Neće se dopustiti ispuštanje otpada u vodotoke

ljubuski.info

Turizam i poljoprivreda među najvećim su potencijalima razvitka općine Ljubuški. U ljetnim mjesecima, samo u objektima na Trebižatu, otvara se više od 200 radnih mjesta. Zanimanje za Kravicu među turistima raste iz godine u godinu, a radi se i na promidžbi ostatka turističke ponude, kojom ovaj kraj uistinu obiluje.

Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić ističe kako, uz turizam, veliki potencijal ima i poljoprivreda. Dokaz tomu je činjenica kako je mladi ljubuški krumpir dobio od Europske komisije suglasnost za izvoz na tržište EU-a.

S dolaskom ljetnih dana život u Ljubuškom seli se na Trebižat. Koliko je objekata na ovoj rijeci? Nedavno su ti objekti bili tema OV-a te je odlučeno da se ide u uređenje ove oblasti, što to podrazumijeva?

Imamo točno 20 objekata koji su 2017. godine radili tijekom sezone. Procjena je da bude otvoreno više od dvjesto radnih mjesta tijekom ljetnih mjeseci. Kroz usluge u ovim objektima plasira se značajna količina naših poljoprivrednih proizvoda, Ljubuški je na neki način postao prepoznatljiv po sve kvalitetnijoj gastronomskoj ponudi. Međutim, ono što se prigovara, ono što se apsolutno u radu ovih objekata neće dozvoliti, jest nepropisno zbrinjavanje komunalnog otpada, nepropisno ispuštanje fekalnih i svih drugih otpada u vodotoke. Općina Ljubuški je prethodnih godina uložila značajna sredstva u objekte zaštite okoliša, u zaštitu ove prekrasne prirode i u zaštitu vodnog bogatstva. Svi skupa moramo imati društvenu odgovornost, razvijati svijest potrebe zaštite ovog prekrasnog prirodnog ambijenta kako bi ga mogle baštiniti i generacije iza nas.

Hoće li se u cijelu priču uključiti inspekcija?

Svakako, trebaju biti uključene sukladno zakonskim ovlastima.

"Borba" za nove investicije i nova radna mjesta

Kakva je gospodarska slika Ljubuškog danas?

Prema našoj strategiji ekonomskog razvoja, pravci razvoja ili razvojne mogućnosti na kojima moramo i možemo graditi ukupni napredak ovoga prostora jesu poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo te turizam. Poljoprivreda, definitivno naš najveći razvojni potencijal, danas nije ni blizu onoga što možemo i što očekujemo. Često ističem kako Ljubuški ima vrlo povoljne uvjete ulaganja, dakle malo tko ima na raspolaganju ovoliko kvalitetnog građevinskog zemljišta kao mi, i u poslovnim zonama i kada se radi o cijenama zemljišta. Također, i ukupni komunalni doprinos je među najnižima u okruženju, definitivno tvrdim da nema baš nikakvih administrativnih zapreka te je izvanredna prometna povezanost i sl. Pa, ipak, nedostaje nam investicija, nedostaje nam radnih mjesta u ovoj oblasti, rekao bih bolje plaćenih radnih mjesta. Investicije u infrastrukturne objekte, kao što su vodovodi, kanalizacija, pročistač otpadnih voda, organizirano prikupljanje komunalnog otpada, ulaganja u prometnu infrastrukturu rezultirali su povećanjem kvalitete života naših sugrađana kvalitetnijom zaštitom ove prekrasne prirode. Uz navedeno, uz uložena sredstva u uređenje, prije svega lokaliteta Kravica, uz odluke koje smo donijeli stvorene su kvalitetne pretpostavke za razvoj turizma. Rekao bih da smo napravili nekoliko pravih koraka, da smo na dobrom putu. Pa ipak, zaključit ću da ne možemo biti zadovoljni ukupnim stanjem gospodarstava na prostoru naše općine, stoga će u idućim vremenima prioritet svih prioriteta biti kvalitetnije predstavljanje naših gospodarskih potencijala i poticajnih mjera te s lokalne razine "borba" za nove investicije i nova radna mjesta, koja će, nadam se, biti bolje plaćena.

Nedostaje kvalitetnih poticajnih sredstava s viših razina vlasti

Koja je perspektiva, posebice kada je u pitanju poljoprivreda?

Poljoprivreda je definitivno naš najveći razvojni potencijal s obzirom na to da imamo prednosti i pogodnosti, a to su vrlo kvalitetno zemljište, 236 sunčanih dana i submediteranska klima, vodonatapni sustav kojim raspolažemo i kvaliteta vode, tradicija u proizvodnji te prometna povezanost. Ključni problem povrtlarstva je tržište, pravni okvir u ovoj državi koji ničim ne štiti domaću proizvodnju, dozvoljava uvoz svega i svačega bez ikakvih kontrola. Pozitivno u oblasti poljoprivrede prethodnih godina jest postupak prenamjene tzv "šumskog" u poljoprivredno zemljište i postupak koncesijskog korištenja ovog zemljišta, a radi se više od 1100 ha. Dakle, imali smo značajne investicije koje su rezultirale popravkom kvalitete zemljišta, novim nasadima vinove loze, masline, aromatičnog bilja itd. Sve ovo dovelo je i do novih ulaganja u vinarije, postrojenja za preradu masline, destilerije, odnosno dovelo je i do otvaranja novih radnih mjesta. Mogućnosti, ali i naša očekivanja, su daleko veća, očekujemo i nove investicije. Ima prostora i u voćarstvu, prije svega u našim autohtonim sortama kao što su šipak, smokva… Nažalost, i u ovoj oblasti nedostaje kvalitetnih sredstava, nedostaje kvalitetnih poticajnih sredstava s viših razina vlasti.

Mladi krumpir je brendiran, je li pokrenuta inicijativa k brendiranju još nekih ljubuških proizvoda?

Više godina s našim poljoprivrednicima radimo na ukupnom unapređenju poljoprivredne proizvodnje, stvaranju ambijenta da naš poljoprivrednik od svoga rada može pristojno živjeti. O potencijalu, mogućnostima, pogodnostima, razvoju poljoprivrede već sam govorio. Ma koliko god svi mi bili nezadovoljni trenutačnim stanjem, nitko ne može reći da se nije napravio jedan vrijedan iskorak. Krumpir je prva kultura za koju smo radili monitoring kvalitete, dobili od Europske komisije suglasnost za izvoz na tržište EU-a. Manifestacijom "Dani ranog krumpira", novom ambalažom, promidžbenim materijalima, u konačnici, brendiranja ove kulture, cilj nam je osigurati kvalitetno tržište, ali i cijenu primjerenu kvaliteti našega krumpira. Jasno da nam slijedi sličan način predstavljanja i ostalih kultura u povrtlarstvu, ali i u voćarstvu, aromatičnom bilju i sl.

Značajna sredstva ostvaruju se i od turizma. Koji su turistički potencijali Ljubuškog po vama još uvijek nedovoljno iskorišteni?

Već sam spomenuo investicije prethodnih godina koje smo imali u infrastrukturne sadržaje, posebice i sredstva koje smo uložili u oblast zaštite ove prekrasne prirode. Napravili smo dobar pravni okvir, ulažemo u uređaje turističkih lokaliteta, prije svega lokaliteta Kravica i dijelom arheološkog nalazišta Bigeste, izradu projektne dokumentacije za obnovu kule herceg Stjepana. Malo tko se može pohvaliti ovako prekrasnom prirodom, uz Kravicu, tu je bar 15-tak lokacija na rijeci Trebižat, tu su vodotoci Vrioštice, Studenčice, brojni izvori… Malo tko se može pohvaliti bogatom i vrijednom kulturnom baštinom - od muzeja na Humcu, Rimskog logora Bigeste, kule herceg Stjepana, stećaka koji su uvršteni na UNESCO listu… Uistinu vrijedni turistički potencijali, s pravom od oblasti turizma očekujemo mnogo.

Koliko otvaranje hotela Bigeste doprinosi razvoju turizma?

U prigodi svečanosti otvaranja Hotela rekao sam da u novije vrijeme izgradnju nijednog objekta u Ljubuškom nije pratilo ovoliko zanimanje naše javnosti kao obnova hotela Bigeste. I ovom prilikom čestitam i zahvaljujem vlasnicima na objektu kojim središte grada dobiva ljepši, uređeniji, urbaniji izgled, zahvaljujem na novim sadržajima u gradu koji su nam svih ovih godina nedostajali, zahvaljujem i na novim radnim mjestima. I da, ovim objektom obogaćuju se turistički sadržaji i ukupna turistička ponuda naše sredine.

Jesu li po vama cijene rada u Hercegovini još male?

Apsolutno da! Po meni je niska cijena rada ključni razlog odlaska dijela naših sugrađana. U nekim oblastima nedostaje radne snage kao što su građevina, ugostiteljstvo, gotovo sve vrste zanata. Cijena rada u susjednim gradovima u Republici Hrvatskoj je i do 50% veća za pojedine djelatnosti nego kod nas, na jadranskoj obali ona je i do 2 - 3 puta veća, isto tako je značajno veća u zapadnim zemljama. Nema, nažalost, lakih rješenja, mi smo i u radnoj snazi ili cijeni rada podložni BiH tržištu i uvjetima koji na ovom tržištu vladaju. Cijena rada je u apsolutnoj vezi s ukupnim gospodarskim razvojem Bosne i Hercegovine.

Rezultati Gospodarskog foruma na Koćuši

Prije nekoliko mjeseci održan je gospodarski forum na Koćuši, planiran je još jedan takav u Zagrebu. Što je cilj ovih foruma?

Imali smo jedno dobro posjećeno sadržajno druženje s gospodarstvenicima, kako domaćim tako i onima iz naše dijaspore. Kroz videoprezentaciju, kroz kvalitetna predavanja nastojali smo ljudima iz gospodarstva kvalitetnije predstaviti naše gospodarske potencijale, ukazati na prednosti, pogodnosti ulaganja u BiH, investiranja u Ljubuškom. Već sam rekao da će nam u budućim vremenima prioritet biti brži razvoj gospodarstva stoga je i najavljeno predstavljanje naših potencijala u Zagrebu krajem 2018. godine. Naša dijaspora se već dokazala i u gospodarstvu, mnogi su uspjeli i u Zagrebu razviti kvalitetne tvrtke i na zahtjevnijim tržištima imaju uspjeha. Pokušat ćemo im kao ciljanoj skupini kvalitetno predstaviti potencijale, ali i pogodnosti investiranja u Ljubuškom.

Dogovoreno je ponovno druženje Ljubušaka u osmom mjesecu. Koliko ovakva druženja mogu doprinijeti uvezivanju domicilnog stanovništva i dijaspore?

Tako je, 10 kolovoza ove godine na lokalitetu vodopada Koćuša imat ćemo drugo druženje s našim iseljenicima. Velika većina njih godišnje odmore koriste u tom razdoblju i provede ih u Ljubuškom. Kroz prezentacije, razgovore i odgovore na upite nastojimo našu dijasporu kvalitetno informirati o aktualnom trenutku Ljubuškog, posjetiti ih na vrijednosti i značaj kulturno povijesne baštine, prirodne ljepote, planove i sl. Počesto mislimo da sve znamo.
Uistinu bi bila zanimljiva anketa, recimo, koliko nas u Ljubuškom ili naših iseljenih ili recimo prosječan Zagrepčanin zna da je u našem samostanu najstariji muzej u BiH, da su na ovim prostorima dokazi (Humačka ploča) o početku pismenosti na ovim prostorima i slično. Naši iseljenici trebaju i mogu biti najbolji promotori naših vrijednosti i najbolji lobisti zanimanja općine Ljubuški.

Marija Medić Bošnjak | Večernji list

Glas naroda

Ajmo sad malo citati izmedju redova. Kakav zakljucak mozemo izvuci ? Svi znamo da su nevenko i konpanija privatizirali kravicu, zatim kocusu, a sad idu na privatizaciju kule Herceg Stjepana. Naravno da im smetaju svi ostali koji se preklapaju sa njihovim poslovima, a to su ugostiteljski objekti na trebizatu. Zasto bi ceveljusa bila non-stop puna,kad ti gosti mogu biti na kocusi. E zato, dragi moji, oni lagano krecu u ciscenje konkurencije. Zivi bili pa vidjeli, sto ce se uskoro izdogadjati.

Ne spominje načelnik kako je na crno doveo vodu do svoje kuće u vitini

Sve otpadne vode iz Vitine završavaju u Vrioštici koja taj otpad donosi u Trebižat. Naćelniće oćisti najprije ispred svojih dvora.

... vidis da su dezorjentirani u investicijama ... uskoro ce Trebizat postati bara puna smeca i g.o.vana ... tako da ti od turizma nema nista ... nego je bitno ... KRATKOROCNI PROJEKTI (drpi sto jos mozes i bizi ...) ... osigurali su se ovi dobro u Hrvatskoj ...

Nego, moj Nevenko, ajde ti prosetaj ispod vitine, proboja i radisica, pa vidi sta ispustaju u vriosticu i kanale uz vriosticu. Pa ces tek onda vidjeti sto je prava ekoloska katastrofa.

Sve će se dopustiti ukoliko se načelnik uredno podmiti

Načelnik se priveza rođe Muse koji glum građevinara sa ćiriličnom diplomom
I takvi su među prvim ljudima u općini.Izgleda da HDZ me može bez ćirilice,prvo Čović,u Ljubuškom Stanko Musa u Posušju Zoran Galić.
Eto to je moj narode stranka svih hrvata

Evo dok sam pisao, vidim da ima jos mojih istomisljenika, to mi je drago.

svi objekti uz rjeku tihaljinu -mlade -trebažat (jedna rjeka tri imena ni to ne znaju općinari pa su na terenu krive oznake)ispuštaju u rjeku
fekalne vode
deterđente iz kuhinja i vc objekata
sve uljne i masne vode-
tako da je vodopad kravica sav zagađen
prečistač na trebižatu nema odvojene oborinske i komunalne vode te pri jakim kišam sve ode u rjeku-velika voda odnese sav talog prečistača u rjeku i eto ga ispod vodopada kravica
gdje idu odpadne naftnouljne vode sa nove pumpe kod tome galina kuće koja se radi
jedan litar ulja onečisti milion litara vode

pa manja bi bila šteta
da je na hercegovinu pala
nuklearna bomba
nego kakve su katastrofe napraville
ove hahafeze i hafeze bih stranke
jel tak il ne tak fra sluge hafezoive

glavni otpad je otisao za njemacku

kako zamirisa naša hercegovina
od kada nas u njoj nema
osijeća se miris i priko internetski portala
samo me zanima zašto ljudi biže od mirisa
dali zbog alergije ili ga previše ima
jel tak il ne tak politig-uzani fratrikosi i političari

Otpad iz Njemačke ide za Ljubuški, stari auti, autodijelovi sa otpada, gumetine pa ih protektirate, strojevi sa otpada itd. A Švabe oni svoj otpad recikliraju do maksimuma. Nedaj Bože da se otpadne vode provode u rijeku, kazna zatvora prijeti. U vašoj Eraniji je to pravilo, u jame ili rijeku. Otpad se baca pred tuđu kuću. Bože sačuvaj kulture. Ovako kad razmišljam, ljudi ne znaju jer nisu vidjeli naprednu civilizaciju. Znaju i vrijeđati, to je odraz lošeg odgoja i niske kulturne razine.

Naturlich mein Freund,priznaj da ti je krivo kad nas vidis kad dodjemo u grad s novim autima,finom robom i novcem u dzepu! Ali za razliku od tebe mi smo taj novac posteno zaradili,za razliku od tebe! Ti za svojih 300€ sjedis cujeli mjesec i nista ne radis,ali tazmisli jel se moze od tog zivit i kako ;)
Viel Spaß

Svaka cast na iskrenom clanku oni dolje bi novca a nista ne raditi

posto makaroni donesi mi racun da si janjetinu jeo tvoj rob cu bit cijeli zivot

Hast du das alles richtig gesagt mein Freund :)

jest sve je to tako ali mi za to makarona jedemo cijelu god da bi dosli 15 dana sa renta autom iz podruma gdje zivimo ali nema veze isplati se

Ližu neku stvar vođi za 300e

Naturlich većina pošteni rvata katolika otišla u đermani pokupili jabuke nevraćaju ni svatove ni mise..privarilo i državu i ljude ..poreze nije platilo..uteklo i sad glumi poštene jude eee moji judi judski

Mein Freund oncemu ti pricas? Ako ti je lijepo sto viris s kraja probavnog traka tvojih vladajuci i ne vidis dalje od istog tog Ruba je tvoj problem!
Jako puno mladih skolovanih ljudi je napustilo Nase krajeve upravo zbog toga sto od tebe i takvih kao ti sto ste kupili skole i prodavajuci se za radno mjesto nisu mogli do posla!
E sad ti meni objasni kako to da u nasoj lipoj hercegovni nisu mogli naci posa,a u njemackoj su cijenjeni i nagradjeni za svoj rad!
A ovaj sto spominje janjetinu i makarone vidi se da se i nije odmakao ni milimetra od zatucanosti i da mu je glavni doseg bila kobilovaca prije Mostara! Ali nije vrijedan pomisli a da ne govorim diskusije! U svakom slucaju radujem se da cu uskoro na odmor i da cu opet vidit svoj gradic ;)

naćelnik je slobodnim padom dovuko svojoj kući vriošticu sa izvora a za ostale vode ga boli briga-one mu ne trebaju a tako se kupa u rvackoj

veću štetu radi HDZ nego hidrogenska bomba/atomska joj je upaljač)
no to se manje vidi od bombe jer ima više vidljivih znakova
eksplozija
radijacija
kisele kiše
spržena zemlja

kako dezerteri djaic pusta u vodu otpad sav na kocusi tako i marici ali lova sve otvara jel tak il nije

Znači, njemu lova nama otpadne vode i njegova prljavština. Tamo borjana slavi rođendan pa može kako hoće. Kradeze lopine, destruktori sveg što valja.

Svaka autopraonica direktno prikljicena na vodovod a samo kad vidim kakav mi je motor od auta uljav ja odvezao auto da mi operu i oni nekom kiselinom polili motor a motor ko nov i sve je to preko matinjevca razrjedjeno otislo u Trebizat kolko cilit benga i ostalih kemikalija ode u trebizet to je nemoguce...ispod precistaca vise ne postoji zivot u rjeci jer jazivim unize nigdje ni muline ni lopoca ni ribe ni zaba jer ja sam odrastao od rjeke sto metara nekad od kreketa zaba nisi mogao spavat sad dajem glavu od kravice do matinjevca neces vidit ni jednu zabu sve su to pokazatelji da precistac uopce ne radi samo je tu da krupno razmuti...digresija vise nikad necu vozit auto da mi operu motor nemam nista protiv praonica ali zao mi da zagadjujem okolinu

motor se pere uljnim ispiračima to su po sastavu
blage lužine ili
blage kiseline
jako koncentrirani deterđenti za uljne mrlje
sve u svemu katastrofalno za rječnu vodu
nekako se može koristit kad se ispušta u more daleko od obale -no treba vodu neutralizirat na kiselo bazno i anulirat deterđente jer će procvjtat more što se i dešava već od gradskih primorskih kanalizacija

koliko košta zbrinjavanje otpadnih voda za restorane uz trebižat i dali to dovodi u pitanje ekonomski rad tih ugostiteljskih objekata i koliko je to tehnički i financijski izvodivo
o tome se trebalo razmišljat prije puštanja u pogon restorana jer sad zatvorit gotove objekte zbog ekologije je nešto kao kradeze smiljomanija projekt-nemjerljiva šteta i glupost

Barbaricu,idi nos te lipi đava,gnjido jedna.

Ja sam ponosni Ljubušak od tri reklame prije utakmice Hrvatska Brazil dvije iz Ljubuškog Kramar i Parkovi

Sve je to ok što govorite. O Nevenku i hdz i šta oni rade neću reć ništa jer je već sve rečeno. Što se tiče zaśtite okoliša nismo mi mesliđani. Kad je neko nešto bacio ili ubacio u vodu digne se kuka i motika, ajde neka i triba, ali šta mi svi radimo? Koja to kuća, počevši od moje, koja nije prikopčana na kanalizaciju ima nepropusnu septičku jamu? Niti jedna, pa ni moja. Sve kuće od od cvrkića strane do Ljubuškog imaju takve septičke i zemlja otpadne vode upija do kiša i kiša padne pa voda u Trebiżet, Vriošticu itd. Sve ostale kuće imaju "svoje" jame i direktno u škripinu, negdi mora izać, a di će nego u rijeke. Baš na ovoj temi bi trebali prvo poć od sebe pa dalje. Di to septiče od kuća uz Trbiżet ispuštaju fekalije nego u vodu. Ako neka kuća potroši 30-ak kubika vode mjesečno trebala bi mu septička za samo godinu dana od 300- tinjak kubika s tim da je prazni svake godine. Ko to ima? Svi smo mi ghovna glede srhanja.

Kolko štete rijeci Trebižat čini hid.el. Peć - mlin . Kad presuši gornji tok rijeke , pa ispušćanjem ulja iz turbina itd... I nitko za to ne odgovara

šparaj vodu čatrnja ima samo 60 kubika vode i mora doteć od kiše do kiše cjelo ljeto

A di ispustiš ti 60 kubika od kiše do d kiše

peć mlini ne štete rjeci da ju vodi stručnjak a ovako kad radi sa korisnim 30% iskorištenjem je glupost
turbine ne puštaju ulje očito ne poznate tehnologiju
to radi čisto ko turbina mlinice
turbina se podmaziva zatvoreno semerinzim-nepropusnim brtvilim

kažu da u peć mlin elektranu
dalekovodi dovode struju
jer više potroši struje nego što daje
govore uhljebi elektra iznit će suma
zato dobro rade jablanička i ramska
jer oni su sve elektrane
i one velike pretvorili u đžepne
jel tak il ne tak pitaj te elektrolopine

Dragi hdzeovci i pratri svaka praona mora imat bazen ispod di se odvaja ulje i šampon od vode provjeri te to

HDZu treba para za kampanju opozicija grize jako pa prijete ugostiteljim haračom za tehnički i ekološki nepropisan rad
sad se toga sitija a karta tamo godinama
sad fari šolda

druže nije to bazen to je minijaturni prečistač odpadnih voda takozvani mini prečistač to ima samo u eu to je preskupo za balkan diviji

Ugradnja biojama nije skupa i financijski neće ugroziti poslovanje negdi oko 15000 tisuća maraka jedna i voda iz nje se koristi za navodnjavanje jednom gidišnje pražnjenje humusa.Isprobano u pelješkom kanalu ugradila ju svaka kuća sa apartmanima.

Čujem da namjerava nešto tako ugraditi 2050 a dotle sve u kanal.

ovo će rješit doktor bebek i doktor kvesko iz parkova oni su eksperti za odpadne vode i ekologiju a i turizam i pranje turistički para
uložiš ništa a uzmeš koliko ti treba od projekta
prodaješ bogom danu prirodu a posle tebe i potop

čatrnju praznim u prvu krašku jamu a susjedi koriste vodu iz bušotine za poljoprivredu i eto ešerikolije na paradaiz

Ljubuški su zagadili brđani što "šljegoše"oni i jesu gosti tih "kafana"po vazdan sjede bulje u vodu i piju pivu.zato što su 99% neplivači.a te sve kafandure od tihaljine do čapljine bagerom poravnat.

Lažeš, piju gemišt!

Sve odpadne vode u opcinu i mup tamo se sve sliva svakako

mi ti iz njemačke nešto psujemo no neću pisat ljudi će cenzurirat no upamti mi će mo se vratit kad tad da vas jadne gledamo i da vam se smijemo u facu-njemačka

pozdrav iz ljubuskog evo me taman na ceveljusi hehehehehe

pa ce te drzat pridike u nas u njemackoj hehehehehe

Kupaš li se u svojim otpadnim vodama? Pjeni li vodopad, našto vonja?

Neće se dopustiti ispuštanje otpada u vodotoke
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari