Nema kvoruma za Čovićev sukob interesa

ljubuski.info

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović bi mogao odgovarati zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), politička nevladina udruga kojom rukovodi, primala proračunski novac.

Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim dužnosnicima vršiti odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one financiraju iz proračuna u iznosima većim od 10.000 KM godišnje. Čović je za predsjednika HNS-a izabran 2014. godine.

Dokumenti do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju kako je za organiziranje 25. obljetnice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) prošle godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz proračuna:
Zapadnohercegovačke, Herceg-bosanske i Posavske županije.
Novac je isplaćen iz proračunskih rezervi županija, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, potresa ili požara.

Najveći iznos - 10.750 KM - Hrvatskom narodnom saboru je odobrila Vlada Zapadnohercegovačke županije u ožujku 2017. godine. Manifestacija obljetnice HVO-a održana je 7. i 8. travnja u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru. Uplaćeni iznos jednak je troškovima snimanja i ozvučenja koje je u svojoj ponudi navela firma "PS Produkcija".

Četiri dana nakon manifestacije za isti događaj je na račun HNS-a uplaćeno i 3.000 KM iz proračuna Posavske županije. Još 3.000 KM je HNS-u uplatila Herceg-bosanska županija, gotovo mjesec dana nakon manifestacije. Vlada ove županije novac je uplatila preko Uprave za pitanja branitelja i stradalnika rata HVO-a u Tomislavgradu. Čović nije odgovorio na poziv novinara CIN-a za razgovor.

Zahtjeve županijama za sufinansiranje manifestacije slao je Josip Merdžo, tajnik Glavnog vijeća HNS-a. Merdžo je poručio novinarima CIN-a kako nema vremena za razgovor. Predložio je da mu pitanja pošaljemo e-mailom, ali na njih nije odgovorio.

Komisija bez kvoruma

Predmet Dragana Čovića je dvaput stavljan na dnevni red sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, ali one nisu održane.

Prvi put, krajem veljače, izočni su bili hrvatski članovi Povjerenstva - Čovićeve kolege iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH - zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak i Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Krišto je ujedno i članica Predsjedništva HNS-a dok je Čolak član Glavnog vijeća.

Drugi put, početkom ožujka, sjednica također nije održana, no ovaj put zbog izočnosti srpskih članova Povjerenstva. Ukoliko na sjednicu ne dođu najmanje dva pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, Povjerenstvo ne može odlučivati.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže kako je nemoguće očekivati objektivnost u odlučivanju u vezi sa slučajem Čović od ovog Povjerenstva.
Kako očekivati od članova Komisije da odlučuju po predmetu koji je vezan za njihovog stranačkog šefa, a da budu pri tome objektivni i nepristrasni, kaže Korajlić.

Ona dodaje da će se na primjeru odlučivanja o predmetu Čovića vidjeti kako funkcionira Povjerevstvo:
Pokazat će se sve ono što smo upozoravali godinama, a to je da jedna ovakva komisija ne može biti nezavisna i ne može objektivno donositi odluke.

Iako nije želio govoriti o ovom predmetu, predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa BiH Jasmin Emrić potvrđuje za CIN kako se izabrani dužnosnik nalazi u sukobu interesa ukoliko su fondacija ili udruga građana u kojem vrši neku funkciju dobili sredstva iz proračuna veća od 10.000 KM.
Iz bilo kojeg proračuna, sa bilo kojeg nivoa vlasti, ukoliko se dobiju sredstva u iznosu većem od 10.000 KM, a da je javni zvaničnik na nekoj od funkcija u fondaciji ili udruženju građana, onda tu postoji sukob interesa, kaže Emrić, objašnjavajući da ne postoje izuzeci.

Novčane kazne za sukob interesa

Zakon je ranije predviđao zabranu kandidiranja dužnosnicima za koje je utvrđen sukob interesa, no ta kaznena odredba je izbačena 2013. godine. Danas Zakon predviđa, uglavnom, novčane kazne za prekršitelje. Primjerice, za slučaj kršenja zabrane vršenja odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama, što se odnosi na Čovića, predviđena je maksimalna kazna oduzimanja do 50 posto plaće, najduže 12 mjeseci. Međutim, Povjerenstvo je do sada izricalo blaže kazne.
Mi smo do sada izricali novčane sankcije. Taj raspon se kretao od 10 do 30 posto mjesečnog primanja u periodu od tri do pet mjeseci, kaže Emrić.

Korajlić kaže kako je neodgovrajuća zakonom propisana kaznena politika. Prema njenim riječima, dobit koju dužnosnik u sukobu interesa može steći je mnogo veće od kazne koja mu je zbog toga propisana.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je na listopadskim izborima u BiH 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH, a uoči izbora Skupština HNS-a ga je imenovala za predsjednika ove organizacije na mandat od četiri godine. U odluci o imenovanju je navedeno kako je Čović ovlašten za zastupanje HNS-a.

HNS je utemeljen 2000. godine kao dobrovoljna nevladina i neprofitna organizacija, a čine je 13 političkih stranaka s HDZ-om na čelu.

cin.ba

Komentari

Okanite se covjeka kad ga niste zatvorili zbog HVO-a SOKO-la privatizacijske pljacke Hercegovacke banke Lijanovica i carinske prevare Elektroprivrede mita i korupcije ...

doći će sve to opet na sud, samo polako

Zato se grčevito bori da ostane na vlasti

čović prav branitelji krivi
bože pravde

marušiča su kupili slomili bože mu oprosti

Jedan je dobročinitelj!

Nema kvoruma za Čovićev sukob interesa

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad nezakonito postane normalno... Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Ljudi trećeg reda Ružica Zeljko
ljubuski.info
Zakon pišem, tinta mi se proli Igor Božović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari