Stegovno povjerenstvo Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH odbacila je danas stegovnu tužbu protiv predsjednika te institucije Milana Tegeltije.
Osim toga, odbačen je i zahtjev za suspenziju Milana Tegeltije. Oba zahtjeva su odbačena kao nedopuštena.
Ured stegovnog tužitelja podigao je prije tri dana stegovnu tužbu protiv predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Milana Tegeltije, a po stegovnoj prijavi suca Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića.
Podsjećamo, Ured stegovnog tužitelja podnio je tužbu zbog susreta Milana Tegeltije s Nerminom Aleševićem, o kojem su mediji izvješćivali prethodnih dana.
Tegeltija je u priopćenju VSTV-a naveo kako je zatraženo njegovo privremeno udaljavanje od dužnosti u "Viber poruci od zamjenika glavnog stegovnog tužitelja".
Nisam upoznat sa sadržajem tužbe, njenim razlozima niti osnovama za njeno podnošenje, jer mi ista nije dostavljena
, kazao je Tegeltija u priopćenju, dodavši kako nije upoznat ni s razlozima za predlaganje privremenog udaljavanja s dužnosti.
Naveo je kako u postupku koji je prethodio podnošenju tužbe nije imao priliku sudjelujovati kao prijavljeni, niti se izjasniti na navode tužbe, niti na zahtjev za suspenziju.
Kome vjerovati?
Ugled domaćeg pravosuđa dobrano je narušen. Većina sudaca i tužitelja svoj posao obavlja časno, ali je ukupna slika loša. Kakva će biti ako je jedan glavni tužitelj otišao, a nitko ne zna zašto, ako je drugi smijenjen, ako je jedan na izdržavaju kazne, ako se protiv dvojice vode kazneni postupci, dok je jedna sutkinja u bijegu, druga procesuirana…
To su stvari koje ozbiljno narušavaju ugled pravosudnog sustava. Kako da, onda, obični čovjek vjeruje u pravnu državu?!
Šverc oružjem
Krenimo od početka. Od formiranja VSTV-a prije 13 godina, niti jedan tužitelj nije završio svoj mandat, a da ga sa pozicije nisu ispratili skandali i kontroverze.
Marinko Jurčević bio je prvi glavni tužitelj ove institucije koji je 2008. prvo otišao na bolovanje nakon čega je uslijedila i ostavka na ovu poziciju. Nakon toga nikada se više nije vratio poslovima u pravosudnim institucijama.
U to vrijeme, mediji su navodili da je državnog tužitelja Jurčevića na prisilno bolovanje poslao i s posla udaljio Raffi Greogiran, zamjenik Visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka.
Mogućnost da se Jurčevića makne s pozicije glavnog državnog tužitelja otvoreno je, početkom ovog tjedna, nagovijestio njegov američki kolega David Schwendiman, aktualni šef Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH
, navodi su u tekstu magazina Dani iz veljače 2008. godine.
Nedugo nakon odlaska Jurčevića, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH imenovalo je Milorada Barašina za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. Za ovu poziciju osim Barašina prijavilo se osam kandidata: Džemila Begović, Vesna Budimir, Šesenam Ćosić, Midhat Hodžić, Džemal Karić, Azra Miletić, Ismet Šuškić i Drago Višnjić.
Međutim, ni Barašin nije slavno završio svoju karijeru na mjestu glavnog tužitelja. Prvostupanjsko stegovno povjerenstvo Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH je završilo postupak protiv tada bivšeg glavnog državnog tužitelja Milorada Barašina.
Skoro godinu dana trajala je istraga o Barašinovim 'neprimjerenim kontaktima' s međunarodnim krijumčarem oružja Slobodanom Tešićem. Kako je tada priopćeno iz VSTV-a, predstavnici Prvostupanjskog stegovnog povjerenstva i tada kompromitirani tužitelj prihvatili su Sporazum o zajedničkoj suglasnosti o utvrđivanju stegovne odgovornosti, kojim je predviđeno da se Milorad Barašin kazni smjenom s funkcije glavnog državnog tužitelja, premještanjem na mjesto tužitelja u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH i smanjenjem plaće na iznos od deset posto u razdoblju od tri mjeseca.
Afera "Transkript"
Nakon smjene Barašina, na njegovo mjesto došao je Goran Salihović koji je na ovu poziciju došao s mjesta predsjednika Općinskog suda u Sarajevu. Salihović je na dužnost stupio 1. veljače 2013. godine.
Tri godine kasnije, i Salihović će biti suspendiran nakon afere "Transkript" u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Milorad Dodik, a koju je otkrio Žurnal. Protiv Salihovića pokrenut stegovni postupak zbog ozbiljnih stegovnih prekršaja među kojima su upuštanje u neprimjerene kontakte sa sucem ili strankama u postupku, omogućavanje vršenje dužnosti tužitelja osobama koje na to nisu zakonom ovlaštene, miješanje u postupanje sudaca ili tužitelja s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, stegovnim stvarima, pitanjima unaprijeđenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti VSTV-a BiH.
Odlučeno je kako će privremena nasljednica Salihovića biti Gordana Tadić, koja je obavljala dužnost šefice Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Nakon kraće pauze od procesuiranja tužitelja, prošle godine Sud BiH podigao je optužnicu protiv Bože Mihajlovića, državnog tužitelja, a terete ga za nesavjestan rad u službi u aferi "Nestali novac". On je bio osumnjičen i pod istragom da je iz blagajne ove pravosudne institucije, iz 12 tužiteljskih predmeta koje je dužio, nestalo skoro 300.000 KM. Na svim aktima o izuzimanju novca je potpis tužitelja Mihajlovića, a nestao je čak i novac iz predmeta vezanih za prostituciju.
Pojedinci iz Tužilteljstva BiH pokušali su najprije sve zataškati i za ovu aferu optužiti Sadinu Beridan-Zuhrić, teško bolesnu Mihajlovićevu daktilografkinju, ali je utvrđeno kako ona nije imala službeni položaj, kako se službeno sumnjičila, pa je postupajući tužitelj Emir Neradin istragu preusmjerio na Mihajlovića, čime je njegovo amnestiranje propalo.
Sutkinja koja dijeli pravdu i živima i mrtvima
"Pazi, vozilo ti je ozvučeno i pregledavat će te kad dođeš u Hrvatsku. Ne kopaj previše! Samo provjeri kod svojih jer je situacija vrlo ozbiljna
, razgovor je koji su na tajnim mjerama snimili policajci Federalnoga MUP-a, a glas je navodno pripadao sutkinji Lejli Fazlagić.
Podsjetimo, bivša sutkinja Općinskog suda u Sarajevu, dijelila je pravdu i živima i mrtvima. U njenoj sudnici su se godinama odvijali lažni imovinski sporovi u kojima su ponekad i tuženi i tužitelji bili stanovnici onoga svijeta. Bez obzira na okolnosti, rezultat je uvijek bio isti - nekretnine pokojnika su na kraju izrežiranih procesa postajale vlasništvo sutkinje Fazlagić, njenih srodnika ili poznanika.
Ona je od 2011. do 2016. godine razbaštinila desetine vlasnika nekretnina u Sarajevu, preknjižavajući njihove kuće, stanove, poslovne prostore i zemljišta na osobe koje nisu imale pravo na tu imovinu. Najčešće su na meti bile napuštene nekretnine sarajevskih Židova stradalih u Drugom svjetskom ratu i drugih pokojnih Sarajlija te imovina pojedinih poduzeća. U optužnici koju je Tužiteljstvo Županije Sarajevo podiglo protiv sutkinje Fazlagić početkom prošle godine piše kako je nezakonito preknjiženo 19 nekretnina, vrijednih skoro osam milijuna KM. U tome su joj pomagali: pojedini suci, odvjetnici, bilježnici, sudski i općinski službenici i drugi. Tužiteljstvo tvrdi kako se radilo o organiziranoj kriminalnoj skupini pod vodstvom Alije Delimustafića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
Neke nekretnine su nedugo nakon preknjižbe prodane, a Fazlagić i njen otac su za sebe zadržali dva stana u samom centru Sarajeva, vrijedna 1,46 milijuna maraka. Sutkinja Fazlagić je nakon otvaranja istrage 2016. godine dala otkaz, a zatim je pobjegla u Hrvatsku.
Kompromitirajuća snimka
Posljednje godine sudijske karijere Lejle Fazlagić u Sarajevu su, prema optužnici, obilježene nezakonitim poslovima - zloporabom ovlasti, pranjem novca, krivotvorenjem isprava i prijevarama koje je činila zahvaljujući dobrim vezama u institucijama.
Tužiteljstvo ŽS je tereti za organiziranje lažnih parničnih postupaka o podjeli imovine u kojima je zlorabila osobne podatke uglavnom umrlih osoba te donosila presude na osnovu krivotvorenih dokumenata i lažnih saglasnosti.
U optužnici piše kako je informacije o nekim nekretninama koje su bile predmet parnica dobijala od svoje poznanice Lejle Cerić, bivše šefice Odjela za imovinskopravne poslove Općine Stari Grad u Sarajevu.
Nakon Rijeke, Labina i Zagreba Fazlagić se posljednju godinu skrasila u svojoj vikendici u Maloj Dubi pokraj Makarske, no njezina pravna bitka protiv izručenja ne prestaje. Protivljenje izručenju, žalba na odluku riječkoga Županijskoga suda o postojanu pretpostavki za izručenje, ustavna tužba, zahtjev za obnovu postupka pred Županijskim sudom u Rijeci, žalba na rješenje Županijskoga suda u Rijeci za obnovu postupka… Sve te pravne lijekove hrvatski su sudovi Lejli Fazlagić poodbijali u posljednje dvije godine, no to zapravo nije ni važno. Naime, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, iz nekoga nepoznatoga razloga, bivšu sutkinju ne izručuje Sarajevu. Treba napomenuti da je odluka o izručenju okrivljenika diskrecijsko pravo ministra.
Javnost u BiH ponovo je šokirana. Afera s Milanom Tegeltijom, predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, još je jedan čaval u odar bh. pravosuđa.
Podsjetimo, "Žurnal" je objavio je snimku koja dovodi u vezu Tegeltiju s koruptivnim radnjama odnosno trgovanjem istragama. Predsjednik VSTV-a BiH opovrgao je ranije te navode tvrdeći kako se radi o pokušaju njegovog diskreditiranja. Prije dva dana dao je izjavu u svojstvu svjedoka postupajućem tužitelju Tužiteljstva BiH povodom aktualnog događaja. Kome vjerovati?!
