Zašto tvrtke u BiH ne mogu pronaći radnike i dati im odgovarajuću plaću?

ljubuski.info

Kretanja na tržištu rada u BiH odraz su sveukupnih društvenih događaja, a jedan od trendova kojima svjedočimo je pojava da usprkos stopi nezaposlenosti većoj od 20 posto pojedine tvornice ne mogu pronaći dovoljan broj radnika ili im za tako nešto treba dugo vremena.

Svoje stavove o ovom problemu iznijeli su predstavnici sindikata, analitičari te pojedini dužnosnici. Zajedničko svim ovim stranama bilo je da se priznaje problem nedostatka radne snage, nedovoljno visokih plaća te velikih poreza i doprinosa na plaće koje kompanije moraju plaćati. Situaciju pogoršava i odljev radne snage iz BiH u zemlje Europske unije.

Član Upravnog odbora Udruge poslodavaca FBiH Eldin Hadžiselimović, koji je i generalni direktor ASA Holdinga, ističe kako problem nedostatka radne snage nije toliko izražen u tvrtci koju on vodi izuzevši dio IT kadrova. Kao primjer navodi još jedno zanimanje.
Ono što ja mogu konstirati neizravno kao problem je u dijelu našeg posla koji se bavi špedicijom. Postoje određeni izazovi u pronalasku vozača. Samim tim cijena tih kadrova ide naviše ako želite da ih zadržite, i automatski negdje u lancu cijena tih usluga ide prema gore, pojašnjava Hadžiselimović.

Ističe i da što se tiče sestrinske firme Prevent koja ima odgovarajućih problema u pronalasku kadrova, stvari se rješavaju kroz obuke, prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju radne snage. To se radi fokusirano i kroz suradnju sa lokalnom zajednicom. To je sigurno jedan od načina kako se ove stvari mogu rješavati.

Što se tiče generalnog problema nedostatka radne snage u gospodarstvu BiH, navodi da problem možda nije ovdje jasno lociran.

Trebamo pogledati širu sliku, a to je visoko porezno opterećenje na rad. Ako se tu nađe odgovarajuće rješenje, na taj način povećavate potencijal produktivnosti, potencijal zaposlenja novih ljudi, a jednim dijelom kroz snižavanje opterećenja na rad otvara vam se mogućnost povećanja plaća postojećim zaposlenicima. Po meni to je nešto na čemu bi trenutno država trebala raditi kroz unapređenje zakonskog okvira, pojašnjava Hadžiselimović.

Dodaje da se treba vratiti deset koraka unazad i vidjeti što je osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad.
Nisam političar, ali sigurno postoji i niz drugih modaliteta kako se ova situacija može rješavati i preokrenuti. Naprimjer, imamo ogroman potencijal dijaspore. To je dodatni korak koji možemo učiniti i osmisliti plan i strategiju kako da ljude koji su uspješni vani privučemo u BiH. I time automatski dobivate odgovor i na pitanje kako povećati zaposlenost, poboljšati uvjete rada i slično, kazao je Hadžiselimović.

Stava je da odljev radnika iz BiH utječe na potencijal razvoja države, ali i na konkurentnosti same zemlje.
Ta pojava dugoročno utječe na poslovanje u BiH. Vidite, vi ćete nekome dići plaću, napravit ćete kompenzacije, ali dugoorčno ako se taj trend, nastavi mi jesmo u puno većem problemu. Svaki odliv bilo koga iz BiH je izravno utjecaj na buduću potrošnju. Mi prodajemo usluge ovdje i nije svejedno da li to prodajemo na tržištu od 4 ili 3 milijuna stanovnika. To je nešto na što trebamo obratiti pažnju. Suština je u tome da treba otići deset koraka unazad i riješiti osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad, zaključuje Hadžiselimović.

Pored njega, i mnogi drugih privrednici dali su svoj osvrt na nedostatak radne snage na tržištu rada u BiH. Depresivnu perspektivu ima i Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora tvrtke Standard iz Prnjavora, koji je u prosincu prošle godine u organizaciji Unije udruga poslodavaca RS-a u Banjoj Luci kazao kako imamo program razvoja, ali je pitanje da li ćemo moći da nađemo dovoljno radnika u budućnosti. Ne govorimo o kvalifikovanoj radnoj snazi, jer nemamo nadu da ćemo je naći.

Smatra kako povećanje plaća neće puno tome doprinijeti, jer ne postoji optimizam kod stanovništva, dok se sa druge strane u Europi otvara milijun radnih mjesta.
Ljudi jednostavno nemaju nade i ne vide perspektivu. Možemo raditi na tome da dižemo plaću, ali na ovo drugo mi nemamo utjecaj, kazao je on na skupu "Budućnost biznisa".

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a, kaže da je za povećanje plaća nužna i podrška vlasti.
Naš stav je da se mora raditi zajedno sa državom na poboljšanju uvjeta rada i povećanju plaća. Jedan od uvjeta za povećanje plaća je rasterećenje gospodarstva kroz razna parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su veoma visoki za naše područje, kazao je Mijić.

faktor.ba

Komentari

Otvorio se zapad nema vise poznatog poduzetničkog izraza radi ako ćeš radit ima ljudi drugi problem niko vise neće radit za crkavicu bar većina nece

Novalić,čović,ševo, Izetbegović,Dodik oni će zasukat rukave i napravit nove radnike!
Ne se boj B i H!

i djecu će oni napravit u bih

nek ponude placu adekvatnu pa ces vidit pajda

Poslodavci su od radnika pravili moderne robove i sad kad je došlo do odlazaka radnika probaju kamuflirati dobar dio svoje krivice i pohlepe...
Radnicima su se jednostavno zgadili poslodavci koji na razne načine ucjenjuju otkazima, pri tome vršeći razne vrste mobinga i odlučuju naći zadovoljštinu i poštovanje daleko od svojih domova....

Niste plćali kako treba, političari vlasnici firmi, neka odrede plaću minimalnu da rdanik može živit od plaće a ne radi ako oćeš koliko ti dam dam ima ko oće, ne plaćaju porez, obaveze, milijunska dugovanja PDV-a vjerske vođe šute i imamo to što imamo kako mogu dati više smanjiti vozni park ne mora osigurati šukukn unuče da može živjeti od pokradenog, ili otetog nema u tome sreće

Śta jegrađevinci trta nema ko lopatat.

Privatne firme neplacaju radnike iskoriste radnike neplacaju doprinose

Radnika ima, samo dali poslodavce nije sramota da plaćaju radnike koji po vazdan crnče za njih 500KM mjesečno - ako ih i isplate -, neplaćaju im doprinose i još tresu glavom kao šta im je pa pošteno sam ih platio i to im je puno. A on, gazdurina, voza bijesno auto, pravi sebi vile i vikendice, dica i žena neznaju šta će od slobodnog vrimena i para, pa udri po šopingu, drogi i glupostima.
Plati pajdo radnika pošteno, nagradi onoga koji ti najviše vrijedi, daj mu slobodne dane kad ga spadaju i drži se dogovorenoga - eto ti blagostanja i tebi i radnicima. Ženama omogućite da rade i kraće radno vrijeme, znam puno žena koje bi radile al nemogu radi djece. Omogućite im da mogu 4-5 sati raditi dnevno, naprimjer dok su dica u školi i eto ti odma zadovoljnih radnika. Nemora se jadna mislit ko će ih dočekat iz škole, ko će ih doktoru odvest ako ih zaboli, na trening poslije škole itd.

Kad zaposleni u drzavnim institucijama budu traziti posao u privatnika to ce biti jedino ispravno,a sve drugo su price.To vrime polako a sigurno dolazi.......

Nikad a možda ni tad?
Bolesno je društvo, ubijaju se cijene rada i vrijednosti urađenog se srozavaju, oklen plaća normalna samo daj da se radi pa taman prilivat iz" prazna u šuplje"
Nema dobra na vidiku prije šentilja.

imate firmi koje nedaju placu radniku radnika prijavilo a neplacaju im doprinose a firma idalje funkcijonira da je sve po zakonu sta rade inspekcije take firme triba pozatvarat i direktore u zatvor.

Koje firme daju placu redovno tuje boze sacuvaj cas izuzecim atih je malo

U glopturu vozaci primaju redovno placu ali niko nepita koliko rade i predu kilometara tako u svakoj firmi koja se bavi putnickim prevozom zalosno a ljude voze umorni i nenaspavani a poslodavci ih tjeraju boze sacuvaj

Kulturno robovlasnicko drustvo i pitaju se sto nema djelatnika

Zašto tvrtke u BiH ne mogu pronaći radnike i dati im odgovarajuću plaću?

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Lesi se ne vraća kući! Zaboravljeni branitelj br. 690
ljubuski.info
Sve poskupljuje osim autobusnih karata Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Prevareni, prodani, izdani, ostavljeni... ne i izgubljeni! Slaven Raguž | Predsjednik Hrvatske republikanske stranke
ljubuski.info
Priča za božićne suze Krešo Vujević

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto