Za razvoj, osim pogodne klime, potrebno udruživanje proizvođača

ljubuski.info

Iako su agroekološki uvjeti povoljni za uzgoj pojedinih vrsta voća, voćarstvo na području općine Ljubuški nije značajno razvijeno.

Naime, problem ovog vida proizvodnje se očituje u slaboj informiranosti proizvođača o suvremenim tehnologijama, a jedan od razloga zbog kojeg voćarstvo u ljubuškom kraju ima tendenciju opadanja je i nedovoljna potpora od strane poljoprivredne politike.

Mediteranske kulture

Prema strategiji poljoprivrednog i ruralnog razvoja općine Ljubuški za razdoblje od 2018. do 2022. godine, na površini od 122,26 ha zasađeno je 55.018 sadnica raznih voćaka, a za ekološki uzgoj najidealnije su mediteranske kulture poput šipka i smokve.

Kako bi se postalo aktivnim subjektom na tržištu, objašnjavaju stručnjaci, nužno je udruživanje proizvođača. Na taj način, i uz ulaganje u tehnološku modernizaciju, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište, pruža se prilika za snažniji rast produktivnosti te za stvaranje novih radnih mjesta. Neorganiziranost u fazi prodaje mogla bi se, pak, znatnim dijelom premostiti objedinjavanjem ponude preko proizvođačkih marketinških skupina ili udruga.

Za razliku od voćarstva, povrtlarstvo je jedna od najprofitabilnijih grana biljne proizvodnje koja ima dugu tradiciju i realne mogućnosti razvoja, a može se odvijati na otvorenom i zaštićenom prostoru.

Općina Ljubuški ima potencijal da vlastitom proizvodnjom postane konkurentna ostalim regijama, no da bi se navedeno postiglo, potrebno je povećati prosječne proizvodne površine, poticati primjenu sustava navodnjavanja, povećati udjel prosječne proizvodne površine te ulagati u dodatnu izobrazbu proizvođača.

Povećati financijski input

Pogodan zemljopisni položaj i povoljni klimatski uvjeti omogućuju uzgoj povrća u svim dijelovima općine pa se, prema strategiji poljoprivrednog i ruralnog razvoja, povrtlarska proizvodnja odvija na ukupno 871,48 ha. Proizvodnju na otvorenom čini 841,32 ha, a na plasteničku proizvodnju otpada 30,16 ha. Od povrtlarskih kultura najčešće su zastupljeni: krumpir (oko 392 ha), rajčica (97 ha), kupusnjače (147 ha), crveni i bijeli luk (117 ha).

Ukoliko se poveća financijski input za proizvodnju povrća na otvorenom prostoru i plasteničkoj proizvodnji, na svim razinama po ha, uz direktnu podršku poljoprivrednicima, proizvodnja povrća u općini Ljubuški predstavljat će jednu od primarnih grana agrara.

Izuzetno je važno nastaviti i s brendiranjem te zaštitom zemljopisnog podrijetla, kako bi se postigle značajnije promjene u povećanju zasađenih površina i prosječnih prinosa.

Antonela Marinović Musa | Dnevni list

Komentari

Novinarka nigdje nespomenu cmilje i duvan i masline?

Kada će se čistiti prokop ili kanal u Radišićima?????? Vode nema a zasađene su stotine duluma Lubenica i Bostana Ma ovo stanje je TRAGIČNO ali TRAGIČNO:

Bio bi očišćen da se Vojnići i Šipovača nalaze na lokaciji Humca i Radišića .

Kradeze zadruge, dašta dašta. Vi bi ko nešto a ne znate ništa, lopine sa kupljenom diplomom. Partijska blebetala, umišljene veličine.

adeze naručeni članci
obična propaganda

U Radiškom polju nema kapi vode ma o čemu ova priča.

Za razvoj, osim pogodne klime, potrebno udruživanje proizvođača

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto