U svih 10 županija, usvojena je samo jedna strategija

ljubuski.info

Udio značajnih mjera, u ukupnoj masi razmotrenih u 2017. godini, je vrlo nizak. To se posebno odnosi na strategije. U cijeloj 2017. godini, u svih 10 županija, zajedno, usvojena je samo jedna strategija - Skupština HNŽ je, sa zakašnjenjem, kao posljednja u nizu, konačno usvojila strategiju razvoja županija.

Samo je još Skupština Unsko-sanskog kantona, u ovom razdoblju, u nekom obliku, realizirala strategiju - prihvativši u nacrtu Strategiju prema mladima USK u razdoblju 2016-2020. godina. Strategiju je razmatrala i Skupština BPK (nacrt Strategije razvoja poljoprivrede), ali je rezultat razmatranja bio izražena sumnja u orginalnost razmatranog dokumenta i njegovo vraćanje, nadležnom ministarstvu, na doradu. S druge strane, 7 skupština je, svojim programima rada za ovu godinu, planiralo realizaciju još 9 različitih strategija, koje se, međutim, u promatranom razdoblju, nisu našle na dnevnom redu skupštinskih zasjedanja.

Osim strategija, u promatranom razdoblju je i realizacija zakona bila prilično niska.

Najveći postotak realiziranih zakonodavnih obveza iz programa rada za 2017. godinu ima Skupština TK, koja je u potpunosti realizirala (usvojila u prijedlogu), 10 od 13 planiranih zakona, odnosno 77% planiranog, a djelimično (prihvativši ih u nacrtu i poslavši u daljnu proceduru) još 2, odnosno 15%.

Nominalno, najviše zakona iz svojih programa rada za 2017. su realizovale skupštine ZHŽ i KS - po 12 usvojenih u prijedlogu i po 1 prihvaćen u nacrtu.
U postotku, najmanje zakona iz svog programa rada za 2017., realizovala je Skupština Hercegbosanska županija - svega 11% u potpunosti i 11% djelimično. Odnosno, po 4 zakona usvojena u prijedlogu i prihvaćena u nacrtu.
Nominalno, međutim, to nije najlošiji rezultat u 2017. godini. Još 3 županijalne skupštine su, u ovoj godini, imale isti broj usvojenih prijedloga zakona (4), ali manje zakona prihvaćenih u nacrtu. To su skupštine ZDK, PŽ i SBŽ.

Loša realizacija planiranih zakona kontinuirani je problem u radu županijalnih skupština, koji dovodi do pojave "prenošenja zakona" iz godine u godinu, iz jednog godišnjeg programa rada u drugi.

Skoro dvije trećine zakona u programima rada županijalnih skupština za 2017. godinu su "prenešeni", zakoni koji su trebali biti realizirani u nekoj od prethodnih godina, ali nisu.

Samo 3 skupštine - PŽ, TK i BPK - u svojim programima rada za 2017. imale su više novih nego
"prenešenih" zakona.

S druge strane, Skupština SBŽ, čak, nije u svom programu rada za 2017. imala nijedan novi zakon, nego su svih 25 planiranih, bili zakoni koji su trebali biti realizirani ranije. A broj "prenešenih" zakona u Programu rada Skupštine županija 10, 6 puta je veći od broja novih zakona u tom programu.

Centri civilnih inicjativa u ovom kontekstu preporučuju, primjenu dobre prakse iz susjednih zemalja, u kojima mjere iz programa rada imaju prioritet, posebno se označavaju i na dnevnim redovima sjednica institucija se razmatraju prije ostalih. Takodje, povećanje broja sjednica, efektivnog radnog vremena, broja točaka dnevnog reda, te, broja zakona, kako bi se nadoknadili zaostaci iz predhodnog razdoblja.

CCI

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari