Izražen trend rađanja u Hrvatskoj

Iseljavanje omladine iz pojedinih župnija, posebno Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Posavske i Hercegbosanske, u potrazi za poslom u Hrvatskoj nije jedini razlog značajnog pada nataliteta, odnosno porasta broja umrlih u odnosu na rođene u tim dijelovima BiH.

Jedan od velikih razloga za takvu situaciju jeste i pojava da se žene iz tih županija sve češće odlučuju na porođaj otići u Hrvatsku.

Demografi smatraju kako je tome uzrok gospodarska situacija, budući da su pogodnosti koje rodilje mogu ostvariti u susjednoj zemlji daleko bolje nego u BiH.

Osim što su iznosi rodiljnih naknada i dječijih doplataka mnogo veći, treba imati u vidu da se rođenjem u Hrvatskoj stječe i državljanstvo te države. Za porodilje koje se odluče na ovakav čin dovoljno je samo prethodno prijaviti prebivalište u Hrvatskoj.

Nikola Čolak, šef matičnog ureda u Širokom Brijegu, potvrdio je za Avaz kako je na području ZHŽ evidentna ovakva pojava.

"Od početka ove godine imali smo 26 takvih slučajeva. Porodilje najčešće idu u Imotski, Split ili Zagreb", kazao je Čolak.

Kada je riječ o HNŽ, u dva matična ureda u Mostaru rečeno je da je u prva tri mjeseca ove godine bilo 49 naknadnih upisa djece koja su rođena van granica BiH. Od tog broja samo petero djece je rođeno 2009., a ostali ranije.

Sudeći prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ranijih godina ovakav trend bio je izraženiji. U 2006. i 2007. godini, naime, s područja Posavskog, HNŽ, ZHŽ i HBŽ-a u Hrvatskoj je rođeno ukupno 275 bh. djece.

U Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Hrvatske tvrde da teza o rađanju bh. djece u njihovoj zemlji nema činjenično uporište.

"Nema pokazatelja da majke iz drugih država dolaze roditi u Hrvatsku radi ostvarivanja naknada. Da bi porodilja ostvarila ta prava, mora ispunjavati niz uvjeta. Ako je nezaposlena, mora u Hrvatskoj imati stalno prebivalište duže od tri godine", navodi glasnogovornica Ministarstva Martina Banić.