Neustavni Zakon o stečaju provodi se duže od deset godina na štetu radnika

ljubuski.info

Radnici u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine su godinama žrtve mutnih radnji i upitnih odluka vlasti, koje su omogućile bogaćenje pojedinaca, dok su istovremeno firme uništavane, a radnička klasa je svedena na prosjački štap.

Da takve tvrdnje nisu puke optužbe obespravljenih govori i presuda Ustavnog suda Federacije, koja kaže da su određeni članovi Zakona o stečajnom postupku neustavni, ali i iskazano je čuđenje što su oni uopćeni ozakonjeni, zbog čega je dovedena u pitanje sudbina desetaka tisuća radnika, normalno funkcioniranje javnih fondova, a entitet je potencijalno suočen sa sudskim procesima koji bi mogli potpuno isprazniti već prilično prazne državne blagajne. Ta presuda, zamjeraju stručnjaci i radnici, od javnosti i radnika krila se duže od deset mjeseci, a slučaj bi mogao završiti i pred Međunarodnim sudom pravde u Strasbourgu.

Kako pojašnjava profesor Zlatan Begić, građanski aktivist i autor zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornih članova, ovim zakonom su prekršena radnička i ljudska prava radnika kompanija koje su otišle u stečaj, prava zajamčena Ustavom, europskim konvencijama i međunarodnim standardima.

Privatno vlasništvo

Ukratko, navodi profesor Begić, sporno je bilo što su radnici imali pravo u prvi viši isplatni red prijaviti samo osam plaća, i to minimalnih, a ne onih dogovorenih ugovorom, dok ostatak ide u opći isplatni red. Prema njegovim saznanjima, radnici gotovo nikad nisu uspjeli ostvariti prava kroz opći isplatni red.
Kad uzmete u obzir da imate radnika kojima su firme dužne 50-60-70 plaća, da im nisu godinama uplaćivani doprinosi, staž, zdravstveno osiguranje... i da im sad netko kaže da imaju samo pravo na osam minimalnih plaća, to je nemoguće, kaže stručnjak za ustavno pravo.

Zarađena plaća je privatna imovina, koju štiti Ustav, a privatna imovina je svetinja prema svim međunarodnim zakonima, pojašnjava Begić, dodajući da neko tu svetinju uzima od radnika, dok se istovremeno vlasnici kompanija u stečaju bogate preko leđa uposlenika.

Pored toga što u prvi isplatni red mogu prijaviti samo osam minimalnih plaća, radnici nisu ni tada u prvi u redu za namirivanje potraživanja. Prije njih prvenstvo imaju čak i fondovi, kao što je Zavod zdravstvenog osiguranja, koji tim istim radnicima nije godinama htio ili mogao pružati usluge, jer poslodavac nije uplaćivao zdravstveno osiguranje.
Radnici su se morali privatno liječiti, zaduživati se kad moraju liječniku, i sad ZZO ima prvenstvo na ono malo imovine što je od kompanije ostalo, što su uposlenici godinama stvarali, pojašnjava Begić jedan od problema.

Osim fondova, banke, kreditori, poreske uprave... također imaju prvenstvo na imovinu koju su radnici stvarali.

Neizmirivanje obaveza

Drugi problem je bio u tome što je ovim zakonom bilo omogućeno kompanijama neizmirivati svoje obaveze pet, deset ili duže godina, što nije moguće u drugim državama. U susjednoj Hrvatskoj nakon samo četiri mjeseca neizmirivanja obaveza Agencija za financije podnosi prijedlog o pokretanju stečaja, kaže Begić, čime sva prava radnika budu izmirena, dok postoji imovina kompanije, a sama firma ima mogućnost oporaviti se.
Da smo pravna država, kao što nismo, zakon ne bi bio donesen u obliku koji omogućava tajkunizaciju društva, koji omogućava bogaćenje pojedinaca na teret i preko leđa radničke klase i koji omogućava minimalno funkcioniranje fondova. Javna vlast se nije zabrinula što netko nije pet-šest godina uplatio zdravstveno osiguranje. Time je i fond ZZO oštećen, država je komplet oštećena, ocjenjuje profesor Begić.

Dodaje da ti koji nisu uplaćivali plaće i doprinose istovremeno su uvećavali svoju imovinu, a za to nitko nije odgovarao.
Nitko se ne pita kako je netko kupio jahtu dok istovremeno radnicima nije isplatio 30 plaća.

Profesor Ramo Atajić, čelnik Udruge za zaštitu ljudskih prava "Slobodni pogledi" i pravni zastupnik radnika Hidrogradnje, nekadašnjeg građevinskog giganta u stečaju, navodi da se Zakon o stečaju provodio duže od deset godina na štetu radnika, a u korist pljačkaša, tajkuna, stečajnih upravnika te političko-stranačkih i obiteljsko-klanskih grupa.

Neustavni postupci

Dodaje kako mu nije poznato da je nakon donošenja presude Ustavnog suda obustavljen neki od stečajnih postupaka, odnosno kaže da se i dalje postupa po neustavnom zakonu.

Miralem Terzo, predstavnik radnika Hidrogradnje, govori da su zbog spornog zakona radnici dovedeni u začarani krug dužničkog ropstva, kako bi mogli preživjeti.
Duguju nam 37 plaća, imamo pravo samo na osam minimalnih plaća, i to kad se svi ostali namire. A obično ne ostane apsolutno ništa dok drugi svi ne napune svoje džepove. Obitelji radnika firmi u stečaju se moraju zaduživati, kod mikrokreditnih organizacija i lihvara, kako bi preživjeli sljedeći dan, kamate su visoke, dugovi se gomilaju. A nama nitko ne isplaćuje ono što smo godinama stvarali, što smo zaradili. Ne daju nam naš novac. I tako smo u začaranom krugu dužničkog ropstva, govori Terzo.

Profesor Atajić kaže da mu se čini da u Bosni i Hercegovini vlada jaka sprega vlasti i pravosuđa, zbog čega je skeptičan da će radnici u državi moći ostvariti svoja prava i dobiti ono što im pripada. Zbog toga najavljuje da će ići do kraja, do Međunarodnog suda pravde u Strasbourgu, kako bi bila "ostvarena pravda".
Živimo u zemlji gdje kadija te tuži i kadija ti sudi, dodaje Terzo.

Kao jedan od jasnih pokazatelja te sprege vlasti i pravosuđa obespravljeni radnici navode činjenicu da je Ustavni sud Federacije presudu donio u ožujku 2016. godine, a da je Milan Dunović, potpredsjednik Federacije, koji je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, odluku dobio tek u sijećnju 2017. godine.

Slučaj u ladici

Deset mjeseci je presuda ležala u nečijoj ladici. A u međuvremenu su se stečajni postupci vodili prema starom zakonu, kaže profesor Atajić.

Profesor Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Sarajevu, navodi da je potpuno neuobičajeno što je prošlo deset mjeseci do objavljivanja odluke.
Trebala je odluka biti objavljena mnogo ranije, što je uobičajena praksa svugdje u svijetu, kaže Trnka i dodaj da je očekivao da će se više govoriti u javnosti o toj presudi.

U svakom slučaju, smatra, treba provesti istragu da se utvrdi zašto se toliko dugo čekalo na objavu zaključka.

Profesor Begić navodi da je dodatni problem radnicima bio taj što sami ne mogu podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, već to samo ovlaštene osobe mogu uraditi.
Mi smo osam-devet mjeseci hodali sa spremnim zahtjevom za ocjenu ustavnosti, da bi našli nekoga ko bi taj zahtjev podnio sudu. Nitko nije htio, dok nismo došli do gospodina Dunovića, koji je imao razumijevanje za problematiku radnika i koji je podnio zahtjev, kaže Begić.

Ovaj pravni stručnjak dodaje da dovodi u pitanje časnost namjera onih koji ne žele ostvarenje prava radnika.

Status quo

Begić pojašnjava da se niz članova Zakona o stečaju nadovezuje i naslanja na sada već neustavne članove, zbog čega bi zakon trebao biti poništen i napisan novi.
Vlast, umjesto da odmah napiše novi zakon, presudu stavlja u ladicu i pravi status quo. Nema nikakvih konkretnih koraka ka provođenju presude Ustavnog suda u smislu usklađivanja zakona o stečaju s presudom Ustavnog suda, kazao je on, objašnjavajući kako su radnici u više navrata podnosili prijedloge amandmana koji bi uskladili zakon s presudom i međunarodnim standardima.

Navodi i da je zbog Zakona o stečaju desetine tisuća radnika oštećeno.
Sada se postavlja pitanje tko će snositi odgovornost zbog nanesene štete zbog zakona koji je država donijela? Da li će država, koja je neustavno ograničila prava radnika, snositi odgovornost i namiriti radnicima počinjenu štetu?, pita Begić.

Profesor Atajić dodaje da mu je čudno što je tako slaba reakcija tisuća obespravljenih:
Umjesto da se bore za svoja prava, nitko ništa ne radi.

Zbog toga on i Miralem Terzo pozivaju sve radnike pogođene "neustavnim zakonom" kako bi se zajednički izborili za svoja prava i za svoju imovinu.

AJB

Glas naroda

čiji je bija famos čiji je bija trgokop
čijii je bija hotel platnara duvanska
čija je bila vinarija
jeli hazezeovi lopina i njihovi deda
ili ljubuškog naroda koji je to sagradija
sram bas bilo ba ndo lopovska
zbog vas i fratrina
izbjeglica svoju zemlju napušta
jel tak il ne tak verski poglavari i političari

Jad i tuga.Kad ni drzava nece po zakonu.Carinici koji su otpusteni nezakonito,ni otpremnine ,niti ikakvih prava dok direktor Uprave za neizravno oporezivanje u svim mogucim utajama,zatajama i ostalim zavrzlamama

Gd Gradnja Zenica u stecaju.Da li se po novom zakonu o stecaju djeli 12 ili 8 plata,prijavljeno je na sudu 1 8 2016 stecaj I morali smo prijaviti 8 zadnjih minimalnih plata. Da li nas sljeduje po novom zakonu 12 neisplacenih plata?

Neustavni Zakon o stečaju provodi se duže od deset godina na štetu radnika
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari