Za potrošačku košaricu potrebne su skoro dvije prosječne neto plaće ili četiri mirovine

ljubuski.info

Prema podacima "Eurostata", Bugari i Hrvati po kupovnoj moći zaostaju za većinom članica EU. Hrvatska je pala na pretposljednje mjesto prema potrošnji po stanovniku, koja sada iznosi 59 posto od prosjeka EU.

Kupovna moć građana u Bosni i Hercegovini je još manja i skoro je upola manja od prosjeka EU, a čak četiri puta manja od nekih razvijenih zemalja.

Manje se kupuje

Kupovna moć prikazuje odnos potrošačke košarice i prosječne plaće ili prosječne mirovine. Posljednjih godina zanemariv je porast prosječne plaće i prosječne mirovine, dok kod vrijednosti potrošačke košarice to nije slučaj. Njihov odnos nam pokazuje koliko je loš životni standard i koliko je slaba kupovna moć građana u BiH. Radniku s prosječnim primanjima u BiH potrebne su skoro dvije prosječne neto plaće ili četiri prosječne mirovine kako bi se priuštila jedna potrošačka košarica.

Tako je kupovna moć bh. građana sve manja, zbog čega su prisiljeni kupovati sve manje namirnica i štedjeti na sve načine. Uskoro slijedi i povećanje cijene goriva, a građani znaju kako je dosad svako poskupljenje energenata bilo izlika i za povećanje cijene i usluge te svega i svačega, dakle, treba uskoro očekivati još "težu" potrošačku košaricu. Danas najveći dio te plaće ide na režije i na kredite, a s ostatkom većina građana pokušava preživjeti.

Gledajući statističke podatke, rast cijene potrošačke košarice je u posljednjih pet godina tri puta veći od rasta prosječne plaće u istom razdoblju. Za navedeno vremensko razdoblje prosječna plaća je povećana za 55, a potrošačka košarica za 162 marke.

Veliki problem je i to što uvijek i najviše poskupljuju one namirnice i usluge koje svako kućanstvo svakodnevno mora imati i koristiti.

Siromaštvo, umirovljenici...

Prema službenoj statistici, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Federaciji BiH kreće se oko 870 KM, a u Republici Srpskoj 830 KM. Najviše neto plaće u Federaciji BiH bile su u energetskom sektoru, 1670 KM, a najniže u ugostiteljstvu 539 KM, dok su u Republici Srpskoj najviše plaće bile u oblasti financija i osiguranja, 1300 KM, a najniže u građevinarstvu 545 KM.

Pored toga što je prosječna plaća nedovoljna kako bi se osigurao pristojan životni standard, ona ukazuje i na neuređeno i rigidno tržište rada. Dokaz za ovu tvrdnju je podatak koji pokazuje raspon plaća po razredima u Federaciji BiH, pri čemu je vidljivo da se tijekom proteklih godina uvećava udio radnika s nižim primanjima od prosječnih, preciznije, unutar zone relativnog siromaštva. Zona relativnog siromaštva podrazumijeva prihode dovoljne samo za nabavu hrane, bezalkoholnih pića, troškova stanovanja i energije.

Prema podacima Centara civilnih inicijativa, 73% ili 351.000 radnika koji primaju plaću nalazi se u zoni relativnog siromaštva. Ne ulazeći u pitanje postoji li prostor za poreznu manipulaciju, tj. neprikazivanje ukupnih prihoda, već samo neto plaće prijavljenih radnika, ovi podaci svakako su frapantni. Korak dalje je podatak da je 45% radnika u zoni bližoj apsolutnom siromaštvu (350 KM mjesečno), s primanjima ispod 500 KM. Još teži je slučaj s umirovljenicima u Federaciji BiH, gdje je vidljivo da u posljednjih pet godina nema skoro nikakvih promjena, tj. pozitivnih pomaka. Nevjerojatno zvuči podatak da 98% umirovljenika živi u relativnom siromaštvu, dok je dvije trećine, odnosno 66% u zoni apsolutnog siromaštva i preživljava sa samo 350 KM mjesečno, često i s manje.

Pero Zelenika | Večernji list

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Skrivanje sramote koju naplaćuju tufekčići Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Shvatite, Hrvatska nije prijatelj Hrvatima u BiH teolog Dalibor Milas | express.hr
ljubuski.info
Snaga hercegovačke majke Ružica Zeljko
ljubuski.info
A ne, nećemo mi nigdje odavde! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Samoubojstvo glasača Berislav Jurič | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto