Fra Lovro od Ljubuškog

Prezime Alendar potiče od turske riječi alemdar što znači zastavnik, bajraktar ( alem, tur. zastava ), kasnije u ljubuškom bošnjačkom govoru alendar.

Hasan, prvi poznati ljubuški Alendar, rođen 1682.godine, junak je jedne zanimljive priče utemeljene na povijesnim izvorima i narodnoj predaji.

O njemu su pisali mnogi hrvatski pisci, a kako i ne bi kad se radi o muslimanu koji je postao znameniti katolički svećenik, propovjednik bez premca i svet čovjek, uvršten u Kalendar hrvatskih Božjih ugodnika ( Homo sanctus, perfectus religiosus).

U jednom četovanju poslije pada Vrgorca u mletačke ruke 1690. godine, vrgorački harambaša Šimun Talajić-Delija zarobi nekog Alendara iz Ljubuškog. Zarobljenik ostavi u Vrgorcu svog sina, osmogodišnjeg dječaka Hasana, kao zalog dok ne prikupi novac za otkup. Za to vrijeme dječaka su čuvali i odgajali franjevci u zaostroškom samostanu. Poslije plaćenog otkupa, Hasan se s ocem vrati kući. Ali, poslije izvjesnog vremena, ne zna se kada i zašto, mladi Hasan odluči da se vrati porodici Delije u Vrgorac gdje je boravio kao talac. O njegovu bijegu preko granice ispredale su se dramatične priče, bez osnove u pisanim izvorima.

Poslije određene vjerske pouke, Hasan, več mladić od 17.godina, kršten je u zaostroškom samostanu 2. februara 1699. godine i dobio je ime Stipan. Samo dvije godine kasnije upućen je u Našice gdje je obukao franjevački habit i uzeo redovničko ime fra Lovro. Na studijama u Italiji stekao je zavidnu teološku, književnu i filološku naobrazbu. Govorio je i pisao hrvatskim jezikom i veći dio svog života djelovao je u Makarskoj, Splitu i Šibeniku kao profesor. Kažu da mu kao propovjedniku u Dalmaciji nije bilo ravna.

Fra Lovro je, međutim, mnogo poznatiji kao filolog i pisac. Lovrini biografi navode da je poslije krštenja, vjerovatno u proljeće 1720.godine, potajno posjetio majku, nevjestu i bratićnu u Ljubuškom (godine smrti oca i pogibije brata nisu poznate ). Prema tim izvorima, majka je ostala kod kuće, a nevjesta i bratična su s njim otišli u Split gdje ih je poučio kršćanskoj vjeri i krstio. Fra Lovro je cijelog života patio što mu majka nije htjela da pređe na katoličku vjeru. To se vidi iz jednog događaja koji je opisao fra Josip Glumčević :

Kad je jednom zanosno propovijedao u splitskoj katedrali, tako je osvojio slušateljstvo, da je jedna žena glasno viknula: "Blago majci koja te je rodila !" Kad je fra Lovro to čuo, nije mogao nastaviti propovijedati, nego je počeo pred svim svijetom glasno plakati. Te su ga riječi veselile kao propovjednika, ali isto toliko žalostile i ranile u dušu, kao mač preoštri, jer nevoljna mater koja me je na svijet grješna porodila, ovih dana je umrla kao Turkinja. Nije se htjela obratiti na vjeru Isusovu, sasvim da sam je puno godina svjetovao, molio i zaklinjao. Pa kako joj može biti blago ?

U pisanim izvorima se malo gdje navodi fra Lovrino prezime, nego samo redovničko ime i mjesto rođenja u obliku a Gliubuschi ili de Gliubuschi na latinskom ili da Gliubuski na talijanskom jeziku.

Za tvrdnju da je mali Hasan iz ljubuške porodice Alendara postoji osnova samo u jednom pisanom izvoru. Jedan dokument u sinjskoj matici krštenih potvrđuje da je fra Lovro 25. augusta 1720. godine pokrstio nekog Ahmeta Alendarovića, Turčina iz Ljubuškog i da mu je novonadjenuto ime bilo Petar. Ne zna se sudbina preobraćenika Petra, ranije Ahmeta Alendara ( u starim hrvatskim pisanim izvorima Alendari su Alendarovići, Ibrulji Ibruljevići, Bilali Bilalovići, itd. ), niti njegova rodbinska veza sa fra Lovrom, bivšim Hasanom. Ipak, to nije dovoljno čvrst argument za tvrdnju da preobraćenik fra Lovro pripada ljubuškoj bošnjačkoj porodici Alendara.

Jedno novije znanstveno istraživanje dokazuje da je fra Lovrino pravo, izvorno prezime Šitović, a ne Alendar:

  • u arhivi makarskog samostana u jednoj knjizi krštenja na bosanici iz 1714. godine nalazi se vlastoručni upis fra Lovrinog prezimena u obliku Šitović;
  • prezime u obliku Šitović prvi je naveo na bosančici njegov subrat i savremenik iz makarskog samostana fra Nikola Gojak u februaru 1729 godine u svom dnevniku povodom fra Lovrine smrti ;
  • u jednom dokumentu izdanom u julu 1694. godine u Čitluku navodi se da je vlasnik zemljišnih posjeda u Jezercu ispod Vrgorca bio neki Mehmed Šitović ;
  • u popisu zemljišnih čestica u katastarskoj općini Lisice postoji oveći broj njiva pod nazivom Šitovina.

Posljednja dva pisana izvora navode na pretpostavku da je porodica malog Hasana živjela u nekom selu na ljubuško-vrgorskom graničnom području, a ne u ljupkom gradu. Možda su Šitovići imali posjede uz desnu obalu Trebižata, u Lisicama ili Teskeri, u blizini zemljišnih posjeda ljubuške porodice Konjhodžića. Kada bi pisani izvori potvrdili ovu pretpostavku, uvjerljiviji bi bili i zarobljavanje njegovog oca, postupak oko otkupa i dječakov bijeg od kuće. Fra Lovro je mogao posjetiti svoju obitelj samo u nekom selu u neposrednoj blizini mletačko-osmanske granice, nikako u nekoj ljubuškoj mahali gdje bi bio odmah zapažen i surovo kažnjen.

Iako su se mnogi pisci bavili fra Lovrinim životopisom i njegovim djelima, ostalo je još mnogo toga nerazjašnjeno. Ostala je i tajna zašto se fra Lovro uvijek potpisivao kao Ljubušak, od Ljubuškog, iz Ljubuškog, ne krijući svoje preobraćanje.

Tvrdnja da je mali Hasan bio sin ljubuškog kapetana ne stoji. Naime, u vrijeme zarobljavanja njegovog oca, a i kasnije sve do 1699. godine kada je Hasan pokršten u Stipana, nije postojala ljubuška kapetanija, pa prema tome, ni ljubuški kapetan.

Fra Lovro se od svih fratara najviše isticao u pokrštavanju muslimana i u ratnim pripremama za oslobođenje Imotskog od Turaka. Neko je s pravom rekao da svijet nije vidio većeg fratra, a manjeg muslimana. Umro je u Šibeniku 1729. godine.

  • Pavičić V . FRA LAURENTIUS DE GLIUBUSCHI : Alendar(ović), Sitović ili Šitović ?
  • Zavod za povij. znanosti HAZU 2008 ; sv. 50 : 193-211 .
Halid Sadiković

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad porastem, biću na proračunu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Ima li nam života ako "naši" ne pobijede? Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Sustav veza i poznanstava Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari