Ljubuški rani krumpir postaje prepoznatljiv na tržištu

Zajednički nastup na tržištu, modernizirana proizvodnja uz standardizaciju kvalitete te razvoj sistema prikupljanja, skladištenja i distribucije ranog ljubuškog krumpira, doprinos je EU ProLocal programa jačanju konkurentnosti ovog proizvoda. To je dio sveukupnih napora Europske unije i Vlade Njemačke ka jačanju konkurentnosti sektora agrobiznisa u Bosni i Hercegovini.

U provedbi aktivnosti koje je podržao EU ProLocal, bilo tehničkom asistencijom ili dodjelom grant sredstava, učestvovala su tri najveća proizvođača ranog krumpira Zapadnohercegovačke županije: Poljoprivredna zadruga 'Plodovi zemlje', Rosić i I.B. Borna iz Ljubuškog, županijski Poljoprivredni institut, te partneri iz javnog sektora: Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije- HERAG kao i Općina Ljubuški.

Zajednički nastup na tržištu, novi kanali prodaje

Prepoznatljiv po kvaliteti i veoma ranom vremenu prispjeća na tržište, već početkom svibnja, ovaj autohtoni proizvod je uz podršku EU ProLocaladobio i vizualni identitet i službeno ime "Ljubuški rani". Moderan i jedinstven dizajn biorazgradive gajbice i vrećice sa sloganom "Sunce, kamen i crvena zemlja" na najbolji način ističu autentičnost proizvoda malih farmi, kao i sva svojstva hercegovačkog kraja iz kojeg potječe.

"Ljubuški rani" trenutno predstavlja krovni brend za 25 poljoprivrednih proizvođača, koji su dosad na tržištu nastupali pojedinačno. Oni su u lipnju 2018. godine, zahvaljujući uspješnim pregovorima koje je inicirao EU ProLocal, prvi put ostvarili zajednički plasman u supermarkete širom BiH. Prvih šest tona plasiranog krumpira prodano je u rekordnom roku, te je sezona okončana s plasmanom od 35 tona.

Zajednički nastup proizvođača pod krovnim brendom jamstvo je kvalitete i isporuke traženih količina. Ovo je važan preduvjet koji je bilo potrebno ispuniti za izravan plasman u maloprodajne trgovinske lance, ali i za postizanje više prodajne cijene proizvoda, koja je ove godine bila rekordnih 50-100% viša u odnosu na cijenu iz prethodne sezone.

Prošlogodišnja pozitivna iskustva zajedničkog nastupa na tržištu podstrek su za širenje mreže proizvođača pod krovnim brendom i otvaranje novih kanala prodaje u pripremi za narednu sezonu.

Kakvoća prije svega

U cilju kontinuiranog poboljšanja kvalitete proizvoda i proizvodnog procesa, poljoprivrednici su dobili i nužnu potporu EU ProLocal programa za uvođenje dobrih poljoprivrednih praksi za uzgoj ranog krumpira, kao što to propisuje GLOBALG.A.P. standard. Nakon opsežnog programa obuke, ovaj standard, koji otvara vrata međunarodnih tržišta, usvojila su 22 proizvođača.

Proizvođačima je cilj pratiti trendove i zahtjeve tržišta vezano za sortiment krumpira pa je, u suradnji s EU ProLocal, ove sezone testno uzgojeno sedam novih sorti ranog krumpira, uz stručni nadzor Poljoprivrednog instituta Zapadnohercegovačke županije. Odabrana je jedna sorta koja bi se već u svibnju sljedeće godine mogla nametnuti kao kvalitetna konkurencija sortama na policama u EU, ali i u BiH.

Moderniziran je i proces proizvodnje te je proizvođačima "Ljubuškog ranog" sada na raspolaganju suvremena mehanizacija - šest traktorskih freza i pet traktorskih raspršivača, kao i prijenosna oprema za analizu tla.

Proces planiranja i kontrole poljoprivrednih radova znatno je olakšan uz podatke koje šalje agrometeorološka stanica o intenzitetu i količini padalina, temperaturi, vlažnosti zraka i tla, smjeru i brzini vjetra, te dužini vlaženja lista. Sve ovo je omogućila EU financijskom potporom pruženom kroz EU ProLocal.

Preporuke za budućnost

Zahvaljujući EU ProLocal programu, pokrenute su i aktivnosti na uspostavi distributivnog centra za skladištenje, sortiranje i pakiranje krumpira. Naime, izrađen je glavni i idejni projekat budućeg centra, za koji je Općina Ljubuški dodijelila zemljište na lokalitetu Poslovne zone Zvirići.

Centar bi trebao postati glavno zbirno mjesto za sve proizvođače ranog krumpira na ovom području, gdje će se redovno vršiti kontrola kvalitete: svaki plod će biti temeljito pregledan prije pakiranja i otpremanja, a neodgovarajući plodovi odmah vraćeni proizvođačima. Svaka gajbica bi trebala biti označena etiketom sa kontakt podacima proizvođača kao i njegovim fitosanitarnim identifikacijskim brojem.

Ovo su samo neke od niza preporuka kako bi se postignuti napredak očuvao i unaprijedio. Preporučeno je, također,da centar preuzme ulogu izravnog pregovarača kad je u pitanju plasman proizvoda,otvara nove kanale prodaje i time omogući brži i unosniji plasman proizvoda u budućnosti.

"Priča o Ljubuškom ranom" obuhvaća aktivnosti i rezultate koje su doprinijele da rani krumpir iz Ljubuškog zauzme tržišnu poziciju koja mu kakvoćom i pripada.

EU ProLocal podržava lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH, a financiraju ga Europska unija sa devet, a Vlada Njemačke sa četiri milijuna eura.