Sadašnja mreža magistralnih cesta najintenzivnije građena od 1968. do 1985.

ljubuski.info

Za 18 mjeseci, svi koji žele u jedini bosanskohercegovački grad na moru Neum, konačno će do njega moći doći bez prelaženja hrvatske granice, ali i bez avanture mukotrpnog preživljavanja na dosadašnjoj, mnogi će se složiti, cesti jako loše kvalitete koja vodi teritorijom BiH od Stoca do Jadrana.

Tako tvrdi direktor Javnog preduzeća "Ceste Federacije Bosne i Hercegovine", Ljubo Pravdić, koji je najavio kako će za završetak radova na izgradnji magistralne ceste Stolac - Neum trebati godina i pol, kako bi se povezalo naselje Babin Do u Općini Neum sa Drenovcem u Općini Stolac, u ukupnoj dužini od 32,9 kilometara.

Dionica se, kako navodi Pravdić, sastoji od magistralne ceste s dvije trake širine 3,5 metara, trake za spora vozila u dužini od 1,5 kilometara, dva tunela, dva mosta, 18 prolaza i osam devijacija. Zbog učinkovitosti u rješavanju imovinskih odnosa i ubrzane gradnje, predmetna dionica je podijeljena na lotove.

Ulaganja uglavnom na 'rehabilitaciju'

U ovoj fazi ugovorena su tri lota, a izgradnja će koštati preko 17 milijuna eura. Novac za radove osiguran je iz kreditnih sredstava Svjetske banke i Europske investicijske banke.

Bosanci i Hercegovci koji iz nekog razloga ne posjeduju putovnicu, tako će doći do Neuma znatno lakše nego ranije, dok će prednost osjetiti i oni koji putuju ka dubrovačkoj regiji, pripadnici granične kontrole, pa i inozemni turisti.

Ceste u FBiH su u europskom prosjeku

Pravdić tvrdi da su, i pored svega, magistralne ceste u FBiH, u datom rangu državnih cesta, na razini europskog prosjeka obzirom na stanje kolovoza, prometne signalizacije i cestovne opreme, no, da je problem u tome što BiH nema identificiran sektor u Vladi koji bi imao ulogu upravljanja sustavom i naporima na unapređenju sigurnosti prometa.
Nemamo predviđene savjete za sigurnost prometa na svim razinama vlasti. Nismo usvojili nacionalnu strategiju i akcijski plan za unaprjeđenje sigurnosti u prometu, podvlači Pravdić.

No, trenutni loš pristup Neumu kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, nije jedino što već dugo vremena otežava cestovni promet u BiH. Problematičnih dionica je i previše.

Pravdić je govorio o toj problematici, finansiranju i realizaciji projekata, kao i prioritetnim radovima na poboljšanju prometne infrastrukture u FBiH i BiH.
Postojeća mreža magistralnih i regionalnih cesta izgrađena je prije nekoliko desetljeća i već danas određeni broj dionica svojim tehničkim i eksploataciojskim svojstvima ne zadovoljava potrebe dostignutih prometnih tokova na učinkovit, siguran i ekonomičan način u sadašnjim uvjetima eksploatacije, ocjenjuje Pravdić, koji dodaje da su se ulaganja u mrežu do sada uglavnom usmjeravala na razne "rehabilitacije".

Time je postignuto relativno zadovoljavajuće stanje na većini magistralnih cesta. Međutim, svi negativni utjecaji nepovoljnih tehničkih parametara su ostali, a sa porastom obujma prometa ti utjecaji se dodatno pogoršavaju.

Eliminacija 'uskih grla' na magistralama

Posljedica svega toga su relativno niske brzine vožnje, te loša situacija u pogledu sigurnosti prometa sa značajnim brojem opasnih mjesta i tzv. "crnih točaka". Kako kaže Pravdić, studijskom analizom stanja postojeće mreže magistralnih cesta, dužina cesta koja ne zadovoljava potrebne tehničke elemente (II/III i III kategorija) iznosi ukupno 894 kilometra, od čega 806 otpada na magistralne ceste drugog, a 88 na magistralne ceste prvog reda.

Bolje finansiranje za bolje održavanje

Govoreći o financiranju projekata, Pravdić kaže kako "Ceste FBiH" planove prave temeljem stvarnih prihoda koje ostvaruju.
To su svakako prihodi iz nafte i naftnih derivata. Očito je kako postoje potrebe za većim prihodima kako bismo stanje magistralnih cesta doveli na što višu razinu. No, ne planiramo ništa za što ne postoje već osigurana financijska sredstva. Kada je riječ o Programu modernizacije, tu su osigurana sva potrebna sredstva, mada još uvijek očekujemo efektivnost kredita EBRD-a koji je planiran za projekte rekonstrukcije mostova i tunela i sanaciju šteta od poplava odnosno izgradnju obilaznica oko gradova. Iznos tog kredita je 65 milijuna eura, kaže Pravdić, koji ukazuje na potrebu povećanje temeljnih prihoda preduzeća:
Možemo se naći u situaciji da nećemo biti u stanju dovesti prekategorizirane ceste do standarda magistralnih cesta, a samim time niti osigurati njihovo kvalitetno održavanje.

Šta JP "Ceste FBiH" čine i namjeravaju činiti po tom pitanju?

U razdobljima od 2010. do 2015. godine, kroz razne investicijske projekte utrošeno su oko 233 milijuna eura, od čega ju oko 24 milijuna naše ulaganje. Ono što planiramo u razdobljima od 2018. do 2021. je modernizacija magistralnih cesta, koja predstavlja napredniji oblik ulaganja u mrežu magistralnih cesta. Za program je predviđen proračun od oko 168 milijuna eura. Ciljevi programa su izvršiti eliminaciju 'uskih grla' na mreži magistralnih cesta radi zadovoljenja prometne potražnje u odnosu na minimalnu razinu usluge 'E', eliminaciju opasnih mjesta, rehabilitaciju ili rekonstrukciju pojedinih objekata (mostova i tunela), očuvati sigurnost odvijanja prometa i utvrditi program koji je uklopiv u planirani dio fiskalnog okvira za financiranje programa, navodi Pravdić.

Pravdić je prošle godine ukazao na problem opasnih mjesta, takozvanih "crnih točaka", koji se počeo rješavati.
Bilo ih je sedam. Raskrižje 'Mostar jug' na cesti M-17 je završena, dok je raskrižje 'Tasovčići' u završnoj fazi. Radovi su u toku na 'Maloj Lisi' i 'Podorašcu', na relaciji Tarčin - Konjic, a eksproprijacija se vrši na raskrižjema 'Husino', 'Olovo Nula - Olovske Luke' i 'Kamenica'. Tri raskrižje koje su također identificirane kao opasna mjesta će biti sanirane kroz projekat rekonstrukcije magistralne ceste M-1.8, a to su raskrižje 'Špionica', raskrižje 'Ćehaje', raskrižje na ulazu u Srebrenik, tvrdi Pravdić.

Skromni parametru za gradnju

Pored programa modernizacije, JP "Ceste FBiH' također rade i na sanaciji opasnih mjesta poput tri raskrižje u Vogošći, kao i u Sanskom Mostu, Jelahu i Bjelavama.

Od ostalih projekata u ovoj godini, izuzev onog na magistralnoj cesti do Neuma, "Ceste FBiH" su, kako navodi Pravdić, angažirane i na preostalim projektima iz Programa modernizacije, ali i projektu izgradnje tunela "Karaula" s pristupnom cestom na magistralnoj cesti M-18, izgradnji traka za spora vozila, rekonstrukciji tunela "Vranduk", "Crnaja" i "Ormanica" te sanaciji mostova.

Sigurnost cesti u FBiH svakako se može dovesti u vezu sa stopom smrtnosti u prometu. Sve veći broj automobila, sve gušći promet i stare i dotrajale ceste, kombinacija su koja navodi na reakciju.
Okosnica prometa u BiIH je magistralna cestovna mreža. Sadašnja mreža magistralnih cesta u BiH je najintenzivnije građena u razdobljima od 1968. do 1985. godine, a tehničko-eksploatacijski parametri korišteni za njihovu gradnju su relativno skromni i odgovarali su tadašnjem intenzitetu i strukturi prometa. Gotovo polovina mreže ovih cesta je sa dvotračnim kolovozom širine šest metara, sa projektim brzinama od 60 km/h, kaže Pravdić, koji dodaje:

Izgradnja ne prati gustoću prometa

U posljednjih nekoliko godina znatno je povećana gustoća prometa na našim cestama što je odraz povećanog broja registriranih vozila, a što nije odgovarajuće praćeno izgradnjom cesta i cestovne infrastrukture. Važno je napomenuti da i pored navedenog imamo smanjenje smrtnosti u prometu za približno 20 posto u posljednjih 10-ak godina.

Na pitanje koji su to problemi koji najviše koče infrastrukturne projekte, Pravdić kaže da su to dugotrajne procedure.
Ne možemo baš reći da sama politika koči projekte. No, kada govorimo o projektima JP 'Ceste', činjenica je da su procedure dugotrajne i da mogu jako usporiti proces nabavke koji je dodatno otežan postojanjem eventualnih žalbi koje su relativno česte. Moguće je da je to više posljedica nepostojanja odgovarajućih strategija zbog kojih se ne mogu unaprijed planirati projekti od ključne važnosti, uključujući fazno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu projektne dokumentacije i na njihovo pravovremeno okončanje. Slažem se da se mnogi projekti realiziraju jako sporo ali u svim državama koje su implementirale različite projekte, uključujući izgradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta, uglavnom su to desetljetni projekti koji se odvijaju sporo, govori Pravdić.

AJB

Glas naroda

pa kako kad nije to valjalo hahaha , ne samo da je najviše cesta sagrađeno nego i bolnica , tvornica i crkvi u tom periodu

svi znaju da je bilo bolje ali šute jer odmah si [ * neprimjereno * ]k komunjara neprijatelj a sve komunjare u hadezeu

a najintezivnije uništavana od 1992 do danas.Pogledajte samo cestu odod Ljubuškog do Mostara i takozvanu obilaznicu,sve ilegalna gradnja a ZNA SE tko je najveći krivac i tko je potpisivao građevinske dozvole

Sadašnja mreža magistralnih cesta najintenzivnije građena od 1968. do 1985.
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari