Pobijene neistine o Hercegovačkom ustanku

ljubuski.info

Na nju se čekalo punih 140 godina da bi se izrekle i objelodanile istine i tako pobile i demantirale neistine, podvale i proizvoljna te netočna tumačenja povijesnih činjenica.

Riječ je o knjizi Večernjakova novinara i književnika iz Ljubuškoga Dušana Muse "Hercegovački ustanak 1875. - 1878. - akteri, istine i zablude", koja je predstavljena u hotelu Bigeste u Ljubuškom pred velikim brojem posjetitelja koje je zanimala ta tematika.

Povijesne stereotipije

U nazočnosti brojnih posjetitelja o njoj su govorili njezin redaktor Nikola Rašić, novinar i publicist iz Sarajeva Slobodan Stajić, mr. sc. Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina i sam autor Dušan Musa. Treba kazati kako je program vodila Ana Marija Nosić, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Milan Mile Bubalo.

Nikola Rašić ustvrdio je da Dušan Musa svojom knjigom želi promijeniti nametnute povijesne stereotipije o Hercegovačkom ustanku te da je studija za knjigu dugo sazrijevala - od početne zamisli do izvedbe proteklo je dvadesetak godina, a aktivna priprema trajala je pet godina.
Knjiga je lijepa, dobra i vrijedna našeg vremena koje ćemo joj posvetiti. Uvjeren sam da će dijelom poslužiti i kao udžbenik, ali na to treba strpljivo pričekati... - rekao je Rašić.

Prisustvujemo i prizorima obiteljske drame i razmimoilaženja - jedan brat ostaje kršćanin, a drugi prelazi na islam, ili jedan traži saveznike na zapadu, drugi na istoku, pretvarajući tako obiteljsku dramu u onu koja poprima regionalni eho - plastično je dočarao Slobodan Stajić djelić onoga što se iščitava iz Musine knjige.

Ovom studioznom knjigom autor pokušava srušiti neke nedovršene istine, pa i one o prvim počecima dizanja ustanka u Hercegovini protiv osmanske imperije... Dušanu Musi odajem priznanje zbog doprinosa osvjetljavanju jednog vrlo osjetljivog patriotskoga razdoblja iz naše prošlosti, uz prezentaciju brojnih izvora kroz 903 fusnote - istaknuo je Stajić.

Kao što Španjolska ima svoga don Quijotea, Hercegovina ima svog don Ivana. I jedan i drugi išli su protiv nekakvih vjetrenjača - rekao je, među ostalim, Marko Antonio Brkić i posebno se osvrnuo na Musin prikaz radova povjesničara Milorada Ekmečića o hercegovačkim ustanicima 1875. - 1878. godine.
Evidentno je da je Ekmečić savršeno dobro znao tko je, kada i gdje počeo ustanak, međutim, kroz relativiziranje samog početka Hercegovačkoga ustanka, koji se može podvesti pod "nekada u srpnju", u za prve, a dijelom i druge Jugoslavije već afirmiranu Nevesinjsku pušku, "Munja od Gabele" postaje petorazredni događaj - istaknuo je Brkić Musin zaključak.

Zašto se čekalo 140 godina da istina iziđe na vidjelo, objasnio je autor Dušan Musa na nekoliko primjera, a jedan je knjiga dvojice Engleza, koja je izišla čak 1876. godine, dakle prije 142 godine.
Riječ je o Arthuru J. Evansu i Williamu J. Stillmanu, koji su bili na proputovanju kroz Hercegovinu samo dva mjeseca nakon izbijanja ustanka.
Oni rješavaju sve dvojbe oko mjesta i vremena njegova početka i pišu da je počeo "između Popova polja i Gabele" - naglašava Musa.
Simptomatično je da je Milorad Ekmečić pisac predgovora za Evansovo djelo "Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875." pa se tako mogao uvjeriti u svoje mladalačke zablude - istaknuo je Musa.

Anatemiziranje Musića

Jedna od neistina koja je posijana je da je Musićeva žena kojom se oženio, Cvijeta Vukasović, bila pravoslavne vjere. Ona nije bila pravoslavne vjere, potječe iz stare katoličke obitelji Vukasovića iz neumskog Graca. Dotle se išlo da se nekako anatemizira vojvoda Musić. Dalje, kad se to kaže, onda se naglašava da je svećenik. Činjenica jest da je bio svećenik, ali samo do veljače 1876. godine, kada ga dubrovački biskup Ivan Zafron, zbog sudjelovanja u ustanku i borbama, razrješuje i nakon toga je mogao raditi što hoće - oženiti se ili ne oženiti - rekao je Dušan Musa.

Posebice je u tim povijesnim događanjima istaknuo ulogu dvojice prelata - fra Anđela Kraljevića i fra Paškala Vujčića.

Dušan Musa se i prije ove knjige bavio tematikom Hercegovačkoga ustanka uređujući zbornik "Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku" (1875. - 1878.).

Ivan Kaleb | Večernji list

Komentari

Eto u nas vazda zabiravljeni branitelji. Možda će neko napisat knjigu o zaboravljenim braniteljima i pokazat pravu istinu za 150 godina. Utješno!!

musa se poziva na engleza koji je pješačio kroz bosnu i hercegovinu prije 150 godina i pitanje jeli u pravu englez kao da on zna gdje je gabela a gdje nevesinje moj musa nađi nešto konkretno neki dokaz

tursko carstvo je tada imalo sporazum s pravoslavnom crkvom i oni nisu porez plaćali pa je mnogo hrvata prešlo u pravoslavlje radi novaca a i isto tako je puno komunista 92 prešlo u hdz radi novaca tako da se povijest ponavlja samo lova pali

Nije Tursko Carstvo nego Osmanlisko Carstvo. Turska kao drzava nastala je tek nakon zavrsetka prv. Sv. rata tocnije 1923. Toliko o tome

nije osmanlisko nego osmansko

Ništa ti ne brini Pravi ustanak par dana prid izbore

O cemu ti M usa pises nije ni bitno,znamo dosta knjiga i knjigu fra-Petra Bakule i pisanju o toboznjem turskom zulumu,a sa druge strane Bakula je bio veliki prijatelj ali pase Rizvanbegovica,hervegovacki ustanak su poceli hercegovacki pravoslavci-srbi nevesinjska puska. Srbi su imali daleko veca prava u odnosu na katolike knjiga Petra Bkule kaze u gradu LJubuskom zivi 500turski obitelji pravoslavni 20 a katolika do pred koju godinu uopce nije bilo u gradu. Toje nasa povijest jasili turci za vratom jasili ugari,jasili komunisti,sada jasi AGZ I PROTIV KOGA SEJE HERCEGOCVACKI COVJEK pobunio nikad protiv nikoga poz.....

Moj Dobrocinitelju Prijatelju dragi Musa ne mozes ti i tvoja Partija mjenjati Istoriju ili kako vi sad kažete Povjest da nije smiješno bilo bi Zalosno

šta ga napadate, ko vam daje za pravo?
triba se ustat pa reći musa!.

Prešutio si dušane da je don ivan bio ruski špijun o čemu se mogu pronaći jasni i nedvojbeni podaci ,baš kao i dobročinitelj koji također igra rusko kolo. Sada pisati o tim događajima otkrivajući toplu vodu je mazohizam. Niti će Hrvati imati a niti su imali ikakve koristi od don ivana,osim njega samoga i njegovih gazda a i podrepaša. Potpuno isto kao i danas.

Umislio se tamo neki dušan da je silni novinar, veliki rvat, da samo on zna istinu. Sve to liči na srpski večernji list, papkovića i goebelsmedića propagandu kradeze partije u kojoj su izreda komunjare. Pa i taj knjigopisac musa je teška komunjara a sada je kao branitelj istine o rvatima. On bi mogao pisati istinu kako su komunjare prešli u kradeze pa zaposjeli crkve. To je on doživio o tome bi mogao nešto znati iz iskustva.

Jel ti bio mali Zoka isfrustrirani na prezentaciji da on stručno ocjeni... Smješno ste smiješni oba dvojica ... Komunjare i geyevi

Bravo Dušane. Ovaj činjenično tematski osvrt smo i očekivali od tebe poznavajući koliko si upoznat sa historijom ovoga dijela BiH za vrijeme a i nakon pada turskog carstva.
A oponenti i kritičari imaju pravo pisati.
Zato i postoje komentari.
I oni pozitivni i negativni.
A politiku na stranu i ruku na srce, knjiga je odlična. I izuzeta od politike i pristranosti kao sto je i Musa.

1878god a u2018 neko Pise o tome.i sad kao svi bi se mi trebali tome diviti.pa se malo pustite o vremenu u kojem živimo .o raseljavanja Hrvata u zadnji 5 godina.o pljacju o izigranim braniteljima.o privatizaciji itd.sad kao neko zna sta je bilo prije 150 godina

Ko je ova lipa krsna cura zna li tko dajem 100 eura za ime i broj !

Ime cure stoji u tekstu a broj papuča je 41.

Dušane ti si Naš Istoricar a ako hoćeš bit njihov Povjesničar promjeni ime u Dušanko

Našo se musa keseđija (njegove kese financira kradeze opština zemljak neven) da besjedi o povijesti iako bi povjesničari trebali pisati o tome, to im je zvanje. Domalo će musa pisati o medicini, nuklearnoj fizici, ekonomiji, vjeri, naravno umišljen da on to zna i može. Ma svaka gudala ima svoje navijaće. Bože ubrani što uradi kradeze, sve naopako izvrnuto.

Pobijene neistine o Hercegovačkom ustanku

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari