Lager kod Knina ulaže skoro 500 milijuna KM!

ljubuski.info

Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata. Vrijednost projekta je vrtoglavih 474 milijuna KM. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna.

Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina.

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometra četvornih. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika…, kao iz rukava zasipa brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.

Jukić nas je proveo kroz gradilište na kojem je radilo oko 200 ljudi. Za razliku od vašeg novinara, kojem je pogled bježao na obližnje vrhove Dinare i Svilaje, oni nisu imali vremena za uživanje u prirodi. Osim prisutnosti direktora, na užurbanost ih je tjerala bura. Iako ne pretjerano jaka, ipak je nemilice grizla.
Radovi, uz neka sitna kašnjenja, zasad idu prema planu te je ukupna izgrađenost već na 70 posto odrađenog. Najveći problem nam zna raditi bura. Trenutno uz ovu opremu na gradilištu imamo puna skladišta u lukama Zadar i Ploče, a dopremili su nam je partneri iz Njemačke. Plan je da se do sredine ožujka postavi sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a do početka jeseni trebalo bi proraditi svih 48 vjetroturbina. Zatim imamo period probnog rada i do kraja godine vjetropark će biti pušten u rad, objašnjava Jukić.

Do postavljanja prvih stupova gradilištem trenutno dominira ogromna dizalica. Žuta mrcina od oko 1150 tona veličine je obiteljske kuće i pomoću nje postavit će se sve vjetroturbine. Riječ je o najmodernijem stroju takve vrste, čija je cijena oko 13 milijuna KM.
Na nju još nije montiran kran dugačak 150 metara. Tad je još impresivnija. Pomoću nje možemo podići terete do 750 tona, a na visini od 150 metara kapacitet dizanja joj je 160 tona. Toliko je velika da se ne može samostalno kretati gradilištem. Kad postavimo jednu vjetroturbinu, tad dizalicu moramo razmontirati i preseliti do temelja druge vjetroturbine. Uz nju će nam trebati dva i pol do tri dana da postavimo čitavu konstrukciju, s vidljivim ponosom kaže Jukić.

Potjerani burom i glađu, selimo se u obližnju gostionicu Kod Pere u selu Radučić, gurmansku meku za sve one koji vole janjetinu i prasetinu s ražnja. Ondje nas je dočekao Dragan Stipić, izvršni direktor Lagera.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 130 milijuna KM). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH.

Cilj nam je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i vodeća firma u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga smo i nabavili najmoderniju opremu za transport i podizanje, u koju smo uložili preko 13 milijuna eura, ističe Stipić.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.
Velik je to problem za sve ulagače u Hrvatskoj. Projekt sve dosad nije realiziran zbog usporenosti institucija, neusklađenosti zakona i česte promjene raznih pravilnika. Svaka nova promjena traži prilagodbu, jako puno rada i čekanja. U drugim europskim zemljama ovakvi projekti se razviju u roku od godinu do dvije. To daje šansu investitorima da uspiju. Ako nešto traje 16 godina, tad možda nikad nećete dočekati povrat investicije, naglašava Stipić.

U Lageru očekuju da će im se investicija u vjetroelektranu Krš-Pađene, vrijedna 237 milijuna eura (1,8 milijardi kuna), vratiti u roku od devet do 10 godina. Na našu opasku kako je to brzo, Stipić se smije.
To su samo projekcije povrata. Ne znate kako će se vjetroelektrana pokazati u samom radu. Hoće li biti zastoja, kvarova… Slažem se kako je to neki rok povrata koji motivira investitore da ulaze u ovako riskantne i skupe projekte. Ali ako uzmete u obzir to da je ulaganje počelo 2003., kada je počelo i mjerenje vjetra, i otkada ulaganje neprestano traje, tada će povrat biti duži od 20 godina. No kod nas se povrat uvijek gleda od trenutka puštanja u rad, a ne od početka ulaganja, što je pogrešno, objašnjava izvršni direktor Lagera.

Posušaci su dosad u Krš-Pađene investirali oko 120 milijuna eura vlastitih sredstava, bez uključivanja banaka, što je preko 50 posto ukupne investicije. Sad očekuju podršku Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te da im odobri kredit od preostalih 118 milijuna eura kako bi dovršili projekt.
Ne sumnjam da će nas HBOR podržati. Riječ je o razvojnoj banci, a ovaj projekt na razne načine doprinosi hrvatskom gospodarstvu. Na njemu trenutno direktno i indirektno radi više od 1000 radnika. Dovršenjem projekta značajno se povećava energetska stabilnost Hrvatske te se smanjuje ovisnost o uvozu električne energije za oko 33 milijuna eura godišnje. Projekt se gradi na području od posebne državne skrbi, u jednoj od najsiromašnijih općina, koja će dobivati jednu lipu od svakog proizvedenog kilovata električne energije, što je na godišnjoj razini više od tri milijuna kuna prihoda. Time gotovo nestaje potreba da se Općina Ervenik subvencionira iz državnog proračuna. Uz to će Knin od naknade ubirati dva milijuna kuna godišnje jer je dio vjetroturbina na njegovu području, nabrojio je Stipić.

Pitamo ga što će se dogoditi ako HBOR ipak ne odobri kredit. Možda se banka preplaši priča o pogodovanju.

Naime, prije dvije godine vjetroelektrana Krš-Pađene našla se pod povećalom javnosti jer su mostovci optužili HDZ-ovu vladu Andreja Plenkovića da pogoduje Lageru i njegovu vlasniku Milenku Bašiću podizanjem naknade za obnovljive izvore energije (što je posljedično poskupilo račune za struju svim građanima). Godinu prije toga Mirela Holy prozvala je SDP-ovu vladu Zorana Milanovića jer je navodno njegov brat Krešimir Milanović lobirao za Lager.
Sve su to izmišljotine. Ako se nešto razvija 16, a od toga guramo projekt punih pet, šest godina, kako netko može reći da nam se išlo u korist? Ako je to pomaganje, onda bolje da nam nisu pomagali. Oko svakog velikog projekta u Hrvatskoj stvaraju se kontroverze. Jako je puno interesenata i pojedinci se žele reklamirati na naš račun. Ponavljam, nema nijednog razloga da nas HBOR ne podrži. Ako se to dogodi, čitav projekt dolazi u pitanje… Uvjeren sam da se to neće dogoditi, siguran je Stipić.

Uz to, dodaje kako će proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene biti poticana sa 71 lipu po kilovatu, što je najniža cijena od gotovo dvije tisuće dosad sklopljenih ugovora s Hrvatskim operatorom tržišne energije (HROTE). To je za Stipića još jedan dokaz toga da nije bilo nikakvog pogodovanja za njihov projekt.

Daleko najveću korist od vjetroelektrane imat će Općina Ervenik koja, uz istoimeno središte, obuhvaća Mokro Polje, Radučić, Oton i Pađene. Prema zadnjem popisu iz 2011., u njoj živi 1105 stanovnika. Većinom se radi o starijim ljudima, povratnicima srpske nacionalnosti.

Načelnik općine Predrag Burza (SDSS) nema ružne riječi za vjetroelektranu.
Po svakom kilovatu proizvedene struje mi ćemo dobiti jednu lipu, što će nam donijeti godišnje prihode od 2,5 do tri milijuna kuna. To je jako puno za razvoj naše siromašne općine. Osim toga, puno mlađih ljudi našlo je posao na gradilištu vjetroparka, tako da ne mogu reći ništa protiv investitora. Uz sve to, elektrana neće imati štetnog utjecaja na okoliš, ljude i životinje, što je potvrđeno brojnim studijama, istaknuo je Burza.

Njemu je jedino žao zbog toga što nije realizirana ideja ulagača iz Posušja da u obližnjim Kistanjama, u bivšem pogonu TVIK-a, pokrenu proizvodnju stupova za vjetroelektrane, čime bi se otvorilo 200 novih radnih mjesta. Prema objašnjenju izvršnog direktora Lagera Stipića, do toga nije došlo što zbog sporosti hrvatske administracije, što zbog stečaja Viadukta, koji je trebao biti partner u tom poslu. Zbog toga se stupovi za vjetroelektranu Krš-Pađene u konačnici uvoze iz Njemačke.

tportal.hr

Glas naroda

Čestitke

Pa i Nevenko ulaže u ljubuški nitko o tome ništa ne piše.Ljubuški je najrazvijeniji grad u županiji i jedini ima kino po ovim kišnim danima ljudi gledaju filmove,jedu kokice i uživaju u najnovijoj svjetskoj filmskoj produkciji.Na Bijači i Zviroviima svakim danom niču novi pogoni zahvaljujući našem načelniku koji je dvostrukim zaduživanjem za Nativu omogućio visoki rast proizvodnje u toj poslovnoj zoni gdje trenutno radi 1000 radnika.Velika ulaganja općine ljubuški su u infrastrukturu takod da se trenutno gradi nova zgrada Općine i MUPa sa velikom podzemnom garažom radovi su skoro pa gotovi.Ljubuški je dobio i novi šark iza osnovne škole marka Marulića sa svom potrebnom infrastrukturom.Bivša duhanska stanica u ljubuškom skoro da se ne može ne prepoznati a u centru je velika osnovna škola tek izgrađena.To je samo dio uspjeha našeg načelnika zato mediji pišite o tome nek se zna.

To kino je još jedna nedovršena i propala kradeze investicija tko će to u današnje vrijeme ići u kino kad niko neradi i još naplaćuju parking ispred

Pa Kino je otvoreno večernji već davno pisa nekoliko puta o tome završeno je zadnji put u osmom misecu prošle godine.Otvaranje bilo za izbore sikla se traka Nevenko pririza vrpcu,fra Dario blagoslovija Vedran upalija projektor i prikaza film.
Kino je otvoreno pa vi radite šta oćete da nije Nevenka nikad ne bi gledali film Kakava je ovo država vrti se još od prošlog ponediljka.Karte sve rasprodane svi dolaze u naše kino više Mostaraci ne idu u Cinestar

Ljubuško kino ko treći kanal na hrvatskom jeziku,stalno kažu samo što nije.Obećanje ludom radovanje jel tak ili nije tak izbjeglice

ima razloga zašto barba kino neotvara
on čeka na završetak snimanja
ljubuškoga dugometražnoga dokumentarnoga filma
" hopine i sekte hebu zbunjene ljubušake"
svi hebani ljubušaci na premijeru su pozvani
jel tak il ne tak sektaši i hopine

Uložila je BiH 18 miliona maraka u GP Bijača i to dala firmi Volta Ljubuški koji daju 30 posto prometa državi a ostalo Džajić Bevanda Džakula Čović 70 posto pada s neba ugroženima

Ovi adzovci su ugroženi ako nemaju milion maraka mjesečno od BiH

Ovo nije istina ljudi ulažu u poslovnu zonu na Bijači

Bijača puna proizvodnih pogona samo mi ža da se od tih silnih pogona ne bude vidija poduzetnički inkubator

500 miliona pa što to pišete če jadna sirotnja pocrkat nema za kruva a ovi cul 500 000 000 neznam ni kolko nula ima

ČUDO-od poduzetnika.čuli pravi prikolice pa komuon može konkurisat jedino balkanu istok.a dije buraz i Milanovićev brat totije sve MAFIJA BALKANSKA.čudi me da nepravi uloške za dame$$$$$

Hahaha

Što u Knin zar po Hercegovini nema brda i vitrine uvik nešto puše ali jugo aliga buretina. Skopčaj na Aluminiski i noge uzrak.

Pitanje za načelnika i predsjednika općinskog vijeća-šta se dogodilo sa zaduženjem Parkova oko milijun maraka za izgradnju podzemne garaže iza zgrade policije u ljubuškom.Općinski vijećnici su izglasali prijedlog odluke o zajedničkoj izgradnji javne podzemne garaže u ljubuškom.To je bilo još 2017 a ide i 2019 godina.
Zadužili parkove radova ni na vidiku,hoće li netko od HDZa odgovoriti na ovo pitanje?

01.04. 2019 ide prva lopata.

gdje ide prva lopata u Njemačku ili

Bašiću što nisi uložio u Hercegovinu,da se naš svit zaposli,ili i vi bižite od kradezea.Jada velikog moj narode,izgleda da mali moraju u Njemačku,ovde kriva neće biti,bogati iznose pare stečene na krvi i znoju svoje braće.Jada,jada,neviđenog!!!!

Svaka cast ne treba da se gradi u Ljubuskome ljudi svakako idu u Njemacku. Bravo

Lager kod Knina ulaže skoro 500 milijuna KM!
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari