Postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH, pa stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društvenoekonomskih izazova s kojima se sučeljava BiH, stoji u Izvješću o razvoju BiH u 2016. godini koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP BIH).
Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 3 posto što je nepromjenjena stopa rasta u odnosu na 2015. godinu. Ostvareni ekonomski rast je imao utjecaja na blagi rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti u BiH koja je i dalje među najvećim u regiji
, navode iz DEP-a.
Prema njihovom Izvješću, opća razina cijena u zemlji je ostala stabilna, a vanjskotrgovinska bilanca se poboljšala. Međutim, robni deficit od 7,2 milijarde KM u platnoj bilanci čini oko 24 posto BDP-a i ukazuje na problem konkurentnosti ekonomije BiH. Također, strane izravne investicije u BiH se i dalje smanjuju.
Ukupan javni dug i otplate duga bilježe povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na različitim razinama vlasti
, navode u svojoj analizi iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Nadalje, iz ove direkcije kažu da je tržište BiH fragmentirano s različitim pravilima koja se primjenju u različitim dijelovima zemlje što vodi ka tome da se ne može postići stvarna sloboda kretanja roba i usluga.
Prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu BiH, za razliku od prethodnih godina, nije zabilježila znatne promjene u svom rangiranju jer je dospjela na 107. mjesto od 138 zemalja (u 2015. godini je bila na 111. mjestu od 140 zemalja)
, ističu iz direkcije.
Prema njihovom mišljenju, niska konkurentnost BiH ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema odgovarajuće kadrove za moderno tržište rada.
U 2016. godini svega deset posto radnosposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok postotak radnosposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto. Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera i ne pridaje mu se značaj koji mu je odgovarajući, iako predstavlja važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU.
Pristup zdravstvenim uslugama je otežan jer su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji od EU prosjeka što onemogućava adekvatan i pravovremen pristup pacijentu. Oko 15 posto stanovništva BiH nema javno zdravstveno osiguranje
, stoji u analizi DEP-a.
Da bi Bosna i Hercegovina na odgovarajući način odgovorila na izazove prilagođavanja Europskoj uniji, te osigurala učinkovitije i djelotvornije pružanje usluga građanima, iz DEP BiH ističu kako javna uprava u BiH mora poboljšati suradnju i transparentnost između svih razina vlasti, ujednačiti sustav planiranja i uskladiti ga s financijskim okvirom.
Iz Direkcije ističu da se u što kraćem vremenskom okviru mora počet vršiti bolja suradnja na svim razinama kako bi se izbjeglo donošenje pogrešnih i međusobno kontradiktornih politika i zakona.