Jadranko Prlić ima nove dokaze?

ljubuski.info

Za nešto manje od mjesec dana, točnije 29. studenog, navršiti će se godinu dana od pravomoćne presude hrvatskoj šestorci, Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.

Pravomoćnom presudom nekadašnjem političkom i vojnom vrhu Herceg-Bosne i HVO-a potvrđene su drugostupanjske kazne, Prliću 25, Stojiću, Praljku i Petkoviću po 20, Ćoriću 16, a Pušiću 10. Dok je tužiteljstvu u predmetu 'Prlić i ostali' rok za pokretanje revizije, preispitivanja presude godinu dana i ističe 29. prosinca, rok za pokretanje revizije za obranu je neograničen. Ipak, kako se sada čini, za tužiteljstvo je taj slučaj konačno okončan, a što se tiče obrane - još uvijek se traži "slamka spasa". A, što je "slamka spasa" i postoji li uopće, neki novi, kredibilan dokaz koji nije bio poznat tijekom suđenja i bio temelj za reviziju postupka, branitelji osuđenih ne žele govoriti.

Za Tužiteljstvo slučaj završen

Izricanje presude hrvatskoj šestorci obilježilo je javno, šokantno, samoubojstvo generala Slobodana Praljka u haškoj sudnici i ujedno je to bilo posljednje suđenje na Međunarodnom kaznenom sudu za zemlje bivše Jugoslavije (MKSJ), nakon čijeg zatvaranja je aktualne predmete kao i ponovljena suđenja i žalbene postupke preuzeo Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, također osnovan od strane UN-a.
Što se tiče Tužiteljstva, slučaj Prlić i ostali je završen, komentirala je dr. Nevenka Tromp-Vrkić, koja je kao istražiteljica u Haaškom tužiteljstvu provela 12 godina, a sada predaje na Sveučilištu u Amsterdamu.

Obrane osuđenih su te koje jedine imaju razloga za reviziju ili nešto drugo na tom tragu. Međutim, ne znam koji dokaz ili dokazi bi zadovoljili nevjerojatno važan faktički element, kao i onaj vremenski, odnosno zašto taj materijal nije bio dostupan za vrijeme nepravomoćnog postupka, kada se odrađuje najintenzivniji dio kaznenog procesa, kada se izvode dokazi i primjenjuju pravne teorije. Osim toga, treba očekivati vrlo pasivan stav Haaškog suda, odnosno Mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji ga je naslijedio da se više uopće bavi bivšom Jugoslavijom, smatra dr. Tromp-Vrkić.

Prlić pobija Mesićevo svjedočenje?

Međutim, dok je za tužiteljstvo slučaj hrvatske šestorke konačan, neslužbeno se doznaje da tako ne razmišljaju i njihove obrane, a posebno prvooptuženi Jadranko Prlić, nekadašnji čelnik H-B i osuđen na najdužu kaznu zatvora. Naime, s obzirom da mu je tijekom izricanja presude prošle godine sud priznao 13 i pol godina provedenih u pritvoru, kao i na pravo na prijevremeno puštanje na slobodu uz odslužene dvije trećine kazne, Prlić će u zatvoru provesti još tri godine. Berislav Pušić je na slobodi, Milivoj Petković i Bruno Stojić iz zatvora bi trebali biti pušteni u drugoj polovici sljedeće godine, dok se uskoro očekuje izlazak na slobodu Valentina Ćorića.

Prlić, kao ni ostali, a kao ni uostalom i Slobodan Praljak koji si je oduzeo život jer, kako je zadnjim riječima kazao ne priznaje presudu haških sudaca jer nije zločinac, ne miri se sa drakonskom kaznom. Već se ozbiljno govori da upravo Prlić ima nove dokaze, prvenstveno oko zapovijedi zločina u Stupnom Dolu nad bošnjačkim civilima i vojnicima od strane HVO-a, a koji nisu bili predočeni tijekom suđenja.

Prlić bi mogao podastrijeti i dokaze koji pobijaju iskaz nekadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića pred haškim sudom, a tiču se njegove konstatacije da su masovno iseljavanje Hrvata iz središnje Bosne provodile vlasti Herceg-Bosne. Svi ovi elementi izravno su utjecali na presudu i teretili prvenstveno Jadranka Prlića.

Preispitivanje presude

Međutim, podsjetimo da je odvjetnica Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milivoja Petkovića, nedavno potvrdila:
Ne postoji novi dokaz ili nova činjenica koji bi mogli biti osnova za podnošenje revizije. Zato je ovoga trenutka izvjesno da se taj pravni lijek neće koristiti. No, postoji mogućnost da se pokrene postupak preispitivanja presude zbog određenih očitih pogrešaka u zaključivanja o činjenicama i okolnostima bitnima za pravilno presuđenje, pa presudu analiziramo u tom kontekstu.

Naime, presuda 'Prlić i ostali' značajno opterećuje i susjednu Hrvatsku, a čije je Ministarstvo pravosuđa već 12. prosinca 2017. godine uputilo Akademiji pravnih znanosti Hrvatske zahtjev za izradu studije analize prvostupanjske i drugostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu 'Prlić i ostali' i to, kako je navedeno iz tog ministarstva, sa ciljem analize kontekstualnog i činjeničnog dijela presude i razrade mogućnosti preispitivanja, odnosno, revizije postupka.

Akademija pravnih znanosti Hrvatske je, krajem ožujka ove godine, uradila studijsku analizu presude, a izradili su je redoviti članovi Akademije koji se bave međunarodnim, kaznenim i međunarodnim kaznenim pravom, a u istoj su sudjelovali i povjesničari: dr. Davor Derenčinović, dr. Maja Seršić, dr. Davorin Lapaš, dr. Maja Munivrana Vajda i dr. Marin Bonačić, profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svojoj studijskoj analizi, kako je to potvrđeno u izjavi odvjetnice Alaburić, ovi pravni stručnjaci isključivo se bave preispitivanjem same presude i učinjenim pogreškama tijekom samog procesa.

Dr. Davor Derenčinović već nakon izricanja presude kazao je da prilike i prostora za daljnje djelovanje ima i pravno i politički. Važno je reći da ovo nije presuda državi, ovo nije presuda pojedincima, mada su oni implicirani u toj odluci. Međutim, država ima mehanizme. Mogućnost eventualnog preispitivanja i ove odluke ukoliko se u određenom vremenu pojave neke nove činjenice, kazao je Derenčinović.

Zaključci pravnih stručnjaka o UZP-u

Treba podsjetiti i na to da je Akademija pravnih znanosti Hrvatske u 2007. godini, također na zahtjev ministarstva pravosuđa izradila Studiju o zajedničkom zločinačkom pothvatu u praksi MKSJ.

Na 188 stranica ove studijske analize, hrvatski pravni stručnjaci posebnu pozornost pridaju kvalifikaciji "udruženi zločinački pothvat" kao i prirodi oružanog sukoba u BiH, odnosno, (ne)usklađenosti ove kvalifikacije u pravnim standardima, ali i kršenje prava na pravično suđenje kao i pogreške članova sudskih vijeća - sudaca haškog suda, kao i samog Suda.

Također, Studija o zajedničkom zločinačkom pothvatu u praksi MKSJ-a, sažeta je u 10 zaključaka-teza o zajedničkom zločinačkom pothvatu za kojeg pravni stručnjaci zaključuju da nije bio dijelom međunarodnog običajnog prava u vrijeme kada su počinjena kaznena djela koja se optuženicima stavljaju na teret kao i da je ta kvalifikacija suprotna načelu krivnje kao jednom od temeljnih načela suvremenog kaznenog prava. Ističe se i da je opasnim proširenjem elemenata odgovornosti zajednički zločinački pothvat je sasvim blizu krivnji zbog udruživanja, a što nije predviđeno Statutom MKSJ-a.

Na koncu, iako obrane ne žele konkretno istupati u javnost na ovu temu, pitanje hoće li ovi propusti, predstavljeni u obje Studije biti dovoljni za pokretanje preispitivanja ali i revizije presude pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove i dalje je otvoreno. Kako se čini, slučaj 'Prlić i ostali' još nije gotov i sve su prilike da će se nastaviti i kada skoro svi osuđenici budu na slobodi.

V. Herceg | Dnevni list

Glas naroda

Mene samo interesuje ko je odredila da se sudi našin generalin na 29.11nesmin pisat svašta izbrisaće mi komentar j.... .. .. m.....

koja je budala skrivila i potpisala da mu generali podliježu međunarodnom sudu
udbaši su birali 29-11- za suđenje banovini hrvackoj koje je de jure i de fakto nelegalna tvorevina i udbaška podvala
samo budala pravi jedniu državu ako ima pravo legitimno na dvi države

Moj Petkovicu kad zavrsite ove sto su vas izdali i prodali tad cete bit cist.A svi i mi i vi znamo ko su

Sime in se iskorenulo

jadranko prlić će sad propjevat i onda će bit kažnjeni pravi krivci malo kasno no posmrtno
istina stigne čovjeka ili živa ili mrtva

biži policija i sudska i temeljna od medija ko od vraga valjda ih peče savjest ili imaju straha za karijere u budućnosti

Jadranko Prlić ima nove dokaze?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Svi neprimjereni komentari će biti uklonjeni. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Je li nam bijeg jedina preostala borba? Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Nikad ne reci nikad! Ružica Zeljko
ljubuski.info
Nikad ne odustaj! Ružica Zeljko

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari