Vukojević: Dozvola nam se isplatila, ali nismo imali robe koju bi izvezli

ljubuski.info

Službeni podaci ukazuju kako je ovogodišnji izvoz krumpira iz naše zemlje u EU na zanemarivoj razini. Iz BiH je u tekućoj godini za deset mjeseci na tržište EU izvezeno krumpira u ukupnoj vrijednosti od 203.719 KM ili 944 tone krompira. To je za 696.831 KM ili blizu 3.200 tona krumpira manje nego u istom razdoblju prošle godine.

S obzirom na to da je istovremeno iz EU uvezeno krumpira u vrijednosti od 6,6 milijuna KM ili 7.856 tona i manji je za 1.997.832 KM nego u istom razdoblju prošle godine, vanjskotrgovinska razmjena krumpira sa EU rezultira deficitom od 6,4 milijuna KM.

Odluka o izvozu krumpira koja je donesena još 2015. godine, svojevremeno je zvučala kao vjetar u leđa bh. proizvođačima, posebno u kontekstu izvoza mladog krumpira koji se ne može skladištiti. Pa, ipak, na mjesto otklonjene prepreke za izvoz ove povrtlarske kulture, došlo je ove godine do preklapanja niza negativnih efekata, što se na kraju odrazilo u izvoznim količinama.

Mraz u travnju

Za evidentni pad izvoza mladog krumpira koji se sadi vrlo rano tako da završava vegetaciju prije početka ekstremno visokih temperatura, postoji više razloga, a to su prije svega bili nepovoljni agroekološki uvjeti ekstremnog mraza, a jedan od velikih problema bila je i cijena koja je ove godine bila izrazito niska, kazao je Mario Beus, šef Odjela za biljnu proizvodnju pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Iako je početak poljoprivredne sezone bio obećavajući, mraz i niske temperature zabilježene krajem travnja uništile su većinu zasada na području Ljubuškog.
Imali smo dobre najave, ali nam je nezapamćen mraz 22. travnja uništio rani krumpir koji dolazi u prvih pet mjeseci, tako da doslovno nismo imali šta izvesti. Konkretno, u Ljubuškom uništeno je više od 60 posto zasada te je obim štete 3.000 - 4.000 tona krumpira namijenjenog za izvoz u vrijednosti blizu 2,5 milijuna KM, kazao je Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke županije.

Kako kaže Brane Mastalo, predsjednik Udruge povrtara RS, mraz nije jedini razlog za pad izvoza te je u pitanju klasična računica prema kojoj se domaći krumpir trgovcima u EU nije isplatio. Naime, kada su poljoprivrednici mladi krumpir trebali vaditi iz zemlje i staviti ga na tržište, dogodio se mraz, a nedostatak količina robe analogno se reflektirao na cijene.

U našoj zemlji su maloprodajne cijene mladog krumpira oko 1,5 KM, a cijena u šestom mjesecu može spasti na 60 feninga. Međutim, kada u tom mjesecu nemamo šta kopati, to su velike štete od kojih se poljoprivrednici mogu teško oporaviti, a kada krumpira u koji su poljoprivrednici mnogo uložili nedostaje, logično je da je njegova cijena veća. Rani krumpir u EU se u trgovinama nudi po cijeni oko jednog eura ili dvije KM i građanima taj krumpir nikada nije jeftin. Poljoprivrednici, međutim, krumpir uvijek proizvode po niskim cijenama. Ljubuški krumpir, recimo u Nizozemskoj, otkupljuju od naših seljaka po cijeni od 12 eurocenti. Pa, ipak, prekupci i trgovci su ti koji formiraju maloprodajne cijene u trgovinama, kalkulirajući u cijenu troškove prijevoza, visoke marže i sl. Divljanje cijena krumpira na tržištu ne mogu objasniti, kazao je Vukojević.

O špekulacijama u medijima da krumpir iz BiH u zemljama EU nema mjesta jer te zemlje nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Europe, a imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode pa pomno gledaju da li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH, Mastalo je ukratko prokomentirao da krumpir proizveden u FBiH odgovara standardima i zahtjevima kupaca u EU, što potvrđuje činjenica da se već duži niz godina izvozi na ovo vrlo zahtjevno tržište.

Kap u moru

Kada sagledamo razloge, nije ispravno zaključiti da je u ovom smislu propuštana velika prilika jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz krumpira u EU odobren.
BiH je dobila dozvolu za izvoz mladog krumpira u zemlje EU, a ta dozvola po pitanju količina nije ograničena. Što se tiče iskorištenosti dozvole postoji dosta prostora da se ta proizvodnja poveća ukoliko se nađe njena ekonomska isplativost, kazao je Beus.

Poljoprivrednici su zahvalni na dozvoli i čekaju bolje vremenske uvjete naredne godine.
Dozvola nam se isplatila, ali nismo imali robe koju bi izvezli. Samo godinu dana prije nego što je Hrvatska ušla u EU, na to tržište smo iz Ljubuškog izveli blizu 3.000 tona krumpira. Da nismo dobili dozvolu za izvoz, doslovno bi ostali bez ikakvog tržišta, kazao je Vukojević.

Država je pred vremenskim prilikama nemoćna, pa ipak, sredstva za pomoć poljoprivrednicima u ovim situacijama su nedostatna.
Proglašeno je stanje elementarne nepogode i Općina Ljubuški izdvojila je neka sredstva kako bi nadoknadila štetu koju je mraz prouzrokovao poljoprivrednicima. Sredinom studenog je FBiH izdvojila 100.000 KM za našu općinu, ali taj iznos je "kap u moru", dodao je Vukojević.

business-magazine.ba

Komentari

Ajde Buco bogareti ne seerrii

Ovaj Vukojević nije regularan,priča o poljoprivredi a cijeli dan hoda po kafićima u Ljubuškom ...

Oće reć ,kako nam je odlično-samo to- još ne znamo!

Što nisi spakirao Uvenulog, Kveska, ušaru u pakete i izvezao k'o ljubuški brend za uništavanje, pod nazivom "što taknu to gnjije"...

mršššš totolen "nastavče na dimnjaku"!

Eno ti tuteka ispod zgrade raste krumpir...

Bivša država je napravila tvornice za proizvodnju čipsa vina cigarera ulja kečapa lijekova to su naše Hrvatine sve zapalile a vi u XXI stoljeću pričate o krumpiru grožđu iz Makedonije bijelom luku iz Kine švercerima duvana itd i onda kažete jugonostalgičari e ima nostalgije za dobrim i kritike za loše

Vukojević: Dozvola nam se isplatila, ali nismo imali robe koju bi izvezli

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Lesi se ne vraća kući! Zaboravljeni branitelj br. 690
ljubuski.info
Sve poskupljuje osim autobusnih karata Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Prevareni, prodani, izdani, ostavljeni... ne i izgubljeni! Slaven Raguž | Predsjednik Hrvatske republikanske stranke
ljubuski.info
Priča za božićne suze Krešo Vujević

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari