U registru branitelja nekadašnje Armije RBiH i HVO-a trenutno se nalazi više od 600.000 osoba, među kojima je i više od 100.000 umrlih, ali i veći broj onih koji nisu bili na crtama i u rovovima, već su pripadali logistici i Civilnoj zaštiti.
Donošenjem zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koje se očekuje sljedećih mjeseci, taj registar konačno će biti objavljen te se prvi put očekuje kako će u njemu ostati samo imena onih koji su pripadali borbenom sektoru.
Izborne svrhe
Na nelogičnosti su dugo ukazivali branitelji, ističući kako ih je na kraju rata bilo oko 270.000, ali da je u "izborne svrhe" registar nakon rata povećavan sve do 600.000.
Hamza Krkalić, jedan od predstavnika branitelja iz kampa u Sarajevu i član Radne skupine koja je usuglasila zakon, očekuje kristaliazciju registra u roku od šest mjeseci od početka primjene zakona.
S obzirom na to da branitelji traže stupanje zakona na snagu već od 1. srpnja, tako očekuju i završetak registra u kojem će biti odvojen borbeni od neborbenog sektora do početka sljedeće godine.
Umrli na popisu
Registar će biti dopunjen podatkom kojoj je vojnoj jedinici pripadao branitelj. Sada u registru ima više od 100.000 umrlih, a oko 170.000 je onih koji su u oružanim snagama bili manje od godinu. Dakle, ima i onih koji su bili tri dana. Prvo će se oni razdvojiti. Ostaje oko 150.000 ljudi koji nemaju nikakva prava. Onda će se ići u razdvajanje borbenog od neborbenog sektora
– istakao je Krkalić.
Realno je da primjena zakona počne od 1. srpnja, umjesto od 1. listopada, kako je predviđeno, ako vlast bude radila, kazao je Krkalić.
Zakonom o pravima razvojačenih branitelja, čije je donošenje traženo i na prosvjedima, predviđa se i braniteljska naknada u iznosu od pet maraka po mjesecu provedenom u ratu. U startu će se ona isplaćivati za nezaposlene braniteljima starijim od 57 godina, koji su duže od godinu bili u ratu, a naknadno će se tražiti načini za zbrinjavanje i ostalih.
Tko se smatra braniteljem
Prema tekstu budućeg zakona, razvojačenim braniteljem smatra se pripadnik Armije RBiH, HVO-a i policije nadležnog tijela unutaršnjih poslova koji je sudjelovao u pripremama za obranu ili u obrani BiH od 18. rujna 1991. do 22. travnja 1996. godine.
Njima i članovima njihovih obitelji zakonom se daje 16 prava, između ostalog, na zdravstvenu zaštitu, liječenje u inozemstvu, prioritet pri zapošljavanju, prijevremeno povoljnije umirovljenje, duži godišnji odmor, stambeno zbrinjavanje, besplatna pravna pomoć.