Održan znanstveno-stručni skup "Duhan u BiH - jučer danas i sutra"

ljubuski.info

Sve se više raspršuju ljetni snovi o smilju kao novom hercegovačkom "žutom zlatu". No, radini i strpljivi Hercegovci još se uvijek nadaju da nije sve izgubljeno, da bi uzgoj smilja i njegova prerada, kad se tržište izbalansira, mogli biti koliko-toliko profitabilni.

No, sve je više Hercegovaca koji više vjeruju proizvodnji duhana, onom dobrom starom hercegovačkom "žutom zlatu". Hercegovačke otkupne stanice znale su otkupljivati i do sedam tisuća tona prirodno oštavljenog duhanskog lista, a jedan postotak bi se prodao na "crnom tržištu". U svojim najzlatnijim godinama gotovo svako seosko kućanstvo u hercegovačkim općinama bavilo se uzgojem duhana, najveći dio njih kao dodatnom djelatnošću za popunjavanje kućnih proračuna. U tegobnoj povijesti duhana bilo je i godina kad bi čitav trud bio uzaludan, ali i vremena kad je duhan mnogima pomogao iškolovati djecu, podignuti obitelj. No, početkom 90-ih godina potamnio je sjaj hercegovačkoga duhana pa ga je opet ogrijalo sunce.

Mnogi se posljednjih godina vraćaju duhanu, više onako stihijski jer organiziranog i zajamčenoga otkupa nema, a "crno tržište" određuje profitabilnost. U posljednje vrijeme cijena mu je pala. Jedan Ero s ovoga svijeta, koji se bavi uzgojem duhana, reče kako u BiH više stiže duhana "sa strane" nego imigranata!
Ja sam radio u jednoj tvrtki i "usput" se bavio duhanom i dobro sam zarađivao. No, cijena mu je pala, a kućni troškovi rastu pa sam se odlučio za posao u Njemačkoj - kaže drugi Ero.

Treći vjeruje kako "veliki" neće ući u uzgoj duhana, kao što je slučaj sa smiljem, i kako će za "male" ipak biti kruha u duhanu koji bi ove godine mogao dobro roditi i kako bi cijena na "crnom tržištu" ipak mogla biti profitabilna.

Brojna su pitanja vezana uz sudbinu duhana u Hercegovini. Na znanstveno-stručnom skupu "Duhan u BiH - jučer danas i sutra", održanom početkom listopada prošle godine u Mostaru, mogle su se čuti rasprave o širokom dijapazonu duhanskih tema, od uzgoja duhana, ekonomike proizvodnje, gospodarskog i socijalnog značenja duhana do krijumčarenja. Duhan je mnogo značio za Hercegovinu, napose u vrijeme kad u Hercegovini nije bilo gotovo nikakve industrije, kada je duhan bio glavna poljoprivredna kultura i jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Duhan je imao brojne prednosti u odnosu na druge kulture, zbog kojih se njegov uzgoj proširio na cijelom području Hercegovine gdje su klimatske i zemljišne prilike dopuštale. Hercegovci su bili naučili s duhanom živjeti i od njega živjeti, bolje reći, preživljavati.

Na ovom skupu rečeno je kako je duhan bio "sirotinjska majka". Za sadioce duhana lobirali su narodni tribuni poput fra Didaka Buntića i fra Dominika Mandića. Duhan nije bio važan samo za Hercegovinu nego i Posavinu, iako ne u onolikoj mjeri kao u Hercegovini. Na skupu je istaknuto kako je danas situacija potpuno drukčija. U Hercegovini, od nekadašnjih devet poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu duhana, ni jedno više nije aktivno. Nema više organizirane proizvodnje, a ono malo što se još održava usmjereno je uglavnom na krijumčarenje. Vidjeli smo da je više razloga koji su doprinijeli takvoj situaciji s hercegovačkim duhanom: od gubitka jedinstvenog jugoslavenskog tržišta, promjena preferencija potrošača i tipova cigareta u kojima više nema mjesta za lokalne tipove duhana poput hercegovca, promjene tehnologije obrade duhana, koju hercegovačka poduzeća nisu mogla pratiti. No ništa manje važan uzrok je nerentabilnost proizvodnje, budući da uz aktualne otkupne cijene i visoke troškove proizvodnje, proizvođači duhana nisu mogli naći ekonomsku računicu i motiviranost za nastavak uzgoja duhana. Proizvodnja duhana u Posavini održala se koliko-toliko, ali i tu je situacija s duhanom puno lošija nego ranije, i tu je duhan u krizi, doduše, ne zbog tržišnih već nekih drugih razloga.

Skup "Duhan u BiH - jučer, danas i sutra" pokušao je dati odgovor što nakon ovako tmurne sadašnjice, što se može očekivati sutra u proizvodnji duhana, drugim riječima, kakva je sudbina ove nekadašnje "biljke hraniteljice". Iz današnje perspektive ne vidi se alternativna kultura koja bi mogla zamijeniti duhan na tipičnim duhanskim staništima. Posljednjih nekoliko godina činilo se da bi to moglo biti smilje, u što su polagane velike nade, ali problemi sa smiljem u 2017. godini ne opravdavaju takva nadanja. Je li onda rješenje u proizvodnji za šverc (krijumčarenje) ili postupni nestanak duhana u Hercegovini i nakon više od tri stoljeća uzgoja i odlazak u povijesne knjige? Je li moguća revitalizacija uzgoja duhana ili je to samo mit? Je li rješenje osnivanje udruge i zaštita zemljopisnog podrijetla hercegovačkoga ravnjaka, što je, zahvaljujući nekolicini entuzijasta, već učinjeno? Puno je pitanja, a koji su odgovori?

U zaključcima ovog skupa stoji da opstanak proizvodnje duhana u Hercegovini ne bi trebao biti mit, nego realnost utemeljena na tri stoljeća tradicije. Iskustvo u proizvodnji hercegovačkoga tipa duhana je neosporno, područja uzgoja i sortiment poznati su. Također, postoje stručne institucije (Federalni agromediteranski zavod Mostar) i dva fakulteta kao znanstveno-stručna potpora revitalizaciji ove proizvodnje. S obzirom na to da je duhan specifična proizvodnja - monopol države, puno toga ovisi o državnoj potpori ovoj proizvodnji, prije svega kroz zakonsku regulativu. U duhanskoj proizvodnji vrlo jasno su postavljeni odnosi u lancu vrijednosti (primarna proizvodnja, otkup i dorada duhana, proizvodnja finalnih proizvoda te porezi, trošarine). Postojeći Zakon o duhanu BiH jasno diferencira tipove duhana, a to su virginija, sušena u posebnim sušnicama s kontroliranom atmosferom, berlej, sušen ambijentalnim zrakom u hladu, i hercegovački ravnjak, sušen ambijentalnim zrakom na suncu. U zaključcima skupa stoji i ovo: - Smatramo kako je potrebno donijeti na Vijeću ministara posebnu uredbu o virginiji, uredbu o berleju i o hercegovačkom ravnjaku, čime bismo u cijelosti uredili odnose u ovoj proizvodnji (ukupan lanac vrijednosti) u skladu sa smjernicama EU-a.

Dodaje se kako valja pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o duhanu u BiH u cilju omogućavanja proizvodnje novih i inovativnih proizvoda od duhana. Time bi se stvorile pretpostavke za povezivanje proizvođača duhana, otkupljivača - dorađivača (nekadašnja duhanska stanica) i proizvođača gotovih proizvoda. Smatra se kako je bitno povezati proizvodni lanac na bazi interesa s temeljnim ciljem da proizvođači budu zadovoljni otkupnim cijenama i ukupnim ostvarenim prihodima u proizvodnji duhana.

Cilj je "uzeti stvar u svoje ruke" kroz jedan pravni subjekt (koji trenutačno nedostaje) i sve dionike povezati u jedan proizvodni lanac. - Valja izići na tržište u početku s nekoliko proizvoda rezanoga duhana hercegovačkoga tipa u skladu s donesenom uredbom o hercegovačkom ravnjaku, a kasnije širiti asortiman u skladu sa signalima s tržišta. Preliminarna istraživanja koja trebamo nastaviti pokazuju da postoji tržišna niša za poluorijentalni lokalni tip hercegovačkoga duhana. Ova tržišna niša nije nikakva konkurencija postojećim proizvođačima cigareta i ostalih duhanskih proizvoda, nego na ovaj način samo povećavamo ponudu na tržištu. Ta je niša za rezani duhan za ručno motane cigarete. Hercegovački duhan jedan je od rijetkih tipova duhana koji ima zaokružena pušačka svojstva i može se pušiti sam bez miješanja s drugim duhanom. Stoga je vrlo pogodan za rezanje duhana za ručno motane cigarete koje imaju značajan udio u potrošnji duhana u svijetu.

U zaključcima stoji i to da valja iskoristiti tradicionalni način uzgoja duhana u Hercegovini i njegova pušačka svojstva u marketinške svrhe radi povećanja proizvodnje. Ovakav pristup ima, osim povećanih prihoda stanovništva u ruralnim područjima, i demografske značajke kao pretpostavku o(p)stanka i smanjivanja iseljavanja. Prije pet godina utemeljena je udruga "Duhan - hercegovački ravnjak". Njezin predsjednik Marko Vukoja kaže kako je ova udruga u početku uglavnom radila na zaštiti zemljopisnog podrijetla hercegovačkoga ravnjaka. U udruzi smatraju kako se uz pametno osmišljavanje struke i vlasti mogu proizvesti najmanje tri pozitivna učinka: gospodarski, ekološki (moguća ekološka proizvodnja hercegovačkoga ravnjaka) i trgovački (moguća prodaja rezanog duhana, budući da je hercegovački ravnjak tip duhana koji se može konzumirati bez ikakvih dodataka, što bi trebalo omogućiti i primjerenu cijenu). Hercegovački ravnjak može poslužiti i kao prirodni dodatak industrijskoj proizvodnji cigareta kao zamjena umjetnoj aromi i aditivima, a može biti izvrsna ponuda prirodnog proizvoda u turističkim destinacijama. U ovoj udruzi smatraju kako u novom Zakonu o duhanu u BiH valja ugraditi sve relevantno vezano uz hercegovački ravnjak te da treba osigurati sredstva za buduća znanstveno-stručna istraživanja. U svom predlošku za donošenje uredbe vezane uz odnos otkupne cijene duhana hercegovačkoga ravnjaka i poreza na duhan, što ga je podnijela ova udruga, stoji:

  1. Optimiziranje primarne proizvodnje duhana hercegovačkoga ravnjaka do količina koje, uz otkupnu cijenu duhana hercegovačkoga ravnjaka od 15 KM/kg, mogu proizvesti proračunski prihod optimiziran na razinu koja je bila prije eskaliranja "sivog tržišta";
  2. Ostvarivanje navedenog generira prihode proizvođačima koji su oko 70% novoostvarena vrijednost, koja dalje generira opću potrošnju kroz koju država ubire dodatne porezne prihode koje ne može ubrati sada;
  3. Generiranje parametara pod točkama 1 i 2 potiče razvoj djelatnosti s dodanom vrijednosti:
    • vezanih uz primarnu proizvodnju duhana,
    • vezanih uz razvoj drugih djelatnosti;
  4. Generiranje razvoja djelatnosti s dodanom vrijednosti na temelju parametara pod točkom 3 također povećava proračunske državne prihode koji se bez ovog ne mogu ostvarivati;
  5. Ove sve parametre treba uvezati u cjelinu, a koje će kvantificirati porezni, odnosno fiskalni stručnjaci, pa da tako uvezana cjelina bude predložak za donošenje uredbe;
  6. Cilj uvezivanja je razbijanje straha države od gubitka prihoda od otkupne cijene duhana hercegovačkog ravnjaka (15 KM/kg) i poticanje proizvodnje duhana, na temelju čega će država biti zadovoljna povećanjem prihoda, potičući sve prethodno navedeno, a proizvođači otkupnom cijenom, koja će potaknuti sve navedeno;
  7. Također, duhan hercegovački ravnjak je možda moguće u cijelosti izvesti, uz prethodnu pametnu promidžbu, kao začinski duhan, za potrebe industrijske proizvodnje cigareta, pa se onda u domaćim okvirima gubi suprotstavljenost između otkupne cijene i davanja državi, odnosno poreza.

Rješenje enigme zvane hercegovački duhan u velikoj mjeri smanjilo bi val iseljavanja iz zemlje duhana. Dr. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, kaže:
Poznavajući hercegovački poduzetnički duh, upornost i vitalnost ljudi u ruralnim područjima na kojima se tradicionalno uzgajao hercegovački tip duhana, a koji sada u zakonodavno-pravnom smislu nije riješen, možemo ustvrditi kako bi se uz male napore moglo dobrim dijelom revitalizirati proizvodnju ove tradicionalne poljoprivredne kulture i na taj način ublažiti negativne posljedice iseljavanja iz ruralnih područja Hercegovine. Dakle, stvorene su određene pretpostavke i poduzeti određeni koraci kako bi se na sasvim nov način pristupilo obnovi proizvodnje ove vrlo značajne kulture.

Znanstveno-stručni skup u Mostaru dao je odgovore na brojna pitanja vezana uz duhan u BiH, doneseni su zaključci vezani uz dopune i donošenje podzakonskih akata. Dr. Ivanković dodaje:
Potrebno je donijeti podzakonske akte za proizvodnju rezanoga duhana. Imamo čvrsta obećanja da će navedeni podzakonski akti biti uskoro doneseni. Ako se ostvare navedena obećanja, onda smo stvorili sve preduvjete za utemeljenje gospodarskoga subjekta koji će zapravo biti u ulozi nekadašnjih duhanskih stanica, ali ovaj put na sasvim drugačijim temeljima. Nakon što smo zbornik radova i monografiju objavili na web-stranici Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, svoje zanimanje su iskazale velike duhanske kompanije s kojima sam obavio razgovore i imam pozitivne odgovore koji su na tragu pozitivnih rezultata. Naime, svi su iskazali svoje veliko zanimanje za jedan specifičan proizvod, a to je duhan za motanje. Ne možemo zanemariti više od 130 godina tradicije u proizvodnji hercegovačkoga tipa poluorijentalnog duhana, koji mi popularno nazivamo skupnim imenom hercegovački ravnjak, iako je to jedna od nekoliko sorti hercegovačkoga tipa duhana.

Vijest o zainteresiranosti talijanskih investitora za otkup duhana u Posavini jako je odjeknula i među hercegovačkim duhanarima. Nadaju se da će netko u Europi i svijetu prepoznati sjaj, okus i miris hercegovačkoga "žutog zlata", kao što je bilo u vrijeme Austro-Ugarske kada je utemeljena Bosanskohercegovačka duhanska režija, koja je u svome vlasništvu imala tvornicu duhana u Berlinu. U Moskvi postoji tvornica "Java" koja proizvodi cigarete marke "Hercegovina Flor", a tvornice cigareta u Hercegovini su prošlost. No, ovih dana pojavila se vijest o tome kako su američki znanstvenici u sirovom listu duhana pronašli antikancerogenu supstanciju. Tko zna, možda Hercegovcima svanu ljepši dani: da umjesto dva potamnjela "žuta zlata" (osušeni duhan i smilje) dobiju - "zeleno zlato" (antikancerogeno zeleno lišće duhana)!

Frano Vukoja | Večernji list

Komentari

Pa sad opet zovite dr dž ubura,pehara i sl. da,palamude ko i za cmilje.

Profesore Ivankovicu sto ti ja osobno rece sto ce bit sa smiljom.No to sada nije tema.Tema duhan tu ima sansi no zna li pucanstvo da je posadjeno 80% virdjinije a samo 20% nasih starih sorti ravnjaka,seginovca i hercegovca.Virdjinija ima problem ,sumbul,natapanje svakih 7 dana i dogodine plodored.Marko sretno sa udrugom nedaj se.

A je ti garav dođi u mene ko lemun je zut.

Nije li prije duhana bilo,loza,masline ,šipci ,smilje ! Još jedna prevara u nizu ,vladajuće klike! Naravno isti će zaraditi i to -masno!Na uvozu!A onda novo klikeranje u mozak -napaćenog pučanstva!

hahahaha sad krecu u obmanu naroda da udari po duhanu,ljudi su tolko izbezumljeni da ce nasjest na svakakve price al nadam se da vas je smilje opametilo..ovo su samo igrice vladajucih,oni sjede u uredima i ovako nam se rugaju..nemogu dovest nijednu tvornicu u LJubuski ima 20g tolko o njima i njihovoj strucnosti

Održan znanstveno-stručni skup "Duhan u BiH - jučer danas i sutra"

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Skrivanje sramote koju naplaćuju tufekčići Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Shvatite, Hrvatska nije prijatelj Hrvatima u BiH teolog Dalibor Milas | express.hr
ljubuski.info
Snaga hercegovačke majke Ružica Zeljko
ljubuski.info
A ne, nećemo mi nigdje odavde! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Samoubojstvo glasača Berislav Jurič | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto