Žene u BiH još uvijek su kvote, a ne demokratska svijest

ljubuski.info

U BiH za žene je još uvijek poprilično loše političko okruženje, u Hrvatskoj nikada manje nije zabilježeno žena u Hrvatskom Saboru i Vladi, Srbija ima ženu premijerku sa dodatnim 'bremenom' manjinske skupine, dok Makedonija i Crna Gora bilježe daleko veće korake po pitanju zastupljenosti žena u politici.

Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a uz potporu Vijeća Europe, pokrenula je kampanju 'Mi predstavljamo - vi birate' kojom želi postići vidljivost žena na skorašnjim Općim izborima. Ovo je prva ovakva kampanja u BiH gdje se, putem video spotova i plakata, izravno mogu čuti poruke kandidatkinja iz svih političkih stranaka na svim razinama, od Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Narodne skupštine RS, Parlamenta FBiH do županijskih skupština.

Tematiziranje (ne)zastupljenosti žena u BiH potvrđuju nezavidne, statističke brojke: Iako žene čine više od 50% populacije u BiH, a Izborni zakon predviđa kvotu od najmanje 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama, tek 15% do 23% je izabranih kandidatkinja u institucije vlasti.

Prema posljednjim izborima iz 2014. godine, u zakonodavnim tijelima BiH, od 3.276 koliko ih je bilo na izborima njih svega 98 ukupno je izabrano u parlamente i skupštine, što je 18,2%, a što je ispod europskog prosjeka od 22% do 25%.

Međutim, s ovim problemom ne suočava se samo BiH, nego i sve zemlje u okruženju, a to su na prošlotjednoj regionalnoj konferenciji 'U susret izborima 2018: Povećanje učešća žena na mjestima političkog odlučivanja u BiH' potvrdile i učesnice iz ovih zemalja, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Istaknuto je da je na Općim izborima 2018. situacija nešto bolja. Ima više kandidatkinja, 41% žena je na listama, ali i dalje je glavni problem mali broj nositeljica stranačkih izbornih lista, što pokazuje da političke stranke još uvijek ne vjeruje ženama da mogu iznijeti taj teret.

BiH: Loše političko okruženje za žene

Samra Filipović-Hadžiabdić, Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH kaže da je ovih izbora 40% žena na kandidacijskim listama i smatra da žene u politici još uvijek ne shvaćaju da je kampanja - posao.
Žene nemaju dovoljno vidljivosti u kampanjama u svojim strankama. Prema našem istraživanju 'Mediji, opći izbori - žene, slike koje nema', žene nisu na adekvatan način predstavljene u medijima. Razlozi nevidljivosti žena su višedimenzionalni, imamo problem ne demokratičnosti političkih stranaka, a brojne žene ne vide mogućnost za promjenom i stoga se ne odlučuju na veću aktivnost. Također, cjelokupan politički ambijent je vrlo loš i to je još jedan od elementa, a kao treće i ne manje važno, servisi u BiH još uvijek nisu adekvatni pružiti pomoć ženama s obiteljskim obvezama, ističe Filipović-Hadžiabdić.

Tajma Kapić, direktorica projekta u nevladinoj organizaciji Cradle iz Republike Irske iznijela je zanimljive rezultate svoga istraživanja prema kojim je 1996. godine tek 2,4% žena bilo na izbornim listama, dok se 1998. bilježi značajan skok od 30%, a 2000. dramatičan pad na 7%.
Tada su bile zatvorene liste. Posebno bih naglasila važnost kvota. Naime, anketirani muškarci su priznali da su zatvorene liste naklonjenije ženama i njihovom izboru u politička tijela, ističe Kapić, pojašnjavajući da je, kada je riječ o županijskim listama, vidljiv porast sudjelovanja žena u razvijenijim županijama.

Hrvatska: Nikad manje žena u Saboru i Vladi

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova susjedne Republike Hrvatske ističe da, iako je njena zemlja članica EU, još uvijek kaska na nekih 20% učešća žena i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.
Prosjek EU je 36%, a ako pogledamo skandinavske zemlje, to je do 40% do 50%. Težimo toj ravnopravnosti u odlučivanju što je danas iznimno važno za sve segmente života. U Hrvatskoj smo u stagnaciji, nikada manju zastupljenost žena nismo imali u parlamentu (Hrvatskom saboru), a također nikada manju zastupljenost u Vladi. Trebamo raditi da je značaj žene u donošenju odluka, s obzirom na njezine mogućnosti i kompetencije jednako važan, kaže pravobraniteljica Ljubičić.

Ističe da, kada se govori o Hrvatskoj koja ima ženu predsjednicu, isto znači da narod-biračko tijelo nema problema oko izbora lidera ili liderice, ali…
Rekla bih da problem blokada ravnopravnog učešća žena u političkim strankama leži u predsjedništvima političkih stranaka koji odlučuju hoće li žene biti nositeljice kandidacijskih lista ili biti na začelju, kako će biti medijski eksponirane i koliko će im biti dano medijskog prostora da same govore o važnim temama, ocjenjuje ona.

Na pitanje što je 'kočnica' aktivnijeg učešća žena u politici, odgovara:
U razgovoru sa ženama koje su političkim strankama, pogotovo na lokalnoj razini, je da često oko njih znaju kružiti diskreditacije koje iznimno utječu na njihov obiteljski ili profesionalni život, dok takve priče i insinuacije nisu specifične za muške kandidate. Žene koje su visokopozicionirane za gradonačelnice ili županice, kažu da će odustati od kandidature jer jednostavno smatraju da njihova obitelj, okruženje i integritet pati u okruženju lažnih informacija i insinuacija.

Srbija: Premijerka Brnabić nosi veliko breme

Niti u zemljama u bližem okruženju nije puno bolja situacija kada je u pitanju zastupljenost žena u politici. Lilijana Čičkarić, upravnica Centra za sociološko i antropološko istraživanje s beogradskog Instituta društvenih znanosti Republike Srbije, sociologija je i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, istaknula je vrijednost pozitivnih primjera iz razvijenih demokracija, ali da iste treba prilagoditi okruženju.
Žene se trebaju što više povezivati na svim poljima, u politici, gospodarstvu, nevladinom sektoru kako bi bile što više prepoznatljive, kazala je ona, naglašavajući kako premijerka Srbije nosi veliko breme.

Govoreći konkretno o ulozi i položaju aktualne premijerke Srbije Ane Brnabić, ova stručnjakinja komentira:
Mi imamo jednu ambivalentnu situaciju. U Srbiji smo imali veliko pitanje može li žena biti premijerka. S jedne strane, premijerka je nositeljica vrlo značajne dužnosti u zemlji, liderica je i predstavlja jedan orijentir drugim ženama da biti žena i biti predsjednica vlade ili države nije nemoguće. S druge strane, to je klasično pitanje političke stranke i pitanje izbora žena jer su žene u poziciji istupanja i kao predstavnica svojih stranaka i kao predstavnice kao ženskog biračkog tijela. U tom smislu još uvijek kaskamo i nemamo tu demokratsku kulturu nedoživljavanja nje osobno kao nekoga tko će izvršavati stranačke odluke i odluke jednog čovjeka, stranačkog tijela itd, nego da uistinu budu to njeni stavovi, zaključuje Čičkarić.

Crna Gora i Makedonija: Bolji položaj žena

Sudeći prema riječima Biljane Pejović iz Odjela za pitanja rodne ravnopravnosti, Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, položaj žena u politici i na vodećim dužnostima značajno se poboljšava.
U Crnoj Gori događaju se značajne promjene i to prvenstveno zahvaljujući ženskoj političkoj mreži. Žene čine polovicu stanovništva i sve prilike idu prema tome da na sljedećim izborima na listama imamo 40% žena. Sada ih je u parlamentu 23%, a na pretprošlim izborima taj postotak je iznosio 18,5%. Planiramo da do 2020. godine imamo 40% žena, a što preporučuje i Vijeće EU-a, velike pomake, ali i značajne planove Crne Gore predstavlja Pejović.

Cvetanka Ivanova, glavna tajnica makedonskog parlamenta i političarka sa dugogodišnjim iskustvom zastupnice iznijela je podatak da je u makedonskom parlamentu čak 40% žena.
Od 120 zastupnika, 46 je žena, ali od toga nema previše koristi jer često se raspravlja o temama koje su davno raspravljene. Kod nas u Makedoniji, u ministarstvima s najviše problema - ministrice su žene, kaže ona.

Za bh. političarke, posebno one mlade, ova Makedonka ima i konkretne savjete:
Kvote su svakako potrebe, ali nikada nemojte pristati biti samo kvote, nemojte biti slijepi izvršitelj svoga stranačkog lidera jer vi imate veću misiju. Vi ste na listama, možda su neke druge sposobnije i pametnije, ali one nisu na listama, i zato zgrabite tu priliku i učinite ono što građani od vas očekuju. Ulažite u partnerstva, zračite i živite promjenama koje želite, budite prepoznatljive, jer želimo prepoznatljivost, a ne samo broj žena parlamentarki. I na kraju, budite uporne i ne povlačite se jer svaka akcija ne može biti uspješna, ali mandat ne traje vječno i kada završi pitat ćete se jeste li nešto učinile ili ste bile samo ženska kvota.

V. Herceg | Dnevni list

Komentari

potpisujem svaku rijec...odakle je ova mala sa slike gore,jeli mozda iz Crvenog Grma?ima li posao,ako nema nudim joj mjesto tajnice.mislim da joj znam starog.eto ako je neko zna nek joj javi.steta da je bez posla,jako lijepa cura ,bila bi odlicna tajnica vidim joj u ocima

Ovo je bolan muško!

ovi se drže one žena nije za mudraca nego za m......... a

Turcizam nema to ga vise .žena da nema pravo.Samo [ * neprimjereno * ]e ne drže do žene.

ne znam za žene ali nikad manje normalnih i pametnih ljudi na vlasti a nikad više uhljeba

Žene u BiH još uvijek su kvote, a ne demokratska svijest

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto