Na Blidinju održan završni dio obuke gorskog spašavanja

ljubuski.info

Rijetko tko od nas pomišlja da će se jednom naći u situaciji kada će mu zatrebati pomoć gorskih spašavatelja, no kako nam kaže Bruno Grgić iz stanice GSS-a Ljubuški, samo u Hercegovini GSS-ovci barem jednom tjedno odrade neku intervenciju.

Najčešće su to akcije u Međugorju, gdje se svako malo, ponajviše za vrijeme posjeta hodočasnika brdu Križevac i Brdu ukazanja, netko izgubi ili mu treba neki drugi vid pomoći.

Također, malo je poznato kako spašavatelji GSS Ljubuški svakodnevno dežuraju na kupalištu uz vodopad Kravice koje je ljetnih mjeseci prepuno turista iz svih krajeva svijeta i oni svaki dan imaju po nekoliko intervencija spašavanja na vodi i manjih medicinskih intervencija.

Da njih nema sigurno bi rubrike crnih kronika u BiH bile puno opširnije, a dok se ne dogodi nesreća, malo razmišljamo o onima koji gotovo svaki dan treniraju da budu spremni za ovakve situacije.

Stoga smo odlučili provesti vikend s spašavateljima GSS-a Ljubuški kako bi vidjeli što to znači biti GSS-ovac i kroz što sve oni prolaze kako bi bili u stanju kvalitetno obavljati svoju zadaću.

Upravo ovog vikenda Bruno i ekipa iz Ljubuškog su krenuli u Park Prirode Blidinje na završni dio obuke u ljetnim tehnikama gorskog spašavanja, koju organizira Savez gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini (GSSuBiH).

Bruno nas u petak "kupi" u Ljubuškom, u vozilo GSS-a uskaču Anton i Ivan, ukrcavaju opremu u vozilo i krećemo prema Blidinju. U Grudama u vozilo uskače Josip iz GSS-a Grude, a vožnja do Blidinja krati se razgovorima. Bruno i ekipa iz vozila su "tečajci", te je najčešća tema razgovora što im instruktori ovaj put spremaju, kakva će biti simulacija akcije, hoće li biti s jednim ili više unesrećenih, na kakvu će stijenu baciti unesrećenog…

Nakon par sati vožnje, u petak navečer stižemo u Planinarski dom u Masnoj Luci, gdje nas dočekuje mnoštvo GSS-ovaca s prepoznatljivim crvenim jaknama i s ruksacima na leđima, tu se nalaze članovi GSS-ova iz Gruda, Mostara, Brčkog, Livna, svi su srdačni, pozdravljaju se.

Bruno pokazuje na iskusnijeg instruktora koji sjedi na klupi i govori njega moraš intervjuirati, to ti je legenda gorskog spašavanja. Riječ je o Mladenu Mužiniću Frfi, 58-godišnjem instruktoru splitskog HGSS-a, specijalistu u klasičnom stijenskom spašavanju, kao i u onom helikopterskom. Mužinić iza sebe ima nebrojene akcije, a s "tečajcima" se šali i odgovara im: E, moji momci, još ste vi zeleni, ne znate vi što znači spasiti čovjeka.

Međutim, kada uključujemo diktafon, odmah s "zafrkancije" okreće na ozbiljan ton, te nam govori da, iako su mnogi od "tečajaca" tek odnedavno članovi GSS-a i još nisu imali priliku sudjelovati u ozbiljnijim akcijama u kojima se i život stavlja na kocku, on njih iznimno poštuje.

Kako kaže, u ovo zlo vrijeme kada su mnogi okrenuti materijalnim stvarima i novcu, rijetkost je naći ljude koji su spremni svoje vrijeme i novac žrtvovati kako bi pomogli drugima.
Oni provode svoje vikende i troše svoje slobodno vrijeme na to da nauče kako spašavati ljude, dok neki drugi to vrijeme provode u kafićima. Svi ovi ljudi ovdje, to su ti istinski dobri ljudi, ja to znam. Da se meni nešto dogodi, da mi stane vozilo u Livnu, Grudama, Mostaru, ja znam da mogu njih pozvati i da će mi svatko od njih priskočiti u pomoć. Mi smo kao obitelj, govori nam Mužinić.

Dok razgovaramo s njim, u planinarskom domu se postavlja improvizirani projektor. Naime, svaki GSS-ovac mora usvojiti brojna znanja, pa tako prva večer prolazi u znaku predavanja. Instruktor Matijas Copf održao je predavanje o meteorologiji, Zoran Ćosić uči tečajce o silama, ima tu puno matematike, uči ih kako pravilno postaviti sidrišta kako bi se minimizirale sile trenja, faktor pada itd. Treće predavanje večeri održao je Enis Šikalo, instruktor helikopterskog spašavanja. S obzirom da je moguće da će se neki od ovih "tečajaca" naći u situaciji kada će morati unesrećenog prebaciti u helikopter, Šikalo im objašnjava sve procedure i specifičnosti helikopterskog spašavanja.

Tečajci pomno prate predavanja i zapisuju detalje u svoje blokiće.

Predavanja traju do kasno u noć, četvrto je održao Mladen Mužinić, a u međuvremenu se našlo vremena i za kratki izlet do jezera gdje je voditelj ovog tečaja Marino Vidović "tečajcima" održao kratku prezentaciju kako se pravilno ispaljuje signalna raketa.

Nakon "odrađenog" prvog dana, "tečajci" idu na spavanje. U planinarskom domu koji je još izgradnji zna biti hladno, te su mnogi preko noći "pokupili" prehladu. Ujutro se piju paracetamoli i panadoni, a među tečajcima vlada atmosfera iščekivanja, svi čekaju tu simulaciju i konačan odlazak u planinu.

Međutim, prije toga potrebno je odraditi još jedan set predavanja, pa mjesto pred projektorom zauzima Žana Marjanović, instruktorica speleospašavanja. Nakon nje, predavanje o spašavanju na vodi i pod vodom održao je Goran Mitrić, a u međuvremenu "tečajci" pred planinarskim domom još jednom moraju ponoviti tehnike vezivanja čvorova, kako se na planini ne bi dogodio neki propust.

Nakon što su završena sva predavanja, dolazi vrijeme "dežure" , tečajci su napeti i čekaju kada će stići konačni "poziv", no čini se kako instruktori odugovlače s tim pozivom. Kako će nam kasnije reći instruktor Bojan Šunjić, ima tu i psihologije, želi se vidjeti hoće li se tečajci uspavati, no oni su svi kao "na iglama".

Konačno stiže i taj poziv, Marino Vidović objašnjava kako su upravo dobili dojavu da treba s planine spasiti planinara koji je pao i slomio ruku. Dobili su koordinate ozlijeđenog, te se kreće u užurbanu akciju. "Tečajci" su sada prepušteni sami sebi, ovo je njihova "mala matura", raspoređuju se timovi i zadaci, uzima se oprema, te svi uskaču u vozila i kreću prema planini. Instruktori ih prate kako bi vidjeli kako će se snaći.

Akcija traje četiri sata, a za to vrijeme "tečajci" pronalaze unesrećenog koji je bio na jednoj visokoj stijeni, "pakiraju" ga u mariner i uspješno skidaju s planine.

Akcija je bila zahtjevna, uključivala je postavljanje više sidrišta na planini, te je simuliran vertikalni i kosi transport unesrećenog niz planinu.

Nakon uspješno odrađenog posla, svi se vraćaju u planinarski dom kako bi analizirali akciju, instruktori su zadovoljni, čestitaju "tečajcima" jer su bez većih grešaka obavili zadatak, ali im također ukazuju i na neke manje propuste. Kada se govori o propustima, "tečajci" izgledaju pomalo snuždeno, no upravo je to i cilj jer ove manje "greškice" im se urežu u sjećanje pa je teško da će iste ponoviti drugi put.

S obzirom da je simulacija prošla uspješno, atmosfera je na kraju ipak opuštena, pripremljen je i veliki roštilj te se prepričavaju dojmovi s akcije, zbijaju se šale, GSS-ovci se druže i smiju.

Prilika je to da pojedine "tečajce" upitamo što ih je to privuklo u ovu službu i što ih goni da troše svoj novac na opremu i obuke. Nermin Ribić nam govori kako ga je najprije privukao adrenalin, a Bruno pak prepričava akciju u kojoj je sudjelovao u Međugorju, gdje su sustavom gusjenice s brda skinuli jednu unesrećenu ženu.

Kako kaže, nakon odrađene akcije otišli su na jednu benzinsku kako bi popili piće, a ta žena koju su spasili je došla do njih i počela im se zahvaljivati. To mu se urezalo u sjećanje, ne može opisati taj osjećaj sreće, a upravo ti trenuci su mnogima od njih "pogonsko gorivo" .

U nedjelju ujutro odrađen je i pismeni dio tečaja, nakon čega se objavljuje da su svi uspješno prošli obuku. Nakon kratke analize tečaja, svi se pozdravljaju i kreću svojim kućama, gdje će nastaviti s vježbama i obukom, a sve s ciljem da bi bili maksimalno spremni kada dođe pravi poziv.

Kada pitamo zašto su ovakvi tečajevi bitni, "tečajac" Dalmir Mišković odgovara kako svi moraju biti maksimalno uvježbani i stalno ponavljati tehnike jer o tome na kraju ovisi "nečija glava".

Ovoga vikenda, organizacijom i izvedbom završne vježbe stijenskog spašavanja, završen je još jedan ciklus obuke u ljetnim tehnikama gorskog spašavanja Saveza gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini (GSSuBiH). Zahtjevnu višednevnu obuku koja se u tri četverodnevna ciklusa odvijala u Parku Prirode Blidinje i Planinarskom domu u Masnoj Luci završilo je 11 budućih spašavatelja iz pet stanica članica GSS u BiH. Obuku budućih spavašatelja provodilo je ukupno 21 instruktor i instruktorski kandidat GSSuBiH i jedan instruktor Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).

ljubuski.info galerija
ljubuski.info galerija
ljubuski.info galerija
Radio Ljubuški

FB

Audio/Video

Posljednji komentari