Ne postoji valjana kontrola utroška poticaja

ljubuski.info

Devet institucija u Bosni i Hercegovini (BiH) je od 2011. do 2017. godine izdvojilo najmanje 976 milijuna KM za poticaje poljoprivrede, zapošljavanja i gospodarstva. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o trošenju ovog novca te kreirali bazu koja objedinjuje informacije o odobrenim i isplaćenim poticajima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu.

Najviše novca za poticaje je izdvojilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Oni su za sedam godina odobrili oko 436 milijuna KM. Za poticaj poljoprivrede u RS-u je u razdoblju od 2014. do 2017. godine izdvojeno skoro 236 milijuna KM. Ovi podaci prikupljeni su s internetske stranice Agencije za agrarna plaćanja koja CIN-u nije dostavila tražene podatke. Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta je u razdoblju od 2011. do 2016. godine odobrilo oko 46 milijuna KM poticaja.

Prikupljajući podatke za ovu bazu, novinari CIN-a su otkrili kako institucije ne vode uredne evidencije o sredstvima koja dodjeljuju. U popisima korisnika često nedostaje puno ime i prezime ili iznos, najčešće raspolažu podacima o odobrenim, ali ne o i poticajima koji su u konačnici isplaćeni.

Baza sadrži preko pola milijuna pojedinačnih izdvajanja - od nekoliko maraka do nekoliko stotina tisuća maraka. Uz bazu, na posebnoj stranici CIN-a, nalaze se podaci o vrstama poljoprivrednih poticaja i načinima na koji su ostvareni.

Izlazak na teren po procjeni

Poticaji su nepovratna proračunska sredstva, namijenjena poduzećima, privrednicima i poljoprivrednicima kako bi potpomogla proizvodnju, a građanima omogućila jeftinije i kvalitetnije proizvode.

Oko 70 posto novca ulaže se u poljoprivredu. U proteklih sedam godina je izdvojeno 718 milijuna KM.

Uz poljoprivredu, najviše poticajnih sredstava je izdvojeno za zapošljavanje. Dva entitetska zavoda za zapošljavanje, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Ministarstvo finansija RS-a su odobrili 157 milijuna KM.

Poticaje su još davali i Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta te Ministarstvo nauke i tehnologije RS-a.

Za dodjelu ovih sredstava institucije raspisuju javne pozive i donose programe i pravila koje korisnici moraju ispuniti da bi dobili poticaje. Novinari CIN-a su otkrili da se te procedure ne poštuju i da ne postoji valjana kontrola utroška novca. Na ovo su i revizori godinama upozoravali.

Kada se poljoprivrednik prijavi za poticaj, nadležni službenici su u većini slučajeva dužni doći na njegovo imanje i utvrditi stanje na terenu. Njihov zapisnik često je jedan od uvjeta za dobijanje poticaja.

Prema podacima koje je CIN prikupio, institucije godišnje prime stotinu tisuća zahtjeva za poticaje. Njih kontrolira tisuću puta manji broj službenika.

U RS-u nije obavezna kontrola na terenu za svaki zahtjev, već se ona radi na osnovu procjene rizika. U Odjeljenju za terensku kontrolu Agencije za agrarna plaćanja RS-a rade četiri čovjeka, a u 2016. godini je primljeno više od 16.000 zahtjeva.
S obzirom da nemamo toliko ljudi koji to sve mogu pokriti, rade ovaj dio kontrole gdje je određena procjena rizika da može doći do zloupotrebe sredstava, kaže Ljubinko Kecman iz Agencije, koji nije mogao pojasniti kako se vrše ove procjene.

Revizori su u izvješću za 2016. godinu upozorili da je zbog slabe kontrole povećan rizik od nastanka greške prilikom odobravanja poticaja.

Zloporaba sredstava

Federalno ministarstvo poljoprivrede godišnje u prosjeku odobri više od 60.000 zahtjeva. Većina bude podnesena preko županijskih ministarstava u kojima zahtjeve obrađuje između tri i 11 službenika. Novinari su razgovarali s predstavnicima šest županijskih ministarstava i svi kažu da uspijevaju izvršiti kontrolu za svaki primljeni zahtjev.

U Federalnom ministarstvu poljoprivrede ne vjeruju da je to moguće.
On može obaviti možda na par mjesta najkritičnijih, ali ja garantiram da devet od deset zahtjeva on nije vidio na terenu jer ne može teoretski stići, kaže Pejo Janjić, šef Odjela za ruralni razvoj u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, pojašnjavajući da institucije nisu dovoljno kadrovski i logistički osposobljene.

Slabe kontrole na terenu omogućile su brojne zlouporabe sustava te prouzročile višemilijunske štete o kojima je CIN pisao. Između ostalog, poljoprivrednici su dobijali poticaje na osnovu nalaza vještaka koji su procjenjivali objekte, a da ih nisu ni vidjeli. Vještaci su uvećavali vrijednosti objekata, a pojedine su i izmišljali kako bi poljoprivrednicima omogućili dobiti više novca.

Federalna uprava za inspekcijske poslove je prekontrolirala tvrtke i poljoprivrednike kojima je odobreno 9,2 milijuna KM poticaja, a kontrola je pokazala da je skoro trećina novca odobrena na temelju netočnih podataka sudskih vještaka.

CIN je otkrio da vlasti nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja ili odustaju od bavljenja poljoprivredom. Brojni propusti su napravljeni dok je federalni ministar poljoprivrede bio Jerko Ivanković Lijanović, predsjednik Narodne stranke radom za boljitak.

Došavši na vlast, on je osmislio jednokratne poticaje kojima je plaćao ljude da glasuju ili prikupljaju glasove za njegovu stranku. Na ovaj način je podijelio skoro tri milijuna maraka. Osim toga, preko pet milijuna KM podijelio je osobama i firmama koje se dovode u vezu s njegovom obitelji, stranačkim kolegama, rodbini te za zastarjele objekte i nepostojeće biznise.

Istrage o nezakonitim podjelama poticaja još traju, a Lijanovića je Županijski sud u Tuzli u siječnju 2018. godine nepravomoćno osudio na devet godina zatvora, s obavezom da vrati nezakonito stečenih oko 650.000 KM.

Bolje planiranje troškova

Na neregularnosti pri dodjeli poticaja revizori su ukazivali i u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Ovo Ministarstvo u javnom pozivu nije navelo sve kriterije prema kojima će ocjenjivati podnesene prijave za poticaje. Revizori su posumnjali da su neki korisnici znali za ove kriterije i tako dobili više bodova.
Isto upućuje na postojanje rizika dogovora između aplikanata i uposlenika Ministarstva, piše u izvješću za 2017. godinu.

Ovo Ministarstvo je za sedam godina podijelilo nešto više od 40 milijuna KM poticaja za: razvoj i afirmaciju poduzetništva i obrta, opstanak tradicionalnih i starih zanata, novoosnovana mala i srednja poduzeća, upotrebu inovativnog potencijala u stvaranju domaćih proizvoda te za poticaj poduzetništva žena i mladih.

Značajan dio novca izdvojen je i za različite programe zapošljavanja u BiH. Zavod za zapošljavanje RS-a je podijelio skoro 45 milijuna KM u razdoblju od 2014. do 2017. Za prethodne godine Zavod ne posjeduje elektronsku evidenciju isplaćenih poticaja.

Revizori su više puta isticali da su novac davali i za zapošljavanje osoba koje se nisu nalazile u evidencijama nezaposlenih.

Zapošljavanje je u 2013. i 2015. godini pomagalo i Ministarstvo financija RS-a. Pet tvrtki je dobilo 13,7 milijuna KM, a revizori su zaključili da Ministarstvo uopće nije trebalo podijeliti ova sredstva te naložilo da ih ubuduće planiraju preko odgovarajućih institucija.

Bolje planiranje zagovaraju i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede sa kojima su razgovarali novinari CIN-a.

Oni, između ostalog, ističu da ne postoje adekvatne analize koje bi pokazale kakve su efekte imali isplaćeni poticaji.
Radimo mi analizu, ali to je površna analiza u skladu sa raspoloživim podacima, jer da bi imao prave podatke, moraš opet imati službe na terenu, kaže Hanefija Topuz, šef Odsjeka za poljoprivrednu politiku i analizu u ovom Ministarstvu.

cin.ba

Komentari

Poticaji za glasove

Kad mi dijelimo Novce međusobno to ne mora znati biračko tijelo tj. Narod sta ce vama pare samo bi radili Vidite naši kuća motorni vozila skutera djeca nam uziivaju a ništa Neradimo aahhaaaa dragi naši Birači

Vjerujem da jesu....dobili čović,bakir i dodik....samo me zanima jesu li podijelili konstitutivno ili kako....

Ne postoji valjana kontrola utroška poticaja

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad nezakonito postane normalno... Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Ljudi trećeg reda Ružica Zeljko
ljubuski.info
Zakon pišem, tinta mi se proli Igor Božović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari