Najava Željka Komšića kako će se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva došla je prilično iznenadno, no pritom je pokazala kako će predstavnici hrvatskih stranaka okupljenih u HNS zbog ovog poteza intenzivirati aktivnosti koje imaju za cilj promjenu izbornog zakonodavstva, a posebice u dijelu koji se odnosi na novi način biranja članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke predloženim promjenama žele osigurati da hrvatsko biračko tijelo u najvećem mogućem postotku ima zajamčenu mogućnost birati predstavnike u tijela koja predstavljaj naroda, a jedno od tih je i Predsjedništvo BiH.
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990. je upozorio kako je iznenađen ovim potezom te kako je sada više nego ikada potrebno intenzivirati aktivnosti na izmjenama Izbornog zakona
Mijenjati Izborni zakon
Ovo pokazuje da se moramo u punom kapacitetu uključiti u donošenje rješenja kojim će Hrvati imati dominantan utjecaj na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda
, naglasio je on.
Cvitanović ističe i kako je ovaj potez nešto što nas vraća barem 12 godina vratiti unatrag kada je riječ o političkim odnosima u BiH
Iznenađen sam i nisam očekivao da ćemo ponovno imati situaciju kao prije 12 godina, da će nam bošnjački narod birati jednu od ključnih pozicija u državi, a to je član Predsjedništva
, istaknuo je Cvitanović.
Upravo kako bi se to izbjeglo ovo je pokazatelj, smatra Cvitanović, kako su prijeko potrebne i nužne izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva, a naročito iz reda hrvatskog naroda.
Ovo nije dobro za Bosnu i Hercegovinu
, naglasio je on, kazavši kako Hrvati moraju imati pravo birati između sebe hrvatskog člana Predsjedništva i Domove naroda.
Prijedlog HNS-a
Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto navela je kako je BiH dospjela u sadašnju situaciju jer su pripadnici jednog naroda drugom birali člana Predsjedništva BiH.
Krišto nije željela detaljnije komentirati najavu Željka Komšića da će se kandidirati za Predsjedništvo BiH.
Ne komentiram ničije izjave
, navela je ona.
Podsjećamo, u prijedlogu izmjene Izbornog zakona hrvatske su stranke predvidjele i novi način izbora dvojice članova Predsjedništva BiH koji dolaze iz Federacije.
Pritom se taj entitet definira kao jedna izborna jedinca u okviru koje se pak definiraju izborna područja A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C. Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C. Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pak bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.
Inače, jučer je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić potvrdio kako će SDP stati iza svih kandidata ljevice, kazavši kako vjeruju da je došlo vrijeme da taj blok ponudi kandidate za sve tri pozicije u Predsjedništvu BiH.
