Posao sa smiljem u Hercegovini na rubu propasti

ljubuski.info

Nakon početne euforije koja je proteklih godina zahvatila Hercegovinu, te sna o brzoj i lakoj zaradi, svakim danom sve je više onih koji su odustali ili namjeravaju odustati od sadnje smilja.

A mnogi su - spominje se brojka od 2000 proizvođača smilja - upravo rukovođeni pričom o brzoj zaradi krenuli u taj posao. Često posuđujući novac ili uz kredite, zakupljivali su zemlju i podizali plantaže, a sve sa nadom da će se uloženo vrlo brzo vratiti i još dobro zaraditi.

Računica je bila - uloženo će se vratiti i zaraditi već u prvom sedmogodišnjem turnusu, što je prosječni vijek trajanja biljke. Međutim, već nakon nekoliko godina, poslije početne euforije, pojavili su se i prvi problemi.

Prvo su to bile primjedbe otkupljivača na kakvoću ulja, a zna se kako cijenu ulja određuje kvaliteta, da bi ovogodišnje otkupne cijene smilja, unijele nemir među proizvođače, pa se mnogima od njih neće isplatiti uloženi trud i novac. Jer se cijena ubranog smilja u otkupu srozala s nekadašnjih pet do sedam KM po kilogramu na jedva 1,30 KM!
Sve to nije ništa što već nije viđeno!, ističe za Spektar Slobodne Dalmacije prof. dr. Ahmed Džubur, koji je i autor monografske publikacije "Smilje" u kojoj je prezentirao sve relevantne podatke, bazirane na višegodišnjem znanstveno-istraživačkom radu, ne samo o sadnji i uzgoju smilja, nego i o procesima destilacije u cilju dobivanja eteričnih ulja.

Džubur kaže kako je ovo što se sada događa oko cijene otkupa smilja klasičan primjer nesrazmjera ponude i potražnje, odnosno da tržište regulira, kako proizvodnju, tako i cijenu smilja.

Podsjeća kako je proteklih godina u Hercegovini znatno povećana sadnja smilja, te kako je već ranije govorio da je smilje istovremeno velika nada, ali i strepnja za sve ljude koji se bave plantažnom proizvodnjom i destiliranjem, s obzirom na to da je BiH postala globalni lider u plantažnoj proizvodnji smilja jer je više od 2000 hektara zasađeno u Hercegovini.

Ono u čemu se zakazalo, upozorava Džubur jest plasman, odnosno, prodaja proizvoda destilacije, eteričnih ulja, jer se svi akteri moraju uključiti kako bi svi bili zadovoljni, a Bosna i Hercegovina iskoristila svoj potencijal. Drži kako će, kada ova svojevrsna kriza prođe, opstati određeni broj proizvođača, a to su oni koji imaju kvalitetu i koji su pronašli kanale prodaje.
Dio će svakako odustati ili propasti, ističe Džubur, jer je cijena smilja u tri godine znatno pala, ali ovo je i potvrda one teze kako se vrlo teško preko noći može postati bogat.

Džubur ističe kako postoje i objektivne okolnosti, a to je da se smilje ne sadi samo u BiH, već posljednjih godina sve više je proizvođača u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji, tako da se sve skupa ne događa ništa što nije normalno u svakom poslu, jer tržište je brzo raslo, a sve ono što ide uz to nije bilo posloženo, od kvalitete i prodaje.

Kada je u pitanju iduća godina, on nije pesimist jer, kaže, razina potražnje je ista kao na prošloj godini, ali da se jednim sinergijskim nastupom svih aktera treba poraditi na plasmanu, tj. pronalaženju putova prodaje.

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, izjavio je kako su destilerije eteričnih ulja otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu te da je dio eteričnog ulja od smilja već otpremljen na inozemno tržište.

I on napominje kako se treba posvetiti pozornost boljoj kvaliteti proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destiliranja.
To će možda rezultirati manjim količinama dobivenog eteričnog ulja, ali to podrazumijeva i bolju cijenu na tržištu tako da jedno drugo kompenzira, drži Dujmović.

Slaže se kako proizvođači svježe mase ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, jer da je takvo trenutno stanje na tržištu.

Drži kako inozemni kupci imaju pogrešnu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inozemstvu.
Svi nude nešto čega nema, i to u apsurdnim količinama, kaže Dujmović te dodaje da treba proći određeno vrijeme kako bi kupci prepoznali ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od onih koji nude tuđi proizvod.

Stvara se krivi dojam o nekim enormnim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao grupacija nemamo mehanizme regulative i nismo u mogućnosti imati utjecaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intenzivno radimo jest "banka eteričnih ulja" koja će biti u mogućnosti velikim dijelom utjecati na regulaciju tržišta, poručio je Dujmović.

Skupina proizvođača iz Blatnice u Općini Čitluk, koja je u posao sa smiljem ušla tek prošle godine, kažu nam da se unatoč svim teškoćama, za plasman svojeg ulja ne boje.
Na 5,5 hektara imamo 250.000 sadnica. Obavili smo berbu smilja na 125.000 sadnica, a iduće godine na proljeće ćemo na svih 250.000 tisuća. Ulje nam je kvalitetno, uskladišteno čeka na prodaju, kaže Mario, jedan od uzgajivača, napominjući kako se nisu rukovodili brzom zaradom, već žele se baviti ozbiljno ovim poslom.

To pokazuje i ekološki certifikat iz Francuske koji su dobili za svoj proizvod, a takvi proizvodi imaju puno veću šansu za plasman i bolju cijenu. Pojašnjava kako su ove godine iz tone smilja, njihovom tehnologijom, dobili 3,3 litra ulja, a cijena koju očekuju je od 1000 do 1500 eura za litru.

Slobodna Dalmacija

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari