Biskupska konferencija uputila oštru kritiku političarima

ljubuski.info

Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH najsnažnije je do sada uputila kritike međunarodnoj upravi i domaćim političarima upozoravajući kako se u ovoj zemlji teško krše ljudska i narodna prava, od prava na život i rad, do povratka, ali i političkih prava, te je pri tome pozvao vjernike i sve ljude da ne gube nadu u pokušaju promjene nepravde satkane u Daytonskom sporazumu koji, po njoj, nije donio trajni mir.

U posebnom tekstu koji se napisan u povodu Dana ljudskih prava i koji potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica posebno poglavlje odnosi se na posljednje izbore u BiH te nepodijeljenu ocjenu Hrvata kako je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana bh. Predsjedništva voljom bošnjačkih birača.

Izjava Komisije "Justitia et pax" BK BiH u povodu 70. Međunarodnog dana ljudskih prava

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, Komisija "Justitia et pax" Biskupske konferencije BiH uputila je u javnost Izjavu koju potpisuje predsjednik Komisije biskup banjolučki mons. Franjo Komarica. Izjavu donosimo u cijelosti na hrvatskom i njemačkom jeziku:

Potrebna je očitija vjerodostojnost svih koji sudjeluju u izgradnji sigurnije i humanije budućnosti naše zemlje

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava potiče nas na iskreno objektivno propitkivanje o svakodnevnoj praksi u našoj zemlji glede zaštite i promicanja dostojanstva ljudske osobe i osnovnih ljudskih prava svakog stanovnika naše zemlje kao i svake zajednice i svake starosne i druge skupine naših sugrađana.

Međunarodna - zajednički izrađena i od brojnih državnika prije sedam desetljeća potpisana - Povelja o ljudskim pravima dragocjen je putokaz za izgradnju humanog društva u narodima i zemljama cijele zemaljske kugle. Mnogi pojedinci i skupine su se diljem svijeta istinski i zauzeto trudili i trude u praksi provoditi odredbe Povelje i tako doprinositi poboljšanju mnogih ljudskih života i međuljudskih odnosa. Za to im i ovom prigodom treba javno odati priznanje i zahvalnost.

U našoj životnoj sredini mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna osnovna ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje, koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloupotrebljavanja, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega.

Politička, važna i utjecajna Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koja se još od 1975. godine obvezala obrazlagati, čuvati i promicati baštinu vrednota i principa, nakon okončanja rata u našoj Domovini, izrazila je svoju spremnost da - dosljedno svojem postojanju - učinkovito pomogne konkretno provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma.Stoga još uvijek veliki broj naših sugrađana obespravljenih u svojim osnovnim ljudskim pravima s pravom od predstavnika te Organizacije, prisutnih u našoj zemlji, očekuju da onini u kojem slučaju ne pristanu na bilo kakvo prihvaćanje i potvrđivanje rezultatā ratnog nasilja i bezakonja te povredā skoro svih osnovnih ljudskih prava i sloboda brojnim pojedincima pa i cijelim zajednicama etničkim ili vjerskim. Mir, koji počiva na preziranju i nepoštivanju osnovnih prava osoba i zajednica, ne može biti ni pravedan ni trajan. A takav nepravedan mir nije predviđen ni Daytonskim mirovnim sporazumom, niti ga trebaju stanovnici naše nesređene zemlje, niti može garantirati sigurnu budućnost ni naše niti susjednih zemalja.

Vodstvo Katoličke Crkve - i u Vatikanu i u našoj zemlji - dosljedno je tijekom cijelog poratnog vremena zastupalo jasno načelo da održivi povratak svih prognanih i izbjeglih stanovnika naše zemlje mora ostati trajni cilj, koji se ne može niti smije nikakvim smicalicama i tobožnjim poboljšanjima naknadno ugrađivati u temeljne odrednice u provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u njegovom Aneksu 7. Dosljednim provođenjem Aneksa 7 Dajtonskog mirovnog sporazuma stvorit će temeljne pretpostavke za povratak izbjeglih i prognanih, a dugoročno gledano - olakšati zajednički život nacionalnih i vjerskih zajednica, koje su u Bosni i Hercegovini i u cijeloj našoj regiji pozvani da žive zajedno. Politika nerazumnog i nasilnog razdvajanjaetničkih zajednica, koja tendira biti ugrađena i u zakonska rješenja, kako bi se pospješio takav proces razdvajanja, pokazala se kao teška iluzija, kao fatalna greška i po svemu neozbiljno i ne trajno rješenje za budućnost naše napaćene zemlje. Nije lako načiniti potrebne preduvjete koji bi stvarno omogućili održivi povratak svih koji se žele vratiti na svoju očevinu, u svoj rodni kraj. Ali, to je nezaobilazni put mira kojim se mora ustrajavati kako bi naša zemlja - kao međunarodno priznata država - mogla postojati i napredovati. Svaki normalni ljudski razum i svaki zemaljski zakon ne smije dopustiti da se nekoga - ni kriva ni dužna - protjera iz njegovog doma, sela, grada i da se njegova nasilno otuđena imovina dodijeli nekome drugome!

Općenito je poznato da i nakon 23 godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma još uvijek desetinama, pa i stotinama tisuća stanovnika naše zemlje, kojima je oduzeto jedno od glavnih, neupitnih ljudskih prava - pravo na rodno mjesto, i na imovinu - predstavnici međunarodnih nadležnih institucija i organizacija i domaćih političkih stranaka i institucija nisu omogućili i osigurali ta prava, poglavito zbog pomanjkanja njihove političke volje, a to su bili dužni. Cijelo ovo razdoblje primali su za to plaću bez očekivanog učinka u provođenju Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma. Time su se teško ogriješili o međunarodno pravo i međunarodne obvezujuće ugovore i ujedno doprinijeli učvršćivanju fatalne atmosfere daljnjih podjela i razdvajanja u našem društvu, te širenju i učvršćivanju mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u našoj zemlji, što je suprotno duhu i nakani odredaba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Također je poznato da se izvorište sukoba i nemira nalazi tamo, gdje nepravda vodi ka obespravljenosti i zapostavljenosti pa čak i do uništavanja, do smrti, do preziranja i gaženja ljudskog dostojanstva. Moramo se pitati: što je s političkom i moralnom sviješću koja se bez ikakvog otpora i protivljenja - oportunistički slaže sa ozakonjenošću i praksom svake vrste nepravde umjesto da ih nedvosmisleno osudi?!

A da je to, nažalost, već ustaljena praksa i način vladanja - a sve više i življenja u ovoj zemlji - svjedoče svakodnevni bezbrojni slučajevi obespravljenih pojedinaca i skupina. Ima se dojam da naša država - ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena, nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima. To stvara prazninu koju ispunjava beznađe i bijeg iz zemlje, ali i korupcija i organizirani kriminalitet, te šverc drogama, organima i oružjem. Ponavljamo i ovaj put, poznatu istinu da moralna, etička svijest nas ljudi nikako ne bi smjela popustiti i povući se pred "zakonom sile i jačega". Dapače, mora se trajno imati na umu da je nužno održati i učvrstiti tijesni savez koji međusobno povezuje mir i pravednost, mir i poštivanje, obranu i promicanje neupitnih i nepovredivih prava pojedinaca i naroda.

U našoj zemlji, koja je, kao i brojne druge sastavljena od više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica, nije teško shvatiti i prihvatiti opće poznatu činjenicu da je naša različitost pozitivan izazov i ponuda za raznovrsni društveni, kulturni, privredni i svekoliki razvoj. Tu činjenicu je nužno uvažiti i u stvarnosti kada se radi i o pravuizbora političkih predstavnika svakog naroda u našoj zemlji. Nije pravedno ni čovječno, niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje. Svakom dobronamjernom i objektivnom čovjeku je posve jasno da ni nakon dvadeset i tri godine od zaustavljanja krvavih ratnih zbivanja, prvotno skrojeni daytonski političko-društveni okvir nije u praksi postigao ni minimum uvjeta za istinski demokratski razvitak bosanskohercegovačkog društva i stvaranje pravne države i osiguranje svih ljudskih prava i osobnih i kolektivnih. Posve je jasno da u ovako skrojenoj državi ne postoji vladavina prava niti se otvara bilo kakav dodatni demokratski prostor za istinsku afirmaciju osnovnih ljudskih prava - kao što su npr. pravo na dom i zavičaj, pravo na ravnopravan tretman svih naroda i građana ili pak pravo na demokratski izbor vlastitih političkih predstavnika. Kao i ranije, i ovih dana svjedočimo brojnim diplomatskim inicijativama i političkim igrama oko formiranja vlasti i "implementaciji izbornih rezultata". Postavlja se pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces, ako je nakon odluke Ustavnog suda BiH u Izbornom zakonu nastala i ostala pravna praznina, koja sprječava cjelovitu implementaciju izbornih rezultata. Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših Visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini - što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda.

Da bi se prevladalo ovakvo, neodrživo stanje obespravljenosti brojnih građana naše zemlje, Komisija "Justitia et pax - Pravda i mir" BK BiH i ovom prigodom apelira na sve dobronamjerne ljude i političke elite u BiH da konačno naprave kvalitetni otklon od dosadašnjeg sebičnog politikanstva te se okrenu afirmiranju temeljnih demokratskih i ljudskih vrijednosti, jer smo uvjereni da se pravično i civilizirano društvo može izgraditi jedino predanim radom na suživotu koji će biti snažno obilježen tolerancijom, i međusobnim uvažavanjem.

U ovom vremenu, u kojem sve više postajemo svjesni značenja i poštivanja ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, kao temelja i ishodišta za ostvarivanje ozračja pravednosti, trajnog mira i svekolikog prosperiteta, trebali bi se - prije svega odgovorni u političkom i vjerskom životu - ozbiljno pozabaviti pitanjem svoga odnosa prema onima u našoj sredini, koji su manjina - u bilo kojem obliku: političkom, etničkom, vjerskom, socijalnom, kulturnom, društvenom, pravnom.

Kao kršćani, živeći u ovoj svojoj Domovini, trebamo uvijek biti svjesni svoje zadaće da nas je naš Stvoritelj zadužio voljeti i prvenstveno se zauzimati za ovu zemlju i sve njene stanovnike. U nama zacijelo postoji neugasiva težnja za neprocjenjivim dobrom mira u pravdi. Mi se želimo nalaziti među slobodnim ljudima i narodima koji žive, rade i trpe za došašće istinskog mira i pravde. U ovom, za nas važnom liturgijskom vremenu Došašća, naše duhovne priprave za radosni Blagdan ulaska utjelovljenog Sina Božjeg u povijest ljudskog roda, trebali bismo sebi posvijestiti našu osobnu zadaću - bez obzira u kojem se zvanju nalazimo i koju funkciju obnašamo - da uklanjamo postojeće predrasude, barijere i suprotnosti, koje razdvajaju - čak još gore - koje ljude i narode međusobno suprotstavljaju, i da zajedno, jedni s drugima izgrađujemo svijet pravde i pravednog mira.

Trebali bismo se svakako naći među onim ljudima koji gladuju i žeđaju za pravednošću i pravednim mirom, za solidarnošću i djelotvornom ljubavlju prema svim ljudima i svim stvorenjima, osobito prema onim našim bližnjima, našim sugrađanima, koji su već godinama, pa i desetljećima prisiljeni živjeti bez nekih, pa i mnogih, osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao što su: pravo na svoju imovinu, na rodno mjesto, na rad i poštenu plaću, na školovanje svoje i svoje djece, na vlastitu bogomolju, na izbor svoga političkog predstavnika, na pravednu odštetu i dr.

Ove smo godine obilježili petnaestu obljetnicu nezaboravnog pohoda velikog, svetog pape Ivana Pavla II. našoj zemlji, u Banju Luku. Još uvijek su za nas aktualne njegove - tada izgovorene plemenite, iskrene riječi:

Molim Međunarodnu zajednicu, koja je već puno toga učinila, da vam i dalje bude blizu kako bi vam se omogućilo da što prije dosegnete stanje potpune sigurnosti u pravdi i slozi. Vi pak sami budite glavni graditelji svoje budućnosti! Vaše istinsko blago čini postojanost vašega karaktera te vaša bogata ljudska, kulturna i vjerska baština po kojoj se prepoznajete. Ne mirite se sa sudbinom!

Molimo Boga, našeg zajedničkog Stvoritelja i najvećeg Čovjekoljupca da nas učini vjerodostojnim i dosljednim promicateljima i braniteljima ljudskog dostojanstva i temeljnih prava, kako osobnih tako i kolektivnih u našoj zemlji.

Sarajevo, 10.12.2018.
mons. Franjo Komarica
banjolučki biskup
predsjednik Komisije "Justitia et pax" BK BiH

KTA

Glas naroda

dobrojutro biskupi di vam je kradeze

gospodo biznsmeni biskupi
da ste se vi za svoj narod brinuli
a ne lopinama služili
nebi bošnjaci naše glasove nadjačali
zato najprije vidite sebe pa onda sudite druge
jel tak il ne tak sluge rogonje

Biskupska konferencija uputila oštru kritiku političarima

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Film koji nećemo gledati Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Prolaze nam životi, a vrijeme stoji Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Kad nezakonito postane normalno... Marko Čuljak | dnevno.ba

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari