horizonta i "kupa se u moru".

Često puta kažem kako je Roberto Salinas Price moj prvi učitelj po pitanju Homerologije, to sam kazao i njemu zadnjih godina njegova života dok smo se još dopisivali.

Tad sam mu nastojao ukazati na malu pogrešku koja je vidljiva po Ilijadi, od mjesta iskrcavanja vojske on je krenuo uz rijeku prema istoku, a Ilijada kaže kako se to kretanje odvijalo prema sjeveru i preko nekog brdskog masiva.

Naravno, predočio sam mu još veliki broj detalja koji se savršeno uklapaju u ljubuški kraj.

Bilo mi je jako važno dovesti Salinasa u ljubuško polje i sve mu predočiti s brežuljka kojeg mnogi tragači za Trojom stoljećima priželjkuju.

Salinas je bio zatečen mojom odlukom, bio sam mu voljan sve to bezuvjetno predati i prepustiti ako se odrekne Gabele.

No, u dopisivanju se nije otvoreno izjasnio, ali me ipak želio upoznati na svom poslednjem dolasku u Čapljinu. Zadužio je direktora turističke zajednice Čapljina da me pozove na promociju njegove nove knjige.

Ja sam tom gospodinu preko telefona rekao da to ne dolazi u obzir, jer mi je to slično pozivu bivše djevojke na njezinu svadbu.

Salinas mi, u zadnjem pismu, koje piše iz hotela Mogorjelo u trenutku pred odlazak, piše kako mu je žao što se nismo sreli, i još napisa kako me nekoliko puta spominjao na televiziji i pred novinarima.

To mi je namjerno naglasio jer sam ga upozorio kako me ne treba nigdje spominjati jer će to njegovi prijatelji iz Čapljine po običaju i po svaku cijenu zataškati.

Budućim čitateljima Ilijade preporučam obratiti pozornost na onaj dio gdje se spominje riječni tok (ili izvor), iz kojeg izvire mlaka voda, a pritom se uokolo izdiže veliki oblak vodene pare koja iz daljine podsjeća na oganj kad gdje gori.

Ilijada, Pjevanje XXII. stihovi 147 - 156

Tako obojica tad do ljepotekih izvora dođu,
Gdje dva izviru vrela virovite rijeke Skamandar.
Mlaka izvire voda iz jednoga, te se iz njega
Okolo izvija dim ko iz ognja, kada gdje gori;
A drugo i ljeti teče studenom vodom ko tuča
Ili ko studeni snijeg il' voda kada se sledi.
A tu uz izvore blizu široka perala stoje,
Obzidana i lijepa, gdje perahu blistavo ruho
Krasne trojanske žene i prekrasne njihove kćeri,
Dok još bješe mir, dok ne dođoše ahjski sini.

Svi su tragači za Trojom priželjkivali lokaciju grada i takav prizor na njegovoj istočnoj strani.

Prije 130 godina Schliemann je iz Pariza ponio toplomjer kako bi se uvjerio u mogući pronalazak odgovarajuće tople vode s dimnom zavjesom na lokalitetima Turske.

Moja naslovna slika pokazuje taj oblak dimne zavjese slapa Kravice, koji se savršeno uklapa u još mnoge druge detalje Homerove mape.

Što na kraju poručiti turističkim zajednicama koje su na vrijeme shvatile kako se turizam ne može graditi na raštiki, gangi, puri lučanici…?

Imate pravo, ali, ako ste odlučili turistima pokazivati moguću lokaciju Troje, e, onda sazovite Homerologe i pokrenite javnu raspravu po tom pitanju!

Homerolog, Krešo Vujević

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari