Bosanskohercegovačke škole ostaju bez učenika i više se ne radi o desetinama ili stotinama učenika manje koji se upisuju u škole, već o tisućama osnovaca i srednjoškolaca koji odlaze iz BiH, ne svojom voljom, već uglavnom voljom njihovih roditelja koji trbuhom za kruhom bježe iz ove zemlje.
Statistike se često fingiraju, no na terenu je situacija jasna i skoro svaki grad ima svoju priču o tome kako je broj prvašića u školama sveden na jedno ili dva odjeljenja ili kako u školi ima više profesora i osoblja nego đaka. Ova tema bit će predmet rasprave i na narednoj sjednici Zastupničkog doma, no ne u smislu rasprave koju su pokrenule institucije već samo u sklopu odgovora na pitanje jednog zastupnika. Već godinama zastupnici pokušavaju ovo pitanje progurati u ozbiljniju raspravu, no to nikome ne uspijeva.
Statistike loše
U informaciji koje su institucije poslale zastupniku Senadu Šepiću navode se različiti podaci, no iz svih njih se iščitava kako je školsku godinu koja je iza nas pohađalo nekoliko tisuća učenika manje nego godinu ranije. Rijetke županije koje su poslale podatke za ovu školsku godinu pokazuju još teže stanje u školama.
Tako se iz skupnih podataka za Federaciju vidi kako je u prošlu školsku godinu upisano čak pet tisuća manje osnovaca nego u školsku 2014./2015.godinu. Također se iščitava kako je u ovu školsku godinu, odnosno 2017./2018. samo u Zeničko-dobojskoj županiji upisano tri i pol tisuće manje učenika u osnovne škole nego u prošlu školsku godinu. Četiri županije uopće nisu dostavile podatke za ovu godinu iako je upis obavljen još prije pola godine.
Kada je u pitanju Republika Srpska u tom entitetu je u 2016./2017. godini upisano tri tisuće učenika manje u osnovne škole nego u 2014./2015. godini.
Kada su u pitanju podaci Agencije za statistike BiH navodi se kako je u osnovnim školama u 2016./2017. godini bilo devet tisuća učenika manje nego u 2014./2015. godini. Iz Agencije za statistiku su naveli kako je u 2014./2015. osnovne škole u BiH pohađalo 296.891 učenika, a 2016./2017. 287.694 učenika.
U srednjim školama u Federaciji je u prošloj školskoj godini upisano čak pet tisuća učenika manje nego dvije godine ranije. Podaci kažu kako je u 2014./2015. godini u Federaciji upisano 96.331 učenika, a u 2016./2017. godini 82.675 učenika. U Republici Srpskoj u srednje škole je u 2014./2015. godini upisano dvije i pol tisuće učenika više nego u prošloj godini.
Šokantan je podatak da je u Bosni i Hercegovini u prošloj godini u srednjim školama bilo 17 tisuća učenika manje nego dvije godine ranije. Naime iz Agencije za statistiku BiH su naveli kako je srednje škole u školskoj 2014./2015. godini pohađalo 143.881 učenika, a školsku 2016./2017. godinu 126.695 učenika. Ove službene brojke jasno kažu kako je u osnovnim i srednjim školama 26 tisuća učenika manje bilo u prošloj godini u odnosu na dvije godine ranije, a ovaj broj za nekoliko tisuća se povećao i u školskoj godini koja je počela prije dva mjeseca.
Zanimljivo je i da je u prošloj akademskoj godini na bh. fakultete upisao više od pet tisuća manje studenata nego godinu ranije.
Situacija alarmantna
Ono na što je većina stanovnika, medija, ali i političara zaboravila spomenuti prilikom sabiranja brojki jeste situacija od prije sedam godina, odnosno statistike starije od tri godine sa kojima trenutno uspoređujemo stanje. Poznat je podatak da je još prije tri godine federalna Vlada usvojila informaciju u kojoj su izrazili zabrinutost zbog velikog pada broja učenika u školama. Tada je navedeno kako je u školama u 2014. godini, koja sada predstavlja usporedbu sa trenutno lošim stanjem, u osnovnim školama manje za oko 30 tisuća učenika, a u srednjim školama skoro devet tisuća učenika.
Stručnjaci smatraju da je sve manje đaka u školama zbog pada nataliteta, ali i zbog toga što obitelji s djecom odlaze van BiH, pa u inozemstvu nastavljaju školovanje.
Prije nekoliko dana je i Unija za održivi povratak iznijela šokantne podatke koji kažu kako je najmanje 150 tisuća stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo zemlju samo u razdoblju od 2013. do danas. Navode i kako je samo za deset mjeseci ove godine iz BiH otišlo više od 35 tisuća stanovnika. Iz ove organizacije naveli su i kako se situacija razlikuje od područja do područja, te kako je primjerice u Posavini stanovništvo prepolovljeno u odnosu na prijeratnu 1991. godinu.
Svi ovi podaci ni ovoga puta, kao ni bezbroj puta ranije, vlastima nisu dovoljni kako bi se barem raspravljalo o ovom problemu. Na narednoj sjednici Zastupničkog doma, već sada je jasno po dnevnom redu, prevladavat će nacionalne teme, izborni zakon i mnoge druge dnevno političke situacije koje će političarima pomoći da dobiju glasove na narednim izborima. Problem je jedino hoće li, ako se ovaj problem nastavi gurati pod tepih, imati ko glasati za te iste političare već naredne godine.
